Vanparlamentarna hrvatska stranka A-HSP, poznata u javnosti po glorifikaciji ustaškog režima i pokušajima da ustroji stranačku crnokošuljašku vojsku, nije ispoštovala zahtev policije da ukloni šator, koji je još za vikend postavila kraj spomenika, gde meštani Srba tradicionalno obeležavaju Dan ustanka, 27. jul. Kako je prenela regionalna N1TV, pravaši su umesto da uklone šator samo pomerili nekoliko metara od spomenika. Sve opomene nadležnih ne pomažu, a pravaši zahtevaju da im se uruči pisana naredba da uklone šator, što podiže tenzije kod tamošnjeg stanovništva. Sinoć je u Srbu priveden branitelj Zoran Erceg i to samo zato što je, kako je rekao, prišao „šatorašima“ u nameri da im postavi nekoliko pitanja. „Šatoraši“ poručuju da

Austrijska Vlada zaplijeniće i srušiti rodnu kuću Adolfa Hitlera, kako bi spriječila da ona postane mjesto hodočašća neonacista. Hitlerova porodica je nakon njegovog rođenja, 1889. godine, u kući u mjestu Braunau, na rijeci In, živjela samo tri godine. Ipak, ta trospratnica godinama izaziva kontroverze. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije najavljuju zakon kojim će biti oduzeto vlasništvo sadašnjem vlasniku – penzionerki koja odbija da proda kuću državi. „Država želi da spriječi da kuća postane kultno mjesto za neonaciste, što se događalo u prošlosti, kada su se ljudi tamo okupljali i uzvikivali razne slogane“, precizira ministar unutrašnjih poslova Volfgang Sobotka. Vladina komisija od 12 članova iz sfere politike, uprave, akademije i civilnog

Glavni tajnik HSP-a Ante Starčević Pero Ćorić pozirao je s obitelji i unučićem ispred slike ustaškog poglavnike Ante Pavelića i te slike objavio na svom Facebook profilu. Fotografija ustaškog zločinca nalazi se na istaknutom mjestu u vitrini, prema svemu sudeći u njegovoj obiteljskoj kući, a Ćorić se sa svojom obitelji voli fotografirati upravo na tom mjestu. On, naime, na svom Facebook profilu ima nekoliko obiteljskih fotografija, u različitim vremenskim razdobljima, s Pavelićevom slikom u pozadini. Na jednoj od fotografija koje prikazuju božićnu proslavu njegove obitelji Ćorić je kao lokaciju stavio Šarengrad. Da živi upravo u tom mjestu vidi se i u njegovoj imovinskoj kartici, ali i iz nedavnih izjava kada je

Slika objavljena u medijima na kojoj muslimanka pere tepih na partizanskom spomeniku na Šušnjaru, kod Sanskog Mosta – šokirala je javnost. Spomen groblje podignuto je u pomen na 5.500 Srba i 50 Jevreja, koje su ustaše ubile na Ilindan 1941. godine. Ona za RTRS tvrdi da ne zna ćirilicu i da nije znala da je riječ o spomeniku. Oštre reakcije stižu iz Srpske pravoslavne crkve u Sanskom Mostu gdje poručuju da ovako nešto nije smjelo da se dogodi. Srbi povratnici, uglavnom i nisu znali za ovaj sramotan čin. Policija, kada je zatekla ženu kako na Šušnjaru preko spomen obilježja pere tepih,t ek je izdala usmenu opomenu. Bošnjakinja koja je prala

Milorad Kojić, iz Centra za istraživanje rata i ratnih zločina u Banjaluci, o poigravanju pravdom i pravosuđem. Brojka od 8.000 umorenih u Srebrenici uvreda za ljudsku inteligenciju – U Nirnbergu je za milione žrtava koje su pobili nacisti od 1939-1945. odgovaralo 177 glavešina. Za zločine počinjene tokom rata u BiH pred sudovima u ovoj zemlji procesuiran je 331 Srbin. Osuđeni su na 1.646,5 godina robije. Pred sudom u Hagu zbog zločina u Bosni suđeno je još 90 Srba koji su kažnjeni sa 758 leta tamnice. Zbog genocida u Aušvicu, gde je umoreno milion ljudi, na procesu u Franfurtu 1962. i 1963. od 8.000 čuvara logora kažnjeno je njih 17. Za

