Još nema odluke o eventualnom izručenju Azre Bašić

Američki Okružni sud u Leksingtonu u državi Kentaki tokom tročasovnog procesa protiv Azre Bašić (52), koja je optužena za ratne zločine nad zarobljenim srpskim civilima tokom rata u BiH nije donio nikakvu odluku o tome da li ona treba da bude isporučena u BiH.

Američka vlada želi da Bašićevu vrati u BiH, gdje bi se suočila sa optužbama dok njen advokat Petrik Neš pokušava da to spriječi.

Bašićeva je uhapšena 15. marta u Stentonu na osnovu međunarodne potjernice koju je izdao Sud BiH zbog sumnje da je kao pripadnik Hrvatske vojske učestvovala u mučenjima i ubistvima Srba u logorima u Derventi od aprila do juna 1992. godine.

Njen advokat rekao je u obraćanju sudiji Robertu Vijeru da Bašićeva nije služila u jedinici vojne policije, niti da je bila komandant ili čuvar logora te da je zatvorenik, kojeg je prema optužbama, nožem ubola u vrat, prema dokumentima dostavljenim SAD, bio vojnik a ne civil.

On je istakao da su i pojedini svjedoci navodnih ratnih zločina njegovog klijenta bili pripadnici vojske a ne civili.

Pomoćnik državnog tužioca Džejms Erhart rekao je da je nekoliko lica pozitivno identifikovalo Bašićevu kao traženu osobu sa fotografije i da smatra da nijedan od dokaza nije kontradiktoran tome da su svjedoci bili civili u vrijeme kada su počinjeni zločini.

Neš je potom istakao da za njegovim klijentom nikada nije objavljena potjernica ali su zastupnici vlade naglasili da obavještenje, koje je objavio Interpol po prijemu pisma od Tužilaštva iz BiH, ravno nalogu.

Bašićeva se prvi put pojavila pred sudom u SAD 18. marta, kada je govorila o svom boravku u Kentakiju, navodeći da je oko dvije godine bila zaposlena u fabrici „Nestle“.

Istragu protiv Bašićeve vodi Okružno tužilaštvo u Doboju zbog sumnje da je kao komandir 108. Riječke brigade Hrvatske vojske počinila ratni zločin protiv civila na području Dervente od aprila do jula 1992. godine.

Prvi logor za Srbe na području Dervente formiran 12. aprila 1992. godine, bio je u Domu JNA i kroz njega je prošlo više od 200 Srba. U ovom logoru pred zarobljenim Srbima ubijeni su Čedo Čudić i Blagoje Đuraš, a silovane su B. S. i M.Z.

U dokumentima predatim Okružnom sudu u Leksingtonu navedeni su zatrašujući detalji o mučenju i ubistvu koje je Bašićeva počinila kao pripadnica vojne brigade u Hrvatskoj vojsci.

U sudskim dokumentima navode se izjave Radojice Garića i Dragana Kovačevića koji su potvrdili da je Bašićeva zaklala Blagoja Đuraša, kojeg su prethodno pretukli hrvatski policajci i vojnici.

„Poslije toga, Azra nas je vukla za kosu i tjerala da iz rane na Đuraševom vratu pijemo krv“, rekao je Garić. Ljudi sa kojima je u Americi živjela Azra Bašić, optužena za mučenje i ubistva Srba u logorima u Derventi 1992. godine, kažu da je Bašićeva potvrdila da je počinila više ubistava, iako je u zahtjevu iz BiH za ekstradiciju pomenuto samo jedno ubistvo.

Izvor: