arrow up

Podijelite vijest:

26.07.2009 GACKO – Istorijski čas za sjećanje na pokolj u Pridvorici

Vladika Grigorije
Vladika Grigorije

U selu Pridvorci, opština Gacko, danas je održan istorijski čas u znak sjećanja na veliki zločin koji su počinile ustaše i muslimani na Božić 1942. godine kada su pobili oko 180 žena djece i staraca iz ovoga sela.

Govoreći o ovom stravičnom zločinu, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da, iako ubijeni, krv stradalih mučenika postala je sjeme koje će hercegovačku djecu obratiti živom Bogu i sjeme iz kojeg će nići pšenica koja mnoge rodove daje.

Vladika Grigorije pozvao je vjernike na mir i praštanja bez obzira na zlodjela i podsjetio da nije na ljudima da sude, već samo na Bogu.

“Zato, iako je urađeno veliko zlodjelo, treba praštati i oprostiti”, poručio je vladika Grigorije.

26.07.2009 GACKO – U selu Pridvorci, opština Gacko, danas je održan istorijski čas u znak sjećanja na veliki zločin koji su počinile ustaše i muslimani na Božić 1942. godine kada su pobili oko 180 žena djece i staraca iz ovoga sela.

Govoreći o ovom stravičnom zločinu, vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da, iako ubijeni, krv stradalih mučenika postala je sjeme koje će hercegovačku djecu obratiti živom Bogu i sjeme iz kojeg će nići pšenica koja mnoge rodove daje.

Vladika Grigorije pozvao je vjernike na mir i praštanja bez obzira na zlodjela i podsjetio da nije na ljudima da sude, već samo na Bogu.

“Zato, iako je urađeno veliko zlodjelo, treba praštati i oprostiti”, poručio je vladika Grigorije.

Podsjetivši na stravični Božić 1942. godine kada su ustaše i muslimani iz susjednih sela na najzvjerskiji način pobili svo srpsko stanovništvo u selu Pridvorci, istoričar iz Gacka Savo Skoko rekao je da je tada ubijeno sve živo što je bilo u selu.

“Ne obazirući se na lokve krvu u kojima su ležali mrtvi i polumrtvi Srbi, zločinci su sjeli za već postavljene Božićne trpeze i jeli”, naglasio je Skoko i dodao da su tog dana stradale porodice Doder, Adžić, Gojković, Skoko i Lero i da je pobijeno sve živo što se zateklo u selu.

Lider SPO-a Vuk Drašković naglasio je da je jedini grijeh tih nedužnih ljudi ubijenih na veliki hrišćanski parznik – Božić, to što su Srbi.

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/edt/dusan-slike/Vuk Draskovic.jpg“Pisao sam o selu Jugovići, a mislio na Pridvorce, na Jasenovac, na Jadovno, na jamu Kapavicu, na Drinu i Unu, na jamu Ražani do, na krvavu Savu i Kozaru, na Koritsku jamu, na Vrbas i Gradišku, na jamu Čavčaricu… Sve su to Jugovići. Jugovići su, u Pridvorici poklani i spaljeni, Adžići, Gojkovići, Skoci, Doderi, Elezi, Nosovići” , rekao je Drašković.

On je istakao da tada u međunarodnom pravu ove civilizacije, nije bilo zapisanog zločina genocida.

A onda je stigla 1941. godina, naveo je Drašković, sa ustaškim nožem i zakonom da Srbi, Jevreji i Cigani moraju da nestanu.

“Ističem ovo ne zbog toga da bih, i najmanje, abolirao zločine Srba u nedavnom ratu, nego zbog toga što svaki lekar zna da se ne mogu lečiti metastaze, ako se hrani i nagrađuje žarište tumora. To žarište je genocidna ustaška ideja, koja na sramotu savremenog demokratskog sveta, njegovih vlada, tužilaca i sudija, nije još ni optužena ni osuđena”, istakao je Drašković.

Danas, rekao je Drašković, skoro sedam decenija od pridvoričke Vartolomejske noći, sve se zna, a kao da se ništa ne zna.

“Ne beše, tada televizije, pa ne beše ni Si-En-En, ni Skaj njuza ni Bi-Bi-Si-ja da snime apokalipsu jednog naroda, vapaj Jagnjeta i bestijalnost Zveri iz Otkrivenja Jovanovog, strašni susret srpskih vratova i kama ustaša i onih što ne behu Pavelićevi Hrvati nego – Pavelićevo poislamljeno cvijeće” , naglasio je Drašković.

U selu Pridvorici na Božić 1942. godine ustaška vojska i muslimani iz susjednih sela pobili su kompletno srpsko stanovništvo, oko 180 mještana, među kojima je bilo žena, djece i staraca.

Neki od njih pobijeni su vatrenim i hladnim oružjem, dok je većina zatvorena u štalama i zapaljena.

Posmrtni ostaci mučenika 17. aprila 1942. godine sahranjeni su u dvije grobnice pored hrama, a u kriptu hrama preneseni 29. novembra 2006. godine.

Od nekadašnjeg brojnog srpskog stanovništva u selo Pridvorici jedino se “vratila” crkva koja stoji uspravno i svjedoči o najstrašnijem zločinu koji se tu desio.

Hram Svetog kneza Lazara, trudom mještana i neimara Vula Skoka podignut je 1936. godine, a njegova obnova počela je 2006. godine.

Vladika Grigorije, umirovljeni episkop Atanasije i episkop budimljansko-nikšićki Joanikije osveštali su jutros obnovljeni hram Svetog kneza Lazara u selu Pridvorci.

Nakon osveštanja, služena je Sveta arhijerejska liturgije u prisustvu velikog broja vjernika iz opštine Gacko i drugih istočnohercegovačkih opština.
Frontal.RS

Genocid nad Srbima i
Srbijom: Pokolj u Pridvorici 1942.

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​