Nezadovoljstvo zbog sporosti u donošenju propisa za kompleks Staro sajmište. Za ustanovu spomen-žrtve biće nadležno Ministarstvo kulture
Ni posle brojnih najava da će Srbija ove godine dobiti zakon o Starom sajmištu tj. zakon o ustanovi spomen-žrtve, od toga još nema ništa, a i od izgradnje memorijalnog centra smo prilično daleko. U Centralnu kulu, u kojoj su se godinama nalazili ateljei umetnika i koju su gradske vlasti iselile, nedavno se uselila jedna romska porodica.
I Italijanski i Češki paviljon imaju stanare, pa je pitanje kada će biti osposobljeni za rekonstrukciju, dok se u Turskom paviljonu, u kome je bila logorska mrtvačnica, nalazi restoran. Spasićev paviljon, gde je bila bolnica, i koji je planiran za muzej Holokausta, privatizovan je još devedesetih i tu se nalaze teretana, restoran…
Komisija za Staro sajmište sastaje se danas i, po verovanju njenog predsednika, episkopa Jovana Ćulibrka, mogla bi da kaže poslednju reč o nacrtu zakona.
– Komisija će se izjasniti o nacrtu zakona Ministarstva rada i nadam se da će posle toga ući u redovnu proceduru – rekao je episkop Jovan za „Novosti“.
Zakonom nisu zadovoljni u jevrejskoj zajednici, ali ni u samoj komisiji. Jedan od članova, Haris Dajč, zamera što nije jasno da li logor Topovske šupe ulazi u sastav memorijala.
Ne zna se ni pod čijom „kapom“ će biti memorijal i u kom statusu. Biće sastavljen od četiri zgrade – muzeja Holokausta, genocida, Porajmosa i zgrade u kojoj će biti prikazan istorijat Sajmišta. Ovi muzeji neće imati očekivanu autonomiju, već jednog direktora i biće pod ingerencijom Ministarstva kulture.
Veran Matić, član Komisije, potvrđuje da je izmenom nacrta ustanova ostala bez posebnog statusa:
– Sada je predviđeno da osnivač bude Ministarstvo kulture, a odredbe zakona su vrlo široke, pa će sve specifičnosti institucija unutar ustanove više paralizovati rad nego što će ga omogućiti. Uostalom, i samo to Ministarstvo dalo je negativno mišljenje o nacrtu. Planirano je da se u memorijal unese Muzej genocida sa svim kontroverznim nasleđem, a nije predviđena najšira autonomija muzeja Holokausta, niti pomoć za muzej Porajmosa.
HITNA PROCEDURA
Veran Matić kaže da je predstavljena i ideja da zakon bude usvojen po hitnom postupku, jer se za dve godine navršava 75 godina od proboja logora:
– Ministarstvo i Vlada su nedopustivo odugovlačili sa radnom verzijom zakona, a onda su sve izmenili.
Autor: V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ
Izvor: NOVOSTI
Vezane vijesti:
Nemanja Z. Stefanović: Šta bi sa memorijalizacijom Starog sajmišta?
Jedan memorijal, pod kapom vlade
Veran Matić predstavnik za regionalnu saradnju Komisije za Staro sajmište