arrow up
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 04. januar 1942. Godišnjica stradanja Srba u Vojvodini

Istoričari su zabeležili da je racija u južnoj Bačkoj počela 4. januara u Čurugu i Жablju, a masovna ubistva nastavljena su u drugim mestima Šajkaške oblasti i u Novom Sadu od 21. do 23. januara. 1942. godine. Povod za taj masovni i ranije isplanirani pokolj civilnog stanovništva, bila je jedna akcija pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta u tom području, u kojoj su mađarske okupacione trupe imale deset poginulih. Prema podacima mađarskih vojnih krugova, do kojih je došao poslanik Stranke malih posednika u ondašnjem Parlamentu Mađarske Endre Bajči Жilinski, januarska genocidna racija odnela je najmanje 12.763 žrtve. Vezane vijesti: Pomen žrtvama racije u Čurugu

Kristo Grbin

Katolik iz Hrvatske ravnogorski heroj

Trebalo je da prođu 74 godine da bi bilo otkriveno junačko držanje jugoslovenskog rodoljuba dr Kriste Grbina (43) pred Gestapoom koji ga je streljao jer je bio organizator pokreta Draže Mihailovića. Grbin je rođen na Korčuli u Hrvatskoj, u katoličkoj porodici čiji su se članovi izjašnjavali kao Jugosloveni. Na tom hrvatskom ostrvu danas postoji spomenik žrtvama nacista, na kojem se nalazi i Grbinovo ime. Istovremeno, u Srbiji, gde je ovog doktora pravnih nauka i advokata uhapsio Gestapo, zverski ga mučio i streljao u Jajincima 25. januara 1943. sa još 24 ravnogorca, ne postoji nijedna zabeleška, čak ni u knjigama. Vređao Pavelića Međutim, istraživač Ratko Leković otkrio je dokumente o Grbinu

Nova Gradiška: Ulaz u logor smrti

Demonski cerek dželata

Ustaše su za vreme ofanzive na Kozaru, u Jasenovac i druge logore NDH odvele desetine hiljada Srba. Do sada je popisano 33.398 pobijenih. Nema pera koje bi bilo u stanju opisati strahote i užasnu atmosferu Jasenovca Sredinom 1942. Titova vojska je na Kozari doživela jedan od najvećih poraza u celokupnom Drugom svetskom ratu. Potpomognute Nemcima, ustaše su samo u jednom selu na Kozari zaklale 450 civila, “uglavnom žena i djece”. Jednog dana masakrirali su 500 ranjenih partizana, a partizani su likvidirali 283 zarobljenih ustaša. Ustaše su za vreme ofanzive na Kozaru, u Jasenovac i druge logore NDH odvele desetine hiljada Kozarčana, među kojima je bilo i nekoliko hiljada dece. Do

Josip Broz sa delegatima Avnoja u Bihaću

Ćutanje o logoru smrti

U prvoj depeši upućenoj u Moskvu, aprila 1942, u kojoj je govorio o Jasenovcu, Tito ne pominje Srbe, već tvrdi da se u logoru nalazi “više od 10.000 najboljih sinova Hrvatske” TITOVI istoričari i novinari, karijeristi i zanesenjaci, koje činjenice nisu mnogo interesovale, decenijama su govorili da je on do kraja Drugog svetskog rata veoma malo znao ne samo šta se stvarno dešava u Jasenovcu, već i o masovnim pokoljima ustaša nad Srbima i o stvarnom karakteru nacističko-fašističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH). To je samo po sebi nelogično, jer je on najveći deo Drugog svetskog rata, od kraja 1941. do kraja maja 1944, proveo na teritoriji NDH, a i od

Radni sastanak Odbora za obilježavanje sjećanja na raciju u Bačkoj u Novom Sadu, na čijem čelu su predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i Njegovo preosveštenstvo episkop bački Irinej.

Centralni pomen žrtvama zloglasne racije – 4 januara u Жablju

Centralni pomen u znak sjećanja na nevino pobijene Srbe, Jevreja i Rome u zloglasnoj raciji mađarskih fašističkih snaga izvedenoj 1942. godine u Bačkoj, biće održan 4. januara u opštini Жabalj. Na današnjem radnom sastanku Odbora za obilježavanje, na čijem čelu su predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i Njegovo preosveštenstvo episkop bački Irinej, istaknuto je da stradanje Srba, Jevreja i Roma u zloglasnoj raciji mađarskih fašista u Južnoj Bačkoj nije dovoljno istorijski rasvijetljeno. Oni smatraju da je neophodno da se svake godine, osim sjećanja na raciju u Novom Sadu, na dostojanstven način, centralnim pomenom u drugim naseljima u Južnoj Bačkoj, sačuva sjećanje na nevino pobijene ljude. Odbor za obilježavanje sjećanja na

Igor Ivanović

Zašto Beograd nema spomenik Draži Mihailoviću?

