Izložba „Moje Jadovno“ u Prijedoru do 15. septembra

Izložba „Moje Jadovno“ otvorena je u Muzeju Kozare u Prijedoru u saradnji sa Udruženjem građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke. 

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan J. Bastašić rekao je da je cilj ove postavke da se jedan gotovo nepoznat dio stradalničke srpske istorije objelodani domaćoj i inostranoj javnosti, jer je to obaveza prema precima.

„U prvom likvidacionom centru sedam sabirnih logora, 32 kraške jame i u moru za 132 dana ubijeno je 38.000 Srba, 2.000 Jevreja i jedan broj antifašista i ideoloških protivnika NDH. Do danas ta tijela nisu ekshumirana, a ono malo spomen-obilježja uništeno je u proteklom ratu. U proteklih sedam godina nešto smo obnovili, ali to nije ni blizu onome što je bilo, posebno ne onome što ovo stratište zaslužuje“, rekao je Bastašić novinarima u Prijedoru.

On je pojasnio da je izložba, koja je u Prijedoru otvorena sinoć, a koju čini 16 panoa, usmjerena na žrtvu i namijenjena ljudima koji nemaju vremena za čitanje obimne literature, nego u 20 minuta mogu steći sliku o obimu zločina.

„Sedam godina sakupljamo slike stradalnika sa popisa žrtava. Na našem sajtu su imena 10.502 žrtve. Potomci su nam ustupili i priče svojih predaka. Iz Prijedora je na popisu 31 žrtva“, naveo je Bastašić.

On je rekao da izložba pokazuje ideološku osnovu NDH i pomno planiranje masovne likvidacije ljudi na ovom prostoru, podsjećajući da je kompleks logora zatvoren intervencijom italijanskih fašista 20. avgusta 1941. godine i da su malobrojni preživjeli logoraši bili prvi logoraši logora Jasenovac 1 i 2, Krapje i Bročice.

„Žrtve su i 73 sveštenika i sveštenoslužitelja Srpske pravoslavne crkve, među njima mitropolit sarajevski Petar Zimonjić i vladika gornjokarlovački Sava Trlajić, danas svetitelji. Nedavno smo uspjeli naći jamu u koju je bačeno tijelo Save Trlajića i to je četvrti krst koji smo postavili u ovom kompleksu. Nadamo se da će biti izgrađena i kapela“, dodao je Bastašić.

Direktor Muzeja Kozare Zoran Radonjić rekao je da je sadržaj ove izložbe mračan, zastrašujući i tužan, da se zbog toga ne može ni uživati u stvaralačkom procesu, kao što je bio i slučaj sa izložbom „Godina stradanja 1942“ koju je Muzej organizovao 2014. godine.

„S druge strane, osjećate da ste ispunili moralnu i ljudsku obavezu i prema precima i prema potomcima“, rekao je Radonjić.

On je istakao da je način stradanja naroda u NDH bio više-manje sličan, najčešće monstruozan i masovan.

„Ali, Jadovno je svojim prirodnim specifičnostima, jamama i ponorima, možda olakšalo zločincima i još više naglasilo tu zastrašujuću dimenziju zločina“, dodao je Radonjić.

Izložba „Moje Jadovno“ u Muzeju Kozare u Prijedoru biće postavljena do 15. septembra. Prethodno je bila postavljena u Novom Sadu, Beogradu, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i još nekoliko gradova Srpske i Srbije, kao i u Njujorku, Filadelfiji, Londonu, Lesteru, Kišinjevu i Oslu.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

MUZEJ KOZARE: IZLOŽBA “MOJE JADOVNO” DO 15. SEPTEMBRA

Izložba „Moje Jadovno“ do 15. septembra

Otvorena izložba „Moje Jadovno“

Izložba i predavanje „Moje Jadovno“ u Apatinu