Pokolj kod Cetingrada

U Šumi Latićka, kod Batnoge - Cetingrad, 3. aprila 1942. ustaše su pobile maljevima i noževima 119 Srba, muškaraca, žena i djece.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Vezane vijesti:

SJEĆANjE NA ZLOČIN 3. APRILA 1942. - BEGOVO BRDO, CETINGRAD

Zločin u mjestu Bijeli Potok kod Banjaluke 5. aprila 1942.

Uselo Bijeli Potok 4. aprila 1942, bila je to Velika subota, dan uoči Vaskrsa, došle su komšije, ustaše iz Debeljaka, govoreći Srbimada nikuda ne idu od svojih kuća. Međutim, na Vaskrs je jedan dio porodicaotišao čuvati stoku, a drugi ostao kući vjerujući da im niko neće ništa.

Na sam Vaskrs 5. aprila 1942. godine ustaše iz susjednog sela Debeljaci na zvjerski način hladnim oružjem pobile su 54 Srba u dobi od jedne do preko 80 godina. Pošto se zločin desio na veliki pravoslavni praznik, parastos i komemoracija održavaju se svake godine drugog dana Vaskrsa u organizacijiUdruženja „Bijeli Potok“ - Banja Luka.

Vezane vijesti:

Godišnjica stradanja Srba u Bijelom Potoku

Bijeli Potok, komemoracija 2014.

Izvještaj sa Skupštine udruženja "Bijeli potok"

u Čelincu održana je promocija umjetničke radionice projekta „Zažubori istinom“

OBILjEŽENO 70 GODINA OD STRADANjA SRBA

BIJELI POTOK

Godišnjica bombardovanja Beograda

Nemački bombarderi su 6. aprila 1941, u četiri navrata, bombama zasuli grad. Gađan je naseljeni deo grada, pogođeni su Učiteljski dom, Kalenić pijaca, železnička stanica, Glavna pošta, zemunski aerodrom. U porti Vaznesenjske crkve i u Karađorđevom parku pobijeno je i ranjeno više stotina civila.

Godišnjica bombardovanja Beograda

Na današnji dan 10. aprila 1941. proglašena Nezavisna Država Hrvatska

Građani Zagreba su 10. aprila 1941. godine sa neskrivenim oduševljenjem pozdravili vojnike 10. njemačke oklopne divizije, koja je trijumfalno ušla u Zagreb. Dok je euforija na ulicama Zagreba trajala sa talasa radija čule su se reči penzionisanog pukovnika vojske kraljevine Jugoslavije Slavka Kvaternika, koji se kao zamenik odsutnog poglavnika Ante Pavelića i zapovednik celokupne oružane snage «slobodne hrvatske države» obratio hrvatskom narodu

Na današnji dan 10.aprila 1941. proglašena Nezavisna Država Hrvatska

Debela kosa, 10. april 1942.

Selo Katinovac, zaselak Debela Kosa, kod vrela (izvora) Razbojac, ustaše 10. aprila 1942. masakrirale 21 Srpkinju s djecom. Izbodena nožem izvukla se ispod mrtvih Pava Malobabić.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Katinovac, kod Topuskog 10. april

U selu Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigica, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Stop zaboravu žrtava.Ovo je jedini članak, od nekoliko rečenica, koji se našao na internetu o tom zločinu, što dovoljno govori o našem nacionalnom zaboravu onih koje ne smijemo zaboraviti. Na dan stvaranja države ždernjače srpskog naroda, iz knjige Genocid na Kordunu, Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava:

Tog tužnog 10. aprila 1942, godine iz Katinovca su živi spaljeni u vatri zapaljenih kuća:

