arrow up

Podijelite vijest:

IKONE I DUHOVNU BAŠTINU VRATITI KAD I SRPSKI NAROD

Vladika Fotije

Vladika Fotije

Njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije rekao je da pravoslavne ikone i duhovnu baštinu Srpske pravoslavne crkve (SPC) treba vratiti u Hrvatsku kada se u tu zemlju vrati i izbjegli srpski narod.

Vladika Fotije kaže da su 20 godina po okončanju ratnih sukoba, pravoslavne crkve i manastiri u Eparhiji dalmatinskoj u Hrvatskoj i dalje meta izgrednika, dodajući da je riječ o pojedinačnim incidentima.

“Bezbednije su svetinje gde ima našeg naroda. Iz ove činjenice jasno se vidi da problem obnove crkava i manastira Eparhije dalmatinske kao i eventualno vraćanje kulturnog blaga iz Srbije nije moguće odvojiti od povratka Srba na prostore Dalmacije”, rekao je vladika Fotije za “Politiku”.

Prema njegovim riječima, to mora biti paralelan prostor, jer bi drugačije moglo izgledati da je budućnost Srba u Dalmaciji “u muzejima”.

“Mi smo ovde vekovima živeli i želimo i dalje da živimo kao pravoslavni hrišćani i Srbi, poštujući i uvažavajući kako državne zakone, tako i sve narode koji žive i koji će živeti na ovim prostorima”, poručio je vladika Fotije.

Njegovo preosveštenstvo je napomenuo da na području ove eparhije ima još desetak do temelja srušenih crkava i da je za njihovu obnovu potrebno “trojno jedinstvo”, odnosno pomoć i Hrvatske i Srbije, ali i srpske dijaspore.

“Ono što kao Crkva ne možemo da prihvatimo jeste bilo kakav oblik getoizacije i građanstva drugog reda, jer bi tada i vraćanje našeg duhovnog blaga imalo drugorazredni značaj i ne bi moglo da izvrši onu duhovnu i kulturnu misiju koja mu je namenjena”, rekao je vladika Fotije.

Vladika dalmatinski je naveo da su mješovite komisije Srbije i Hrvatske nedavno posjetile prostorije riznice u manastiru Krka i eparhijske u Šibeniku i da je na osnovu te posjete svima bilo jasno da trenutno ne postoje ni elementarni uslovi za povratak duhovnog i kulturnog blaga.

On je istakao da se pokušava u drugi plan staviti pitanje značajnog kulturnog blaga SPC, koje je u vrijeme rata ostalo u crkvama i manastirima, a potom nestalo, što je za Crkvu neprihvatljivo.

Eparhija dalmatinska jedna je od onih koje su najviše stradale u ratovima devedesetih godina 20. vijeka.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Intervju episkopa Fotija za magazin “Pečat” – Jadovno 1941.

pismo episkopa dalmatinskog fotija ministru … – Jadovno 1941.

u pojedinim mjestima srbi upisivani kao … – Jadovno 1941.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​