Bivši predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić preminuo je večeras u Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodina u Novom Sadu, saznaju „Novosti“ Bivši predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić preminuo je večeras u Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodina u Novom Sadu, saznaju „Novosti“. Kako saznajemo, njemu je pozlilo u kući, a onda je odvežen u tu ustanovu. Pretpostavlja se da je reč o trombu u plućima. Hadžić je bio narušenog zdravlja, a u poslednjih mesec dana dva puta je bio u bolnici. Njega su vlasti Srbije uhapsile u 2011. godini kao poslednjeg optuženog u bekstvu, a suđenje je počelo u oktobru 2012. Suđenje Goranu Hadžiću praktično je bilo u prekidu od

Autohtona hrvatska stranka prava (A-HSP), koja je podigla šator pored spomenika u Srbu kako bi sprečila obeležavanje godišnjice antifašističkog ustanka koji se u tom mestu dogodio 27. jula 1941, dobila je od MUP-a rok da ga danas do 15 sati ukloni, ali oni to odbijaju da učine i poručuju da policiji ne padne napamet da primenjuje silu jer bi se mogla „zapaliti šibica“. Stranka je saopstila da prijavila javno okupljanje i postavljanje šatora čime je, kako navodi, ispunila sve zakonske uslove za javno okupljanje. U saopštenju stranke se navodi da prostor javnog okupljanja nije u vlasništvu Opštine Gračac, već Republike Hrvatske. „Autohtona – Hrvatska stranka prava nema nameru da od

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je kao antievropsku izjavu ministra spoljnih poslova Hrvatske Mire Kovača da Hrvatska može da blokira Beograd u pregovorima sa EU ako Srbija prema hrvatskim ratnim veteranima počne da primjenjuje Zakon o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine. Linta je poručio da Kovač dobro zna da je Hrvatska ratifikovala Konvenciju o ne zastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječanstosti i da ima obavezu da poštuje sopstveni Ustava prema kojem međunarodni ugovori čine unutrašnji dio međunarodnog pravnog poretka Hrvatske i po pravnoj snazi su iznad hrvatskih zakona. On je upozorio da Zagreb, osim toga, uporno opstruiše obavezu o kažnjavanju svih odgovornih za ratne zločine koje

Stanovnici Srba, malog ličkog mjesta, u kojem se svake godine obilježava 27. juli, Dan ustanka u Hrvatskoj, uputili su otvoreno pismo hrvatskom državnom vrhu u kojem, kako navode, Srbi i Hrvati antifašisti, traže zaštitu državnih institucija i podršku sjećanju na otpor upravo profašističkom i pronacističkom ustaškom režimu. U pismu predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, premijeru tehničke vlade Tihomiru Oreškoviću, ministrima policije i kulture Vlahu Orepiću i Zlatku Hasanbegoviću, upozorili su da su izloženi konstantnim pritiscima, zastrašivanjima i provociranjima koja, kakko kažu, prolaze neometano i nekažnjeno od nadležnih institucija. „Srpski narod u Srbu kao i sve druge mještane pokušavaju da disciplinuju u utjeraju u četiri gola zida naših praznih kuća. Neodgovorni pojedinci,

Zagreb – Pripadnici marginalne ekstremno desne pravaške stranke postavili su šator pored spomenika antifašističkom ustanku u Srbu, mjestu u Lici. Tamo do kraja mjeseca planiraju držati predavanja o ratu u Hrvatskoj. Antifašisti žele tamo da obeleže 27.jul, koji se pod Jugoslavijom slavio kao dan ustanka, i obratiti će se državnom vrhu sa zahtevom da im se to omogući, naveo je Radio Slobodna Evropa (RSE). Antifašisti će pismeno zatražiti od državnih vlasti da im se omogući da 27. jula kod spomenika nedaleko od Srba, gđe je sada desetak pripadnika marginalne ekstremno desne pravaške stranke postavilo šator, održe manifestaciju kao i svake godine do sada. Pod Jugoslavijom taj datum slavio se kao