• Pava Bajić 40 (godina)
• Stanica Bastaja 49, u vlastitoj kući,
• Stojan Bastaja 49,
• Mioljka Bobić 73,
• Anka Cvjetićanin 5,
• Danica Cvjetićanin 9,
• Dragica Cvjetićanin 24,
• Dragica Cvjetićanin 36,
• Jeka Cvjetićanin 23,
• Ljuban Cvjetićanin 9,
• Ljubica Cvjetićanin 7,
• Marija Cvjetićanin 55,
• Marija Cvjetićanin 28,
• Matija Cvjetićanin 44,
• Mila Cvjetićanin 10,
• Mile Cvjetićanin 9,
• Milka Cvjetićanin 2,
• Mirko Cvjetićanin 3,
• Nikola Cvjetićanin 5,
• Pavao Cvjetićanin 30,
• Pavao Cvjetićanin 30,
• Ružica Cvjetićanin 37,
• Sava Cvjetićanin 30,
• Stana Cvjetićanin 10,
• Stoja Cvjetićanin 36,
• Stoja Cvjetićanin 5,
• Marica Ivošević 60,
• Milka Ivošević 44,
• Stoja Ivošević 24,
• Dragica Jakšić 30,
• Anka Malobabić 16,
• Đuro Malobabić 7,
• Ljubica Malobabić 10,
• Milka Malobabić 22,
• Nikola Malobabić 1,
• Savo Malobabić 44,
• Simica Malobabić 43,
• Simo Malobabić 7,
• Stoja Malobabić 43,
• Ružica Mamuzić 77,
• Stana Mamuzić 47,
• Boja Miščević 55,
• Đurađ Miščević 70,
• Evica Miščević 28,
• Joka Miščević 91,
• Marica Miščević 4,
• Marija Miščević 1, zajedno sa sestrom
• Zorkom Miščević 1, bliznakinje
• i njihovom prababom Jokom.
• Milka Miščević 4,
• Nikola Miščević 37,
• Simo Miščević 6,
• Stana Miščević 29,
• Dragan Obradović 19,
• Dragica Obradović 1,
• Dušan Obradović 1, zajedno sa 41 osobom u kući Ilije Obradovića,
• Đuro Obradović 14,
• Đuro Obradović 1,
• Ljuban Obradović 2,
• Ljubica Obradović 25,
• Marko Obradović 11,
• Mile Obradović 15,
• Milka Obradović 30,
• Milka Obradović 14,
• Pavao Obradović 17,
• Petar Obradović 4,
• Ružica Obradović 26,
• Savo Obradović 15,
• Simica Obradović 56,
• Stanko Obradović 13,
• Dušan Oreščanin 14,
• Ljuban Oreščanin 12,
• Anka Poštić 19,
• Dmitar Poštić 39,
• Ljubica Poštić 38,
• Mila Poštić 17,
• Nikola Poštić 2,
• Milka Radić 58,
• Sava Radić 19,
• Dragica Radujković 12,
• Đuro Radujković 5,
• Evica Radujković 11,
• Jeka Radujković 40,
• Jelica Radujković 29,
• Ljubica Radujković 35,
• Ljubica Radujković 12,
• Marija Radujković 60,
• Marija Radujković 6,
• Mika Radujković 15,
• Pavao Radujković 9,
• Petar Radujković 3,
• Stana Radujković 50,
• Stana Radujković 1,
• Stevan Radujković 7,
• Stevan Radujković 60,
• Evica Sokolović 44,
• Joka Sokolović 46,
• Ljubica Sokolović 44,
• Milka Sokolović 21,
• Milka Sokolović 60,
• Milka Sokolović 13,
• Vasilj Ulemek 49, kad ga je ustaša hvatao kod kuće borio se sa ustašom i udario ustašu kolcem po glavi, pa ga je ustaša ubio.
• Miloš Sokolović 47,
• Sava Sokolović 10,
• Ana Vorkapić 70,
• Anka Vorkapić 50,
• Anka Vorkapić 8,
• Mika Vorkapić 31,
• Mila Vorkapić 37,
• Milka Vorkapić 37,
• Savo Vorkapić 4,
• ubijeni pa zatim spaljeni:
• Mila Blanuša 2,
• Stanko Blanuša 45,
• Janja Cvjetićanin 71,
• Milka Cvjetićanin 7,
• Đuro Grbić 3,
• Jelica Nišević 47.

Ubijeni su:

• Stanica Bajić 65
• Stanka Bakić 50,
• Dragan Bastaja 2,
• Anka Blanuša 55,
• Anka Blanuša 3,
• Bogdan Blanuša 10,
• Dragica Blanuša 12,
• Dušan Blanuša 10,
• Đuro Blanuša 7,
• Joka Blanuša 34,
• Ljubica Blanuša 15,
• Marija Blanuša 56,
• Milan Blanuša 14,
• Milka Blanuša 35,
• Milka Blanuša 3,
• Nikola Blanuša 5,
• Ninko Blanuša 45,
• Petar Blanuša 4,
• Rade Blanuša 24,
• Simica Blanuša 44,
• Simo Blanuša 12,
• Stanko Blanuša 42,
• Dragica Bobić 12,
• Soka Bobić 50,
• Stoja Bobić 16,
• Kata Bućan 25,
• Ljubica Bućan 1,
• Mile Bućan 59,
• Marko Cvjetićanin 4,
• Milan Cvjetićanin 19,
• Milinka Cvjetićanin 38,
• Miloš Cvjetićanin 42,
• Nikola Cvjetićanin 27,
• Petar Cvjetićanin 40,
• Savo Cvjetićanin 30,
• Stevan Cvjetićanin 40,
• Stojan Cvjetićanin 39,
• Stojan Cvjetićanin 22,
• Anka Đaković 7,
• Mile Đaković 51, pobjegao iz zapaljene kuće sav u buktinji plamena od zapaljene odjeće, ustaše ga ranjavaju da ne pobjegne i u mukama ranjen duže vremena umire.
• Dragica Grbić 6,
• Nikola Grbić 2,
• Ninko Grbić 42,
• Sava Grbić 64,
• Stana Grbić 3,
• Stoja Grbić 33,
• Stojan Grbić 4,
• Mila Ivković 7,
• Bogodan Ivošević 11,
• Dragica Ivošević 1,
• Dragica Ivošević 30,
• Milka Ivošević 52,
• Milka Jerković 48,
• Đuro Kvočka 40,
• Jeka Malobabić 7,
• Jeka Malobabić 4,
• Kata Malobabić 50,
• Kata Malobabić 37,
• Mara Malobabić 2,
• Milka Malobabić 5,
• Savo Malobabić 7,
• Dušan Nišević 9,
• Đuro Obradović 19,
• Ilija Obradović 34,
• Kata Obradović 39,
• Ljuban Obradović 27,
• Ljubica Obradović 13,
• Mara Obradović 17,
• Marko Obradović 65,
• Milan Obradović 19,
• Milica Obradović 63,
• Milica Obradović 52,
• Miloš Obradović 15,
• Stanko Obradović 53,
• Stevan Obradović 17,
• Stoja Obradović 8,
• Stojan Obradović 13,
• Stojan Obradović 41,
• Stojan Oreščanin 41,
• Ljubica Radujković 12,
• Milka Ulemek 49,
• Milinka Vojnović 49,
• Pava Vojnović 15,
• Sava Vojnović 41,
• Danica Vorkapić 1,
• Danica Vorkapić 6,
• Marija Vorkapić 60,
• Nikola Vorkapić 42,
• Božica Vučetić 53,
• Dragica Vučetić 15,

svi su ubijeni kod svojih kuća u Katinovcu.

Istog dana ubijeni su:

• Sava Bakić 3,
• Milica Bućan 1,
• Stanica Bućan 38,
• Nevenka Ivković 1,
• Bogdan Malobabić 4,
• Nikola Malobabić 50, svi u Petrovoj Gori, a
• Anka Vučetić 26, u Starom Selu.
• Iz Pješčanice je Mile Jerosimić 21, ubijen u Kozarcu.
• Iz Podgorja je Jovan Vrga 50, kovač, ubijen kod svoje kuće.

Iz Starog Sela ubijeni su i spaljeni u Katinovcu:

• Evica Carević 20,
• Marica Cvjetićanin 46,
• Anka Ćelap 7,
• Evica Ćelap 11,
• Jeka Ćelap 9,
• Mara Ćelap 46,
• Petar Gračanin 7,
• Ana Rajšić 48,
• Đorđe Rajšić 3,
• Savo Rajšić 6 i
• Mara Vilenica 76.
• Živi su spaljeni:
• Evica Ćelap 19,
• Ljubica Ćelap 35,
• Rade Ćelap 5,
• Jeka Gračanin 49,
• Jeka Gračanin 8,
• Ljuban Gračanin 12,
• Ljubica Gračanin 8,
• Mirko Gračanin 5,
• Milka Vilenica 46 i
• Ljubica Vilenica 34, svu u selu Katinovac.
• Isti dan iz istog sela ubijen je
• Marko Basta 5, kod Bastina Vrela u Starom Selu.
• Ljubica P. Ćelap 36,
• Ljubica S. Ćelap 36,
• Milica Ćelap 52,
• Milka Ćelap 14,
• Stana Ćelap 6,
• Stoja Ćelap 50,
• Stevan Obradović 3,
• i Evica Vilenica 48,

ubijeni su u selu Katinovac.