Dragoljub Mihailović je pravno rahabilitovan, istorijska nauka više nema nikakvih dilema oko njegovog rodoljublja i slobodarske borbe, postoje brojni dokazi da je bio prvi gerilac koji se borio protiv nacista na tlu porobljene Evrope i da su ga „saveznici“ kasnije izdali, zbog čega je u svakom pogledu tragično okončao svoj život Ako hoćete da utvrdite u kojoj meri se neki bivši komunista i partizan konvertovao u Srbina – govorio je profesor Milo Lompar na jednom od predavanja – postavite ga pred iskušenje iznošenja stava o sudbini Draže Mihailovića: ako je u stanju da izvrši samoprekoračenje i pošteno prizna Draži antifašističko vojevanje i tragičnu sudbinu, onda je narečeni bivši komunista postao

Propali planovi za brzu predaju Nemaca: Pukovnik Mekdauel (drugi s leva) i general Mihailović, krajem avgusta 1944.

Kako je u Srbiji odbijena predaja Nemaca 1944.

Pukovnik Mekdauel je sredinom septembra izvestio da Nojbaher nudi saveznicima dogovor o kompletnoj predaji Nemaca Piše: NENAD JAKOVLJEVIĆ General (Draža) Mihailović proglasio je mobilizaciju koja se uspešno sprovodi, i do 1. septembra 1944. imaće pod oružjem 100 hiljafa ljudi širom Jugoslavije. Ima još pola miliona mobilisanih koji nemaju oružje. Smatra da će nemačko povlačenje iz Grčke uskoro početi i da će tada lansirati opšti napad na njih s obzirom da se mogućnost represalija tada smanjuje. Ovako je krajem avgusta 1944, neposredno po dolasku u Mihailovićev štab, izveštavao američki pukovnik dr Robert Mekdauel (na fotografiji gore, levo od generala Mihailovića), šef misije „Rendžer“. Na ovom mestu Srpske novine donose neke do

Delegacije SUBNOR obišle i partizansko groblje

Proleteri odolevaju zaboravu: Godišnjica formiranja prve antifašističke jedinice u Evropi

U Rudom se danas postrojile delegacije SUBNOR i obeležile dan formiranja Prve proleterske brigade. Glavnoj ulici i osnovnoj školi još nije vraćeno ime brigade U Rudom su se danas pred spomenikom Prvoj proleterskoj brigadi, koju je davne 1941. godine ovde formirao Tito, postrojile delegacije SUBNOR iz Beograda, Užica, Priboja, Banjaluke, Pala, sarajevskog i goraždanskog kantona… Predvodili su ih članovi Udruženja boraca Prve proleterske iz Beograda, zahvaljujući čijoj upornosti je i u ovom veku nastavljeno obeležavanje 22. decembra, koji polako tone u zaborav. Svako bi se u svetu ponosio činjenicom da je u njegovom gradu formirana prva antifašistička brigada u tada porobljenoj Evropi, ali u Rudom ni bivša vlast socijaldemokrata, ni ova sadašnja

UDRUЖENJE „PETROVRGRAD” O PROMENI IMENA GRADA: Жele da isprave istorijsku nepravdu

Sledeće godine je veliki jubilej – vek od oslobođenja našeg grada u Prvom svetskom ratu i od prisajedinjenja Banata, Bačke i Srema Kraljevini Srbiji. Oni koji znaju istoriju, znaju i kakva je tada bila uloga kralja Petra Prvog Karađorđevića. Жelimo da otvorimo javnu debatu, čujemo razna mišljenja. Smatramo da je došao pravi trenutak da se gradu vrati ime Petrovgrad, jer je učinjena velika nepravda kada je 1946. godine komunistička partijska Skupština promenila naziv grada u Zrenjanin. Ovo je izjavio Budimir Jovanović, predsednik Udruženja „Petrovgrad” na konferenciji za novinare, održanoj u sredu u prostorijama Udruženja povodom objavljivanja proglasa i najvažnijih informacija u vezi sa njihovom inicijativom. Osim Budimira Jovanovića, govorili su

Nenad Antonijević

Aleksandar Жivković: Potiskivana istorija o stradanju Srba i Jevreja na Kosmetu 1941–1945.

Prikaz knjige dr Nenada Antonijevića „Kosovo i Metohija 1941–1945. godina: Ratni zločini“, Muzej žrtava genocida, Beograd 2017, 628 strana (štampa: Grafoprint, Gornji Milanovac) U okviru plodne izdavačke delatnosti Muzeja žrtava genocida (samo u poslednje četiri godine 26 knjiga, časopisa i zbornika radova, samostalno ili kao saizdavači, kao i dva dokumentarna filma), najnovija knjiga izlazi u okviru biblioteke: „doktorske disertacije“. Izdanje Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Kosovo i Metohija 1941–1945: Ratni zločini“ dr Nenada Antonijevića, istoričara i muzejskog savetnika u istom muzeju objavljeno je krajem 2017. godine. Osnova najnovijeg izdanja je doktorska disertacija koja je odbranjena pred komisijom na katedri za Istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 19. maja 2016.

