arrow up

Podijelite vijest:

Izvinjenje vojvodi Stepi Stepanoviću: “Nismo mi Srbi više onaj narod…”

Vojvoda Stepa Stepanović
Vojvoda Stepa Stepanović

“Nismo mi više vojvodo onaj narod koji smo nekada bili. Hrabri, ponosni, srdačni, kulturni, odani… danas su retki. Pitate li se sada gde su svi oni nestali?”

“Poštovani vojvodo Stepanoviću,

Жelim da Vam se izvinim u svoje ime jer nemam prava da to uradim u ime svih Srba, a trebalo bi.

Izvinite što smo Vas zaboravili, što smo tako besramno pogazili sećanje na jednog od najvećih srpskih vojskovođa koji nam je podario slobodu i pravo na sopstvenu zemlju. Izvinite što smo olako prihvatili ono za šta ste se Vi i Vaši saborci tako junački borili.

Oprostite nam, vojvodo, što smo dozvolili da se granice tako lako menjaju, one koje ste vi svojom hrabrošću i krvlju iscrtali.

Oprostite što smo dozvolili da nam po ko zna koji put ruše bogomolje, a psi raznose kosti Vaših, naših hrabrih ratnika.

Te kosti koje su po celoj državi posejane, te kosti koje bi trebalo da budu temelj na kojem će se zidati nova država a generacije učiti poštovanju… raznete su olako, isto onako kako je nestala i ta država, i poštovanje.

E, moj Stepo,

Izvinite na ovom trenutku u kom Vam nisam persirao, ali ne zato što Vas nisam poštovao, već što Vam bolje ne bih mogao ni sa hiljadu reči opisati šta je sledeće zbog čega Vam se moram sve izjadati i oproštaj tražiti…

Danas se u Vašoj rodnoj kući snimaju kojekakvi muzički spotovi, a po kući paradiraju oni koji nisu dostojni ni ime da im se spomene, oni koji danas, u nikad jačoj konkurenciji, predstavljaju kič i šund.

Pljunuli smo na sve, u svakoga, a ustvari samo na sebe.

Sve se naopako okrenulo, moj vojvodo.

Vi kao da ste to predosetili kada ste nakon ratova sve napustili i otišli za Čačak, kada ste prvu penziju vratili uz reči: “Mangupi! Mangupi! Hoće da upropaste državu! Vraćaj pare, momče. Neka barem prepolove, šta bi sa tolikim parama…“

Izgleda da su mangupi upropastili ne samo državu, već i narod.

Nismo mi više vojvodo onaj narod koji smo nekada bili.

Hrabri, ponosni, srdačni, kulturni, odani… danas su retki.

Pitate li se sada gde su svi oni nestali?

Do (i nakon) kraja Drugog rata mnogi su pobijeni, hrabriji u jurišima, pametniji i čestitiji u čistkama… Srbe su sistemski uništavali i društvo nam prekrajali, oblikovali ga po tuđoj meri i za tuđe interese…

I danas smo došli tu gde jesmo.

Vojsku gotovo da nemamo.

Malo ko danas veruje da će se roditi neko ko bi sutra mogao Vas, Mišića, Putnika, Bojovića dostojno zameniti i znam da Vas to posebno pogađa…

Obrazovani mladi ljudi beže u tuđinu “trbuhom za kruhom”, odlaze na godinu-dve, a nikada se neće vratiti.

Oni koji su ostali, zaokupljeni su ovozemljskim problemima. Gledaju kako da prežive i u toj borbi su spremni da postanu sve… i da pristanu na sve…sem da (po)ostanu ljudi.

Izvinite i praštajte, što smo takvi kakvi smo…

(Milan Bogojević/Nedeljnik)

Izvor: ISKRA

Vezane vijesti:

103 godine od Cerske bitke | Jadovno 1941.

JE L’ SARAJEVO GDJE JE NEKAD BILO | Jadovno 1941.

Zaboravljeni heroji Prvog svetskog rata: Devet Vajagića kao …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​