Ubijeni i spaljeni u Starom Selu:

• Ljubica Ivošević 7,
• Mirko Kotur 6, i
• Stoja Kotur 45,
• a zaklana je Ljubica Ivošević 4,
• svi u Starom Selu.
• Iz Vorkapić Sela ubijeni su u Katinovcu:
• Marica Jarčov 56,
• Mile Vorkapić 42, a ubijena i spaljena u Katinovcu je
• Sava Vorkapić 23, dok je
• Stana Vorkapić 61, ubijena kod svoje kuće.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila:[email protected], ili pismom na adresu: Udruženje Jadovno 1941. Cerska 38, 78000 Banja Luka, Republika Srpska.

Selo Snos

Dolina ispod kuće Mihajla Bande, u selu Snos. Iz sela Snos i Dunjaka 10. aprila 1942. ubile ustaše 100 Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Sisak, mjesto zločina

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Zločin u Crnom Potoku kod Topuskog

Crni Potok, kod Topuskog, 17. aprila 1942. ustaše ubile 64 Srbina.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Iako se u ovom djelu navodi da je do zločina u Crnom Potoku došlo 17. aprila, upoređivanjem izvora i nama dostupne literature, došli smo do zaključka de se, ipak, kao dan izvršenja zločina nameće 18. april 1942. godine. Do tog zaključka došli smo koristeći naslove:Kotar Vrginmost u NOB 1941-1945,Dušan Baić,Vrginmost, 1980. (str 388-398) iGenocid na Kordunu i okolici,Petar Zinaić, Beograd1996, (str 429-430)

Prenosimo spisak žrtava iz knjigeGenocid na Kordunu i okolici.

ZLOČIN U CRNOM POTOKU

18. aprila 1942. ustaše su na prevaru uspjele da ubiju 64 stanovnika iz Crnog Potoka i dvojicu iz sela Bukovice koji su se nalazili u Crnom Potoku. Toga dana selo Crni Potok je potpuno spaljeno.

Iz Bukovice su ubijene Ljubica Vrga 10 (godine), i njena sestra Neđeljka Vrga 6, u Crnom Potoku gdje su se nalazile kao izbjeglice kod rodbine.

Iz Crnog Potoka ubijena je Milica Bakić 17, u vlastitoj kući.

Mila Bakić 20, ubijena je i spaljena u štali Stevana Vojnovića.

Jeka Balaban 19, silovana je, a zatim ubijena i spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku.

Milka Kajganić 28,

Đuro Kolundžija 39, gluhonjem,

Ljubica Kolundžija 3,

Milica Kolundžija 30,

Sava Kolundžija 42,

Staka Kolundžija 5,

Stana Kolundžija 42,

Stoja Kolundžija 7,

Miladin Miljanović 13,

Milinka Miljanović 50,

Milka Mudrić 13, su ubijeni.

Simo Poštić 2, živ je spaljen zajedno sa svojim djedom

Stojanom Poštić 84 u vlastitoj kući.

Matija Ulemek 50, ustaše su mu polomile ruke i noge i zaklali i zakopali u đubar kod njegove kuće.

Boja Vojnović 13, ubijena,

Boja Vojnović 31, živa je spaljena u štali Stevana Vojnovića,

Božo Vojnović 21, živ je spaljen sa grupom mještana u vatri zapaljene kuće,

Branko Vojnović 7,

Dragan Vojnović 2 i

Dragan Vojnović 1, ubijeni su kod svojih kuća.

Dragica Vojnović 4, živa je spaljena sa grupom svojih mještana.

Dragica Vojnović 3, i

Dušan Vojnović 2, ubijeni,

Đuro Vojnović 21, i

Joka Vojnović 45, živi su spaljeni sa grupom mještana.

Joka Vojnović 19, silovana je pa zatim živa spaljena,

Ljubica Vojnović 12, živa je spaljena,

Ljubica Vojnović 20 i Maksim Vojnović 36, su ubijeni.

Marija Vojnović 18, i Marija Vojnović 47, žive su spaljene.

Mihajlo Vojnović 45,

Milan Vojnović 6 i

Milan Vojnović 3 su ubijeni.

Mile Vojnović 19, pobjegao je iz zapaljene štale i istog dana na njivi uhvaćen i ubijen.

Mile Vojnović 4,

Mile Vojnović 60,

Mile Vojnović 44,

Milica Vojnović 18,

Milka Vojnović 45,

Milka Vojnović 40, su ubijeni kod svojih kuća.

