Piše: Nikola Bajto
Nakon što je intervju jednog pripadnika Danskog bataljuna UNCRO-a danskoj
televiziji aktualizirao priču o masakru nad devetero hendikepiranih srpskih
civila 8. kolovoza 1995. u zgradi škole u Dvoru na Uni, smještene u neposrednoj
blizini tadašnjega danskoga kampa, odgovornost za taj zločin svaka je strana u
ovdašnjim medijima pripisala onoj drugoj, pa smo mogli pročitati različite
tvrdnje o tome kako Hrvatska vojska (HV) tog dana nije još ni ušla u Dvor, ali i
tvrdnje s druge strane da su se srpske postrojbe do tada već bile povukle.
“Novosti” su došle do ratnog dnevnika Danskog bataljuna iz 1995, u kojem se
od 4. kolovoza, kada je počela operacija “Oluja”, pa do 10. kolovoza, kada su
završile borbe oko Dvora, iz sata u sat bilježe sva zbivanja kojima su danski
vojnici svjedočili iz neposredne blizine, a iz kojeg je vidljivo da su na dan
ubojstva invalida u Dvoru bile prisutne i hrvatske i srpske snage, a postojale
su indicije da je u borbu uključena i Armija BIH.
Videozapisi na webu od ’98.
Prema dnevniku danskih “plavih kaciga”, toga su se dana u samom središtu
Dvora odvijale žestoke borbe, a Danci su od devet sati ujutro svjedočili
obračunima između vojnika Vojske Republike Srpske Krajine (VRSK) i HV-a pred
samim ulazom u svoj kamp, smješten na školskom igralištu, dakle u neposrednoj
blizini škole, pa i pomogli jednom ranjenom hrvatskom vojniku. Sam napad na
civile u školi dogodio se oko 14.30 sati, kada dnevnik bilježi borbe zaraćenih
strana u blizini škole, koja je pogođena s više raketa i granata. Ne navodeći
tko je to učinio, Danci bilježe da je pet minuta kasnije u školu bačena ručna
granata, a potom invalidima naređeno da izađu van pod oružanom pratnjom. U 14.50
Danci su zamijetili “izviđačku četu koja se kreće prema ulazu škole” i uskoro
iz svojeg bunkera dobili obavijest da su preostali civili likvidirani, da bi u
15.21 potvrdili kako pet osoba nepomično leži u školskom predvorju.
Navedeni ratni dnevnik “Novosti” su pronašle na web-stranicama danbat7.dk
i unprofor.dk, koje su pripadnici Danskog bataljuna posvetili svojim
iskustvima iz rata u Hrvatskoj. Na stranicama pokrenutima još 1998. mogu se
pronaći i fotografije koje su Danci snimili u Dvoru, Kostajnici i drugim svojim
kampovima, pa tako i fotografije obližnje škole, pri čemu uz jednu stoji potpis
da se kroz stakla škole mogu nazrijeti ubijeni civili, no ona je vrlo loše
rezolucije.
Među najzanimljivijim materijalima na stranicama je i devet videozapisa
snimljenih s glavne stražarnice kampa u Dvoru između 4. i 11. kolovoza, a koji
bilježe odlazak kolona iz Dvora, granatiranja i borbe u blizini, o kojima se
izvještava u dnevniku, pa i prolazak jedne naoružane čete. Međutim, kako nije
označen točan datum i sat snimanja, tek s originalnim videozapisima moglo bi se
utvrditi kakvu je ulogu ta četa imala u događajima u Dvoru.
“Oluja” iz danske perspektive
Iz dnevnika, čiji su ključni dio “Novosti” dale prevesti s danskog na
hrvatski, može se pratiti tijek operacije “Oluja” iz perspektive “plavih
kaciga”. Od 4. kolovoza ujutro, kada je operacija počela, Danci iz svojih
logora i osmatračnica počinju izvještavati o topničkim udarima, da bi u 5.30
sati stigla obavijest da su “Hrvati pokrenuli masovni napad na Srpsku Krajinu”.
