arrow up

Podijelite vijest:

Karadžić poverovao Holbruku, Mladić nije — epilog isti

Verujem da je Holbruk obećavao i Mladiću, jer je njihova metoda da nekoga „unaprede“ kako bi mu oduzeli funkciju. I ne verujem da bi Mladić prihvatio da se povuče sa svog vojnog položaja i ode u politiku na osnovu Holbrukovog obećanja kada nije hteo to da uradi na osnovu Karadžićevog naloga, kaže Borisav Jović.

Foto: AFP 2017/ MICHAEL EVSTAFIEV
Foto: AFP 2017/ MICHAEL EVSTAFIEV

Šta god da su uradili, očigledno, nije im ginuo Haški tribunal, džaba Holbrukova obećanja. Moglo bi se reći da je to poenta priče koju je za Sputnjik ispričao sin jednog od najtraženijih haških optuženika, Ratka Mladića. Jedan od dvojice najtraženijih u Hagu je pristao na nagodbu, drugi nije, a obojica su završili na istom mestu.

Zapadne obaveštajne službe mog oca su zastrašivale Haškim tribunalom kako bi ga vrbovale da radi za njih. On ih je odbio, a potom i Holbrukov predlog da general Mladić postane — Mladić političar, rekao je Darko Mladić. I njemu je, kaže, nuđeno da ako bude kooperativan, neće biti progonjen. U suprotnom biće osuđen kao zločinac.

Već dugo godina drugi najtraženiji haški optuženik, prvi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, tvrdi da mu je američki diplomata Ričard Holbruk, obećao da nikada neće odgovarati za ratne zločine ako se mirno povuče sa vlasti u Bosni.

„Za Karadžića mi je poznato da je morao da potpiše da će se povući iz politike posle Dejtonskog sporazuma, i taj potpis je čak koristio u Haškom tribunalu kao potvrdu da je on izvršio svoju obavezu onako kako su to od njega tražili“, kaže za Sputnjik Borisav Jović, koji je u to vreme bio u političkom vrhu Srbije.

O slučaju Mladića kaže da nije upoznat, ali na osnovu iskustva sa Karadžićem, ali i pritisaka Zapada da Slobodan Milošević podnese ostavku i povuče se iz politike, on smatra verovatnim da je to, uz neka obećanja, traženo i od Mladića.

„Da je Holbruk od Mladića to hteo, vrlo je verovatno jer to je njihova metoda — da nekoga ’unaprede‘ da bi mu oduzeli funkciju“, navodi Jović. Pogotovo što je „Mladić bio najtvrđi general koji je tamo branio srpski narod, čak van naloga i direktiva političkog rukovodstva u Bosni“, dodaje on.

Poznato je, navodi Jović, da je između Mladića i Karadžića nastao konflikt i da je u jednom trenutku Karadžić smenio Mladića, a ovaj na to nije pristao jer je hteo da bude prvi čovek vojske.

„Ne mogu da verujem da bi Mladić prihvatio da se povuče sa tog položaja i ode u politiku na osnovu Holbrukovog naloga kada nije hteo to da uradi na osnovu Karadžićevog“, ističe on za Sputnjik.

Američki diplomata Ričard Holbruk, specijalni izaslanik za Balkan, jedan od kreatora Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, što se smatra krunom njegove pola veka duge diplomatske karijere, nije među živima od kraja 2010. godine.

Da jeste, sigurno bi žustrim rečima demantovao najnovije navode o pokušaju nagodbe sa Mladićem, kao što je i tvrdnje Karadžića izrečene pred Haškim tribunalom da je nagodbe bilo.

„On je jedan od najvećih masovnih ubica na svetu i to je objavio da bi se branio. Izmislio je priču. Niko ne treba da mu veruje“, odgovorio je tada Holbruk koji je na Balkanu ostao upamćen po stilu „tvrde diplomatije“.

Domaći mediji su pre godinu dana preneli reči jednog od pravnih savetnika Karadžića, advokata Gorana Petronijevića, da se sporazum sastojao od dva papira i da je jedan odbrana predala Hagu i da se u njemu navode obaveze Karadžića i SDS koji su garantovani sa šest potpisa, među kojima su i „parafi“ Slobodana Miloševića, Milana Milutinovića, Alekse Buhe…

Drugi dokument, koji mu je prethodio, sačinjen je u dva primerka na engleskom i dva na srpskom jeziku, od kojih je Holbruk oba na engleskom odneo. Primerke na srpskom imali su Milošević i Biljana Plavšić, ali su, kaže on, i jedan i drugi — nestali.

Kako god bilo, rezultat je isti. I Karadžiću koji se nagodio sa Holbrukom i Mladiću, koji nije hteo to da učini, presudiće Haški tribunal.

Autor: Mira Kankaraš Trklja

Izvor: SPUTNJIK

Vezane vijesti:

Šta je Holbruk nudio generalu Mladiću u zamjenu za slobodu?

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​