poglavnik.jpg

Ispovest: Depeša generala Luzana

Жikica Đorđević, prognan sa Kupresa pre dve decenije, kazuje o stradanju porodice spremo, čijih je 126 članova ubijeno (3): Italijanski oficir raportirao i Musoliniju o užasnim zločinima nad srpskim kupreškim življem Kupres, 2. avgust, 1942. godina. Posle posete ministra Andrije Artukovića, kupreške ustaše su od gradića napravile pravo vojno uporište. Za Srbe je to bio novi uvod u stradanje. – Tako je i bilo – vraća sećanje na priču predaka Жikica Đorđević. – Ubrzo posle Artuković, Kupres pohodi i komandant Crne legije Ante Moškov. Domaćini su mu, kao znak pažnje, organizovali „lov“. Lov na Srbe! Lovci nisu daleko odmakli, tek do obližnjeg Begovog Sela i Odžaka. Tu su ulovili 52 člana naše

Dejan Đerić: ‘’Štuke’’ i tenkovi protiv četnika

Nemačko-ljotićevska kolona spalila je selo Seča Reka kod Kosjerića, 23. septembra 1943, ali onda su je potukli četnici Požeškog korpusa, odnevši jednu od najbriljantnijih pobeda nad osovinskim trupama. Spaljivanje Seče Reke fotografisao je zloglasni ljotićevski komandant Lautner, koji će istog dana poginuti u jednom tenku PIŠE: Dejan ĐERIĆ Jedna od najvećih borbi septembra meseca 1943. odigrala se kod Seče Reke, između Crnogorske (Kosjerićke) brigade Požeškog korpusa sa jedne, i Nemaca i ljotićevaca sa druge strane. Prema nemačkom izveštaju, četnici su 23. septembra ”uz saradnju stanov- ništva” napali jednu četu ljotićevaca i četiri tenka sa nemačkim posadama. Posle višečasovne borbe, Nemci i ljotićevci su se povukli u Kosjerić. Kako bi ih

Iz predstave „U čije ime“ (Foto Niško pozorište)

Predugo skrivana sudbina glumaca

Zahvaljujući upornosti Aleksandra Mihailovića, prvaka drame Narodnog pozorišta u Nišu, na svetlost dana izašla je istina o tragičnim događajima 1944. i 1945. godine u kojim su stradali mladi talentovani glumci Niš – „Pre sedam-osam godina sasvim slučajno čuo sam priču da se mom Narodnom pozorištu u Nišu posle oslobođenja od okupacije 1944. godine, ali i godinu dana kasnije, događalo mnogo toga o čemu se do sada ništa nije znalo. Neverica je u prvom trenutku zavladala u meni, ali kada sam počeo da istražujem i kada sam shvatio da je reč o istini, odlučio sam da idem do kraja.” Ovim rečima počeo je razgovor za „Politiku” Aleksandar Mihailović, glumac i prvak drame

Konjički oficir Gradimir Milojković (u sredini) sa svojim kolegama oficirima 1942. godine

Lazanski: Podmuklo. Nisu Nemci već Britanci pobili jugoslovenske oficire

Od našeg specijalnog izveštača Osnabrik, decembra – Subota ujutro, dok grad spava mirnim evropskim snom, ljubazni domaćini otvorili su mi kapiju nekadašnjeg najvećeg logora za oficire ratne zarobljenike Jugoslovenske kraljevske vojske u Nemačkoj. Snežne pahulje, trava zarasla u korov, nadograđena zaštitna žica, dve stare originalne barake kakve su bile pre 65 godina i puno nekih novijih objekata koje su kasnije podizali Britanci, koji su tu posle maja 1945. imali svoju vojnu bazu. S jedne strane logora železnička je pruga, s druge nove izgrađene privatne kuće. Mir i tišina caruju ovim prostorom. Osnabrik, „Oflag 6 C” logor u kojem je u Drugom svetskom ratu bio zatvoren cvet vojne inteligencije Jugoslovenske kraljevske vojske,

Likvidacije u Velikoj Plani: Partijski rukovodioci kalili komuniste na masovnim streljanjima

U Arhivu Srbije pronađeni dokumenti o streljanjima iz novembra 1944. godine. Kako je Beograd izvešten o pogubljenjima” Tragajući za dokumentima u Arhivu Srbije vezanim za period neposredno posle oslobođenja, istoričar Nemanja Dević došao je do izveštaja Okružnom partijskom Komitetu u Beogradu, u novembru 1944, u kojem partijski rukovodioci iz Velike Plane opisuju kako kale komuniste na masovnim streljanjima. “Iz priloženog spiska Ozne vidi se koliko smo ih do sada likvidirali. Trebalo bi još toliko da ih bude… Likvidaciju vrši bataljon. Vrše ih trojke i petorke, ali one ne znaju koga likvidiraju. Na likvidaciji isprobavamo ljude, jer to je jedan od najboljih načina, koji stoji na raspoloženju. Njegova odlučnost, revolucionarnost, beskompromisnost,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.