IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IZ ARHIVA SPOMEN PODRUČJA „DONjA GRADINA“

U Kozarskoj Dubici večeras je otvorena izložba pod nazivom „Ciglana“, koja prikazuje 40 dokumentarnih fotografija iz arhiva Spomen-područja „Donja Gradina“.

Direktor Spomen-područja Milorad Bukva izjavio je da je izložba dio niza aktivnosti te javne ustanove u okviru obilježavanja 70 godina od proboja jasenovačkih logoraša, ali i da je otvorena povodom obilježavanja Dana evropske baštine, čija je ovogodišnja tema „Industrijsko nasljeđe“.

„Ovom izložbom pokazujemo da industrijsko nasljeđe ne mora i nije uvijek sastavni dio i izraz napretka društva, već da može biti upotrijebljeno i u krajnje retrogradne svrhe, jer je ciglana kao industrijski kompleks u sastavu logora Jasenovac bila industrija smrti za ogroman broj ljudi“, izjavio je Bukva.

On je naveo da je izložba dio zajedničkog programa Savjeta Evrope i Evropske komisije, a da su autori kustosi u Spomen-području „Donja Gradina“ Tanja Tuleković i Dejan Motl.

„Koncentracioni logor Jasenovac je bio industrija smrti, a ne radni logor, kao što su ga ustaše predstavljale i zbog toga smo odlučili da što bolje o tome upoznamo javnost, posebno zato što su mladi danas izloženi pogrešnim informacijama sa interneta“, izjavila je Tanja Tuleković.

Ona je navela da je koncentracioni logor Jasenovac bio sistem sastavljen od pet logora, te objasnila da izložba predstavlja glavni dio logora, a to je bio Logor tri – Ciglana, koja je prije početka rata bila u sastavu industrijskog kompleksa za proizvodnju cigle u vlasništvu srpske porodice Bačić iz Jasenovca.

„Ona je obuhvatala prostor od 125 hektara na obali Save i bila je idealno mjesto gdje bi se mogao držati veliki broj ljudi pod izgovorom da tamo nešto rade, jer je ustaška parola bila red, rad i stega“, objasnila je Tulekovićeva.

Ona je dodala da je logor Jasenovac zaista imao podjelu na radne grupe, ali je naglasila da se mora znati u kakvim uslovima su radili logoraši – gladni, žedni i pod prisilom, i šta je bila njihova konačna sudbina.

„Na ovoj izložbi je uglavnom korišten ustaški propagandni materijal i iz samih fotografija se ne može vidjeti sva strahota tog logora i zato je izložba upotpunjena kraćim performansom u izvođenju članica Dramskog studija Artist, koji sadrži izjave logoraša“, objasnila je Tulekovićeva.

Kustos Spomen područja „Donja Gradina“ Dejan Motl izjavio je da izložba sadrži fotografije ustaške propagande, koji su u više navrata u logor dovodili i filmske ekipe, želeći da demantuju sliku o koncentracionom logoru koja se već probila u javnost, a to je bila slika o logoru Jasenovac kao logoru smrti.

„Tim filmskim ekipama predstavljali su idiličnu sliku logora, nakon što bi prethodno ubili logoraše koji su bili fizički iscrpljeni radom i glađu, a na njihovo mjesto bi dovodili novopridošle logoraše želeći da predstave Jasenovac kao radni logor ili mjesto za koje su u glasilima NDH pisali da `nije ni mučilište, ni lječilište`“, rekao je Motl.

On je naglasio da su to, nažalost, jedine fotografije koje posjeduje Spomen područje „Donja Gradina“ iz perioda funkcionisanja logora Jasenovac.

Motl je precizirao da drugi set fotografija prikazuje ruševine logora nastale 1945. godine kada je u logor ušla Zemaljska komisija za istraživanje zločina okupatora i njihovih pomagača, koja je 18. maja došla na područje već uništenog logora i snimila ruševine.

Treći set fotografija zabilježio je bivši logoraš doktor Nikola Nikolić 1945. i 1947. godine i iz tog niza zanimljive su fotografije u kojima nestaju tragovi postojanja logora Ciglana i vide se samo ruševine tog objekta.

„Već do 1947. prostor logora je raščišćen tako da su uništeni gotovo svi tragovi jasenovačkog logora tri“, objasnio je Motl.

Autori izložbe, koja će do ponedjeljka biti otvorena u Narodnoj biblioteci u Kozarskoj Dubici, očekuje da će izložba obići više gradova u Republici Srpskoj i šire.

Izvor: 

Vezane vijesti:

IZLOŽBA DOKUMENTARNIH FOTOGRAFIJA POD NAZIVOM „CIGLANA“

ČASOPIS „TOPOLA“ BIĆE OBJAVLjIVAN JEDNOM GODIŠNjE

Golema je sramota srpska

SKUPŠTINA DA USVOJI DEKLARACIJU O GENOCIDU NDH

Užas kakav se ne pamti