U ekskluzivnom feljtonu „Alternativna istorija Srbije“ koji je objavljivao Nedeljnik, dvojica najpopularnijih srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković, između ostalog zamišljali su kako bi danas izgledao Balkan da nije bilo velikog zločina u Srebrenici, najvećeg zlodela u jugoslovenskim građanskim ratovima. Da li bi danas sve bilo drugačije da je Srebrenica postala simbol ljudskosti, a ne svireposti srpske vojske. U ekskluzivnom feljtonu „Alternativna istorija Srbije“ koji je objavljivao Nedeljnik, dvojica najpopularnijih srpskih istoričara, dr Čedomir Antić i dr Predrag Marković, između ostalog zamišljali su kako bi danas izgledao Balkan da nije bilo velikog zločina u Srebrenici, najvećeg zlodela u jugoslovenskim građanskim ratovima. Da li bi danas sve bilo

Rijeka: Na Fejsbuku je objavljena fotografija na kojoj se vidi kako je beogradski automobil u Rijeci izgreban i na njemu su ugravirani ustaški simboli. Kako prenosi regionalna TV N1, jedan Riječanin obavijestio je „javnost“ kakvu su „divnu dobrodošlicu“ dobili njegovi prijatelji iz Beograda, i to u hrvatskom gradu koji važi za najnapredniji i najtolerantniji. „‘Divan’ grad koji teče. Pa dosta više Hrvata, Srba, Bosanaca i Japanaca, dosta je da glumimo ljubavnike, skrivamo prijatelje i aute“, poručio je Riječanin putem Fejsbuka. Njegovi prijatelji dijele njegovo razočaranje, premda svi ne krive grad, već činjenicu da šovinista ima svuda. Rijeka je, sa izuzetkom grupa koje su na nacionalističkoj i šovinističkoj osnovi napadale bivšeg

Zahtevi komšija oko nestalih u pregovaračkom poglavlju 23 Srbije sa EU. Odalović: Pretražujemo arhive, informacije delimo sa Zagrebom Sa liste zahteva na kojima Hrvatska insistira tokom pregovora u okviru poglavlja 23, o pravosuđu i vladavini prava, kod pitanja nestalih veoma brzo moglo bi da dođe do značajnog napretka. Kako saznaju „Novosti“, Beograd i Zagreb maksimalno su intenzivirali saradnju pošto su srpski premijer Aleksandar Vučić i hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović potpisali Deklaraciju o unapređenju odnosa, a komisije za nestale dve zemlje praktično su u neprekidnom kontaktu. Kako za „Novosti“ kaže predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović, jedan od najkrupnijih hrvatskih zahteva je da se provere informacije koje

Policiji u Sanskom Mostu prijavljeno je da jedna žena pere tepihe na spomen-ploči partizanskog spomen-obilježja Šušnjar u Sanskom Mostu, rečeno je danas Srni u Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ Unsko-sanskog kantona /USK/. „Izlaskom na lice mjesta pripadnici policije zatekli su H.O. /47/ iz Sanskog Mosta koja je na spomen-ploči spomenika prala tepih. Nakon upozorenja ona se udaljila sa lica mjesta“, naveli su u MUP-u Unsko-sanskog kantona. Incident se dogodio juče prije podne, a policijskoj stanici prijavio ga je telefonskim pozivom u 11.10 časova S.D. /58/ iz Prijedora. „Krenuli smo da obiđemo mjesno i partizansko groblje. Na ulazu u partizansko groblje, gdje su mi sahranjen djed i njegova braća, vidio sam tu

Velikim silama nije bila u interesu jaka Jugoslavija i zato su odlučili da je razbiju, a to su im olakšali događaji posle Brionskog plenuma Suština zakazivanja i održavanja Brionskog plenuma najbolje se vidi iz ocene koju je izneo predsednik Državno-partijske komisije Krste Crvenkovski, koji je rekao da je glavni zadatak plenuma da, paralelno s razbijanjem centralističkih i unitarističkih tendencija, radi na punoj afirmaciji republika i da je to prilika da se napravi istorijska prekretnica u tom pravcu – kaže u intervjuu „Politici” Svetko Kovač, koji je do januara 2014. bio na čelu Vojnobezbednosne agencije (VBA), naslednice čuvenog KOS-a. Kovač je pre dve godine objavio knjigu „Slučaj Ranković – iz arhiva