Sutradan se bilježi napredovanje HV-a prema Dubici i Kostajnici te topnička paljba
na koju VRSK uzvraća, a predvečer i noću prve kolone civila i vojnika u
kamionima i drugim vozilima počinju prolaziti ispred danskog kampa u Dvoru. Već
6. kolovoza dnevnik bilježi da je HV zauzeo ključne točke, a 7. kolovoza da je
zaposjeo Kostajnicu i sjeverni dio zone odgovornosti Danskog bataljuna, dok se u
južnom djelu nastavljaju intenzivne borbe s VRSK-om. Pri kraju tog dana, u 21.30
kratko se bilježi kako je u školi u Dvoru blizu 50 ljudi.
Dnevnik od 8. kolovoza, kada je počinjeno ubojstvo u školi, navodi da je u
sjevernom dijelu odgovornosti Danskog bataljuna, koji je zauzeo HV, stanje mirno,
dok se “u južnom dijelu nastavljaju borbe s nesmanjenim intenzitetom u gradu
Dvoru i linija sukoba proteže se kroz centar grada u smjeru istok-zapad. Intenzivne
borbe od kuće do kuće u gradu Dvoru. Postoje indikacije da su i VRSK, HV i ABIH
uključeni u borbe”. Navodi se da je bilo nekoliko kontakata zapovjednika Danskog
bataljuna s HV-om, kako bi se smanjio pritisak na kamp UNCRO-a u Dvoru.
Zatim se opisuje situacija sat po sat. Nešto iza ponoći primjećuje se
kretanje vojnih kamiona i ljudi, a oko tri sata i trojica vojnika VRSK-a kako
trče uz glavnu stražarnicu kampa. Od šest sati ujutro čuju se detonacije i
pucnjava, a nakon sedam i teško granatiranje, pri čemu šrapneli padaju preko
kampa. Izvještava se i o tenkovskoj paljbi HV-a. Nešto prije devet opaženi su
Hrvati koji vode dvojicu srpskih ratnih zarobljenika, a u devet sati određeni
broj vojnika u rovu pored glavne stražarnice, koji rafalno pucaju prema jugu, a
na glavi su imali šilterice nalik bejzbolskim kapama. Iako se u izvještaju ne
kaže čiji su vojnici sa šiltericama, čini se da se misli na Hrvate, jer se u
sljedećoj rečenici bilježi kako “srpski vojnik iz cementare puca na Hrvate koji
se nalaze ispred glavne stražarnice”.
Kronika likvidacija
Jedan hrvatski vojnik kod stražarnice je ranjen, pa “pokušava zajedno s
hrvatskim vojnim kapelanom… dobiti pomoć u našem kampu”. Čuje se još jedan
pucanj iz cementare dok Danci pomažu Hrvatima, što se može prepoznati i na
jednom od videozapisa. Bilježi se da se u 10.01 hrvatski oficir za vezu iz
obližnje Divuše raspitivao kod Danaca o položaju svojeg ranjenog vojnika. Nadalje
se izvještava o minobacačkoj i tenkovskoj paljbi, a oko 11.30 ponovno je
primijećen HV pored kampa. Dio dnevnika koji slijedi, do bilješke o ubojstvu
invalida, navest ćemo u cjelini:
“U pola dvanaest Og javlja da je HV i dalje lijevo od stražarnice kod crvenih
kuća. U 12.00 sati neidentificirani muškarac kod VEDLDEL terase (vojnik HV-a,
dezerter). Šef i Milka trče do signalnog centra kako bi utvrdili njegov
identitet. U 1.01 pucnjava zapadno od logora. Oko 30 minuta kasnije pucnjava iz
KVGa (tenka) tik zapadno od logora. U pola tri bore se zaraćene strane blizu
škole u Dvoru. Školu pogađa x-broj pogodaka iz vjerojatno protutenkovskih
raketa i ručnih granata. Pet minuta kasnije u školu se ubacuje ručna granata.
Nekima od hendikepiranih koji su ostavljeni u školi naređuje se da s rukama na
glavi izađu iz škole, pod oružanom pratnjom. U 14.50 zamjećuje VEDLDEL izviđačku
četu, koja se kreće prema ulazu škole i kratko nakon toga izvještava se iz
bunkera FSBM s krova glavne kantine o likvidaciji preostalih hendikepiranih u
školi. U 15.00 sati, kuće kraj autobusne stanice su u plamenu (jaki požar u
15.10 sati). U 15.21 sati potvrđeno 5 osoba koje nepomično leže na podu školske
aule.”