Miloš Vojnović 35, bio je ranije stražar kod opštine Topusko, živ je spaljen sa grupom mještana u svom selu.

Mirko Vojnović 24,

Nikola Vojnović 13,

Nina Vojnović 3,

Pero Vojnović 63,

Pero Vojnović 3,

Pero Vojnović 21,

Rade Vojnović 40, borac IV bataljona, zarobljen i živ spaljen u štali Stevana Vojnovića,

Ružica Vojnović 59,

Sava Vojnović 32, ubijeni i spaljeni u kući Mile Bućana,

Slavko Vojnović 4, ubijen,

Stana Vojnović 20 i Stanica Vojnović 42, žive su spaljene sa grupom mještana.

Stanko Vojnović 43,

Stevan Vojnović 52,

Stevan Vojnović 25,

Stoja Vojnović 59, su ubijeni, a

Stoja Vojnović 63, je živa spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku.

Luka Miljanović 2,

Milka Miljanović 3,

i Stojan Miljanović 6, ubijeni su od strane ustaša u Petrovoj Gori.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Petrova gora, Mračajski jarak, 18. aprila

Petrova gora, Mračajski jarak, ustaše su 18. aprila 1942. godine masakrirale 18 srpskih izbjeglica.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.

Vrginmost, jarak Džaperovac, 19. aprila

Gornji Kirin, Vrginmost, jarak Džaperovac, 19. aprila 1942. godine ustaše poklale žene i njihovu djecu izbjegle iz njihovih opljačkanih i popaljenih kuća.

Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. Karlovac 2017.

Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/65/511-130, ili pismom na adresu Udruženje Jadovno 1941. Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.

22. april - dan sjećanja na proboj jasenovačkih logoraša

Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatočeno 1 073 preživjelih logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš.
Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora Kožare, u selu Jasenovac, gdje je od 167 zatvorenika njih 11 preživjelo proboj.
Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora "Jasenovac", koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.
Prema istraživanjima stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u ovom logoru ubijeno je oko 800 000 djece, žena i staraca, mada se o broju stradalih još uvijek vode svakodnevne rasprave, tačan broj stradalih vjerovatno nikada neće biti utvrđen
Među stradalima bilo je najviše Srba, Jevreja i Roma. Po načinu ubijanja, jasenovački logor smatra se najmonstruoznijim stratištem koje je tada postojalo u svijetu, a koji je osnovala i njime upravljala NDH.

OBILjEŽAVANjE 66. GODIŠNjICE PROBOJA JASENOVAČKIH LOGORAŠA

Milan Bastašić: U SUSRET GODIŠNjICI PROBOJA JASENOVAČKIH ZATOČENIKA APRILA, 1945. GODINE

OBILjEŽAVANjE DANA SJEĆANjA NA JASENOVAC

Proboj koji se pamti

26. i 27. april 1941. u Grubišnom Polju

26. i 27. aprila 1941. ustaše su digle iz kreveta 504 Srbina iz Grubišnog Polja i okolnih sela. Oterani su u logor “Danica” kod Koprivnice, odatle u Gospić, pa u Jadovno na Velebitu i Slanu na otoku Pagu. Iz „Danice“ se vratilo nekoliko staraca, jedan dečak mlađi od 16 godina i neki iz mešovitih brakova. Svi ostali su završili u nezapamćenim mukama: od malja, sekire, ili poluživi u lancima strmoglavljeni su u bezdane Velebita. Neki su zaklani tokom transporta podvelebitskim kanalom prema otoku Pagu. Postoje ozbiljne indicije i dokazi da ih je značajan, ali neutvrđen broj, završio u golgoti Slane na otoku Pagu. Svedoka o ovim stratištima naših očeva, braće i rodbine dugo nije bilo. Ipak, pojavili su se živi svedoci, među njima i pobegli sa Velebita. Istine su došle na svetlo dana, one svedoče o strahotama i bezumlju hrvatskih ustaša, bezumlju kakvom nigde na svetu nema primera. Posle hapšenja Srba u Grubišnom Polju, sutradan 28. aprila 1941. , na tadašnjem sajmištu u Gudovcu, ubijeno je 195 vezanih, nedužnih Srba.

Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo "Otkosom" novembra 1991.

