Kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagu i Rabu?

Trodnevni sastanak posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima su komunističke vlasti krajem četrdesetih godina otvorile mušku i žensku kaznionicu za političke zatvorenike

Rijeka – Osmišljavanje plana memoralizacije mjesta političke represije i stradanja u prostoru južnog Kvarnera zadatak je sastanka »Kultura pamćenja u Hrvatskoj i savremenoj Evropi«, otvorenog u petak u hotelu Bonavia u organizaciji njemačke Zaklade Friedrich Ebert i Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću.

Trodnevni sastanak posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima su komunističke vlasti krajem četrdesetih godina otvorile mušku i žensku kaznionicu za političke zatvorenike. Uz okrugli stol i radionice skup uključuje i studijski posjet odabranim lokalitetima, Golom otoku i Rabu, koji će se obići u saradnji s Udruženjem antifašista Rab i Udruženjem Goli otok Ante Zemljar.

Osnovna je namjera, pojasnila je voditeljica Documente Vesna Teršelič da skup rezultira s tri inicijalne radne grupe, posvećene odabranim lokalitetima, koje bi se potom širile, pri čemu ističe važnost uključivanja akademske zajednice te posebno mladih generacija, kako bi imale priliku učiti istoriju temeljenu na činjenicama.

– U godini koja je pred nama trebali bi razraditi planove za uspostavu spomen soba, muzeja i audio vodiča za odabrane lokacije. Vjerujem da postoji mogućnosti da u to krenemo već 2018. godine, kako bi iskoristili i vjetar u leđa koji donosi činjenica što će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture, rekla je Vesna Teršelič na otvaranju skupa.

Dodaje da Documenta zagovara primjereno obilježavanje mjesta političkog progona i stradanja u različitim režimima, uz znanstveno utemeljenu istorijsku kontekstualizaciju.

Žele u prvi plan istaknuti pamćenje stradanja pojedinaca i grupa pod udarom ideološki motiviranog nasilja kao vrijednosnog konsenzusa oko kojeg treba razvijati kulturu pamćenja u Hrvatskoj i svijetu, objasnila je.

Novi list, objava 29. septembar 2017., novinar Andrej Petrak

Izvor: DOCUMENTA

Vezane vijesti:

Feljton: Logor Slana – Pag 1941. | Jadovno 1941.

Pag je veliko stratište | Jadovno 1941.

Logor Slana – Pag 1941. – Pakao u kamenoj pustinji

Na Golom Otoku procentualno bilo najviše Srba i Crnogoraca …

Tajna Golog otoka: Preteča trgovine – šverca i Udbina …