arrow up

Podijelite vijest:

Kapetan JNA uhapšen zbog ratnih zločina!

Crnogorska policija po poternici Hrvatske privela Pavla Pantića. Srbin osuđen na osam godina zatvora, ali je presuda poništena

Bivši komandant kasarne "Lora" u Splitu tereti se da je učestvovao u granatiranju hrvatskih gradova
Bivši komandant kasarne “Lora” u Splitu tereti se da je učestvovao u granatiranju hrvatskih gradova

PAVLE Pantić (77), kapetan bojnog broda i nekadašnji komandant kasarne “Lora” u Splitu, uhapšen je pre pet dana u Crnoj Gori po poternici iz Hrvatske. On se iz Beograda vraćao vozom za Sutomore, gde živi otkako se mornarica JNA pre 24 godine povukla iz Dalmacije. Pantić je državljanin Srbije, a priveden je na granici pri ulasku u Crnu Goru.

Hrvatska je za njim izdala poternicu još 1993. godine, kada mu je sa još 30 drugih oficira JNA suđeno u Splitu. Svi su proglašeni krivim, a Pavle Pantić je tad osuđen na osam godina zatvora. Teretili su se da su od septembra 1991. do kraja januara 1992. godine zapovedili ili preneli zapovedi potčinjenima o opkoljavanju svih gradova i stanovništva na području Splita i okoline, kao i da su zabranili stanovnicima bilo kakvo uplovljavanje ili isplovljavanje brodova i čamaca iz luke. Navodno su u istom periodu zapovedili i otvaranje vatre po gradovima.

Ovu presudu 1994. godine ukinuo je Viši sud u Zagrebu zbog nejasno utvrđenih činjenica i naredio da se suđenje ponovi. Predmet je vraćen prvostepenom sudu, ali od tada stoji kao i poternica. Srećko Ljubisavljević, Pantićev prijatelj i kolega iz vojne službe, priča nam da je uhapšeni kapetan 22. decembra dolazio u Beograd na VMA na kontrolu i da poseti ćerku, unuku i praunuče.

VOZIO TITA

UHAPŠENI Pavle Pantić rođen je u Kosovskoj Mitrovici, ali je posle školovanja celu karijeru proveo na Jadranu u mornarici. Čin do kojeg je napredovao je bio kapetan bojnog broda. U vreme Titove Jugoslavije čak deset godina je bio njegov lični vozač broda na Brionima.

– Pre pet meseci Pantiću je preminula supruga, a on je potom imao moždani udar. Uspeo je da se oporavi da može da hoda i dođe na kontrolu – priča nam Ljubisavljević. – Ja sam ga vodio na VMA i u četvrtak ujutru ispratio na voz za Bar, a onda umesto da mi se javi da je stigao kući, pozvao me je iz pritvora. Plakao je. Ne može da veruje da ga je zadesila takva nepravda. Pitao je da li možemo da mu angažujemo advokata i zamolio da pomognemo deci, jer kaže da neće imati od čega da žive. Ćerka mu je ozbiljan invalid, ne radi, a podstanari su u Zemunu i zaista teško žive.

Ljubisavljević kaže da je sa Pantićem razgovarao svega dva minuta. Kako je rekao, njegov prijatelj je prebačen u zatvor u Spužu, a požalio mu se da “teško sve preživljava i da mu je pritisak izuzetno visok”. Za Pantića navodi da je potpuno nevin, da nikada nikakav zločin nije ni naredio ni počinio i da je jedino gledao kako da spase vojnike i žive ih izvuče iz Hrvatske.

– Iz “Lore” se nikada nije pucalo po Splitu. To su gluposti koje su Hrvati nakarikali da bi Srbima pravili probleme i svakome ko je imao neku komandnu odgovornost – kaže naš sagovornik. – Pantić je ljudina, a verovatno je kriv što je pomagao hrvatskim vojnicima i oficirima da napuste JNA, iako se znalo da će odmah preći u hrvatsku vojsku i zapucati na nas. Uspeo je da sačuva svu vojnu tehniku od uništenja, a kad je došlo nekih 70 crnogorskih dobrovoljaca u Split, nije im dozvoljavao da pucaju po gradu.

 

Izvor: NOVOSTI

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​