Prve žrtve ustaškog genocida u Hrvatskoj

JADOVNO, SLANA I METAJNA

NAUČNA AGRESIJA NA ISTINU

27.04.2013. Grubišno Polje: Foto-galerija-parastos i komemoracija

Video: Grubišno polje - 28. IX 2012. - parastos i komemoracija

Grubišno Polje: 28. septembar 2012. parastos i komemoracija pobijenim i izginulim Srbima u drugom svjetskom ratu

Grubišno Polje 27.4.1991. Komemoracija povodom 50. godišnjice obilježavanja ustaških žrtava od 26/27. aprila 1941.

Bilogora i Grubišno Polje 1941 - 1991.

OPŠTINA GRUBIŠNO POLjE - ŽRTVE RATA 1941-1945 - Jovan Mirković

Zločin na Čardaku kod Dervente 1992. godine

37 Srba iz ovog naseljasu ubijeni na Vaskrs 1992. godine. Ovaj svirepi zločin počinili su pripadnici regularne Hrvatske vojske - 103 HVO brigade, kao i pripadnici Riječke i Sisačke brigade, zajedno sa pripadnicima paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica koje su formirali HDZ i SDA iz Dervente.

Parastos Srbima ubijenim u Čardaku 2014.

PARASTOS ZA UBIJENE SRBE U ČARDAKU

Pokolj u crkvi na Kolariću 26.04.1942 godine

Pokolj u crkvi na Kolariću se dogodio 26.04.1942 godine, na samu Mladu Neđelju. To je vrijeme najžešće ofenzive na Kordun. Probojem obruča na Petrovoj gori 14. maja , okončane su borbe i prvih mirnijih dana nakon toga pokupljeni su ostatci stradalih u kolarićkoj crkvi. Višegodošnjim istraživanjem Mile Dakića skupljen je popis 109 žrtava.

Vezane vijesti:

GDJE LEŽE KOSTI KOLARIĆKIH MUČENIKA ?

Sveta Petka i Srbi u Plamenu

Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas kontaktirate putem elektronske pošte:[email protected]ili telefonom: +387 51 333 509 .

Selo Osovo kod Rogatice 27.04.1942.

Selo Osovo,udaljeno je desetak kilometara od Rogatice u pravcu Srbije.Sve što su pohvatali Srba, u zoru 27.04.1942. godine po selu ustaše su sakupile, zatvorile u kuće i štale Koje Ristanovića i Riste i Mitra Koranjića. Zaselak Kula nalazi se u prilično dubokoj, prirodnoj uvali izmedu dva brda, sakriven je i zaklonjen od pogleda. A onda je počeo krvavi, ustaški pir u kome je ubijeno iumeđu 90 i 100 Srba. Neki kažu i više. Kako sad znati koliko ih je tačno bilo? I to sve same nejači, djece, žena i staraca, jer vojno sposobni ili su se krili po okolnim šumama ili su otišli sa vojskom. Pobijeni su: Ristanovići, Kovačevići, Ljubinici, Koranjići, Balčaci, Bojati, Gaševici, Zekovići, Tomovići, Paunići, Kundurići… i po prezimenima se vidi da su to porodice ne samo iz Rogatice nego sa cijelog Sarajevsko-romanijskog platoa. Petar Ristanović, naprimjer, danas nam priča da je tu nastradalo 24 njegovih nabližih - članova porodice.

Više:

Istina skrivana u trnju 62 godine

Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas kontaktirate putem elektronske pošte:[email protected]ili telefonom: +387 51 333 509 .

PRVI USTAŠKI POKOLj SRBA U GUDOVCU 28-29. APRILA 1941.

Dana 28. travnja u Bjelovar je stigao ministar unutarnjih poslovaDido Kvaterniki sastao se s lokalnim ustašama. Sat-dva kasnije, u susjednom Gudovcu, lokalne ustaše pod vodstvomMartina Cikoša(zapovjednik gudovačkih »zaštitara« i predsjednik Općinskog odbora HSS-a) zvjerski su, na najbrutalniji način, pogubile 195 Srba. Od ukupno 200 uhićenih (199 Srba i jednog Hrvata) dovedenih na gubilište, 195 je ubijeno na mjestu, dvojicu ranjenih u koloni ustaše hapse kasnije u bolnici i ubijaju, a pošto je život uvijek jači od smrti, trojica su nekim čudom preživjela:Ostoja Sekulić,Ilija JarićiMilan Margetić.

Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas kontaktirate putem elektronske pošte:[email protected]ili telefonom: +387 51 333 509 .

Vezane vijesti:

GUDOVAC