To je sve što dnevnik navodi o likvidaciji civila, koje spominje još dva
puta, sutradan, kada su ih Danci u suradnji s HV-om pokrili plahtama, te 10.
kolovoza ujutro, kada su ih vojnici HV-a ponovno obišli, a Danci snimili prizor
radi istrage, pri čemu su otkrili da je sedam žrtava. Konačan broj žrtava do
tada još nisu uspjeli utvrditi jer je škola bila zatvorena.
Iako, dakle, dnevnik Danskog bataljuna ne otkriva čiji su vojnici počinili
zločin nad invalidima, iz njega je vidljivo kako su se u neposrednoj blizini
kampa i škole 8. kolovoza ujutro odvijale borbe između srpskih i hrvatskih
vojnika. Ukoliko bi se utvrdilo koje su postrojbe tog dana bile u Dvoru,
hrvatskim bi istražiteljima mogli biti od pomoći podaci iz dnevnika o vojnicima
sa šiltericama, ranjenom hrvatskom vojniku, časniku koji se o njemu raspitivao,
okršaju ispred škole uoči masakra i drugi detalji, koji bi mogli dovesti do ljudi
koji su se zatekli pred školom uoči likvidacije invalida, kako bi razjasnili
ove događaje. Također, spomenuti videozapisi sadrže i snimke određenih skupina
vojnika, čije bi vrijeme pojavljivanja pred kampom trebalo utvrditi uz pomoć
originala, a s obzirom na to da svih devet objavljenih videozapisa ukupno traje
samo 42 minute, za pretpostaviti je da Danci raspolažu s još materijala, na
kojem su možda snimljeni počinitelji zločina. Naravno, najveću pomoć
istražiteljima mogu dati same “plave kacige” koje su svjedočile zločinu.
Uloga Armije BIH
Istražujući vijesti o ovom zločinu, “Novosti” su uočile da će biti potrebno
rasvijetliti i ulogu treće strane – Armije BIH, kojoj su prvi novinski
izvještaji, pozivajući se na UN, pripisivali masakr u Dvoru. Primjerice, “The
New York Times” u tekstu od 10. kolovoza 1995, koji se još može naći na
internetu, citira glasnogovornika UN-a u Zagrebu Philipa
Arnolda o tome kako UN istražuje tri slučaja ubojstva,
uključujući i onaj petero hendikepiranih Srba iz škole u Dvoru. U tekstu piše
kako je “danski vojnik koji je svjedočio incidentu prijavio da su ubojice
nosile uniforme s oznakama 5. korpusa Armije BIH”. Dan kasnije iz Zagreba
slično izvještava i “The Independent”, navodeći da su “danski mirovnjaci u Dvoru
potvrdili da su bosanski muslimani bijesno utrčali u školsko dvorište”, pobivši
petero starijih Srba.
Informacija o tome da je zločin počinila neregularna jedinica Armije BIH
pojavit će se u izvještaju State Departmenta iz 1996. o stanju ljudskih prava u
Hrvatskoj, dok se u izvještaju Human Rights Watcha iz 1996. zločin pripisuje
bosanskim muslimanima ili hrvatskim snagama.
Međutim, već u izvješću Vijeća sigurnosti UN-a od 23. kolovoza 1995. gubi se
podatak o Armiji BIH, pa tamo stoji kako je Danski bataljun prijavio da su
njegovi pripadnici svjedočili ubojstvu hendikepiranih civila od strane vojne
postrojbe čiji je identitet nepoznat. U samom ratnom dnevniku Danskog bataljuna
Armija BIH se 8. kolovoza spominje samo jednom, kada se navodi da postoje
indicije da su i VRSK i HV i ABIH uključeni u borbe u Dvoru. Stoga bi valjalo
ustanoviti i kako je došlo do toga da je UN u prvim danima nakon incidenta dao
takvu informaciju i zašto je ona nestala već u izvještaju Vijeća sigurnosti.
Izvor: NOVOSTI
Vezane vijesti:
SRPSKE INVALIDE U DVORU POBILI „SISAČKI GROMOVI“?