Hrvatska uvodi status Hrvata bez hrvatskog državljanstva

ZAGREB- Hrvati koji žive u inostranstvu, a nemaju hrvatsko državljanstvo, ubuduće bi trebali puno brže i jednostavnije trebali doći do hrvatskog pasoša.

Onima kojima matične države brane sticanje dvojnog državljanstva, Zagreb će dati „status Hrvata bez hrvatskog državljanstva“, koji će im u Hrvatskoj omogućiti razne povlastice.

Odlučila je to danas Vlada Hrvatske, usvojivši posebnu Strategiju o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. Nakon nje, ustvrdio je Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova, donijeće se i poseban zakon o Hrvatima u svijetu, te će se osnovati centralno tijelo za saradnju s njima i poseban Savjet Vlade. Radi jačanja odnosa s dijasporom, utemeljiće se i obilježavati i Dan Hrvata van Hrvatske, mada još nije poznato kojeg će se datuma on slaviti.

„To je obveza koju imamo i prema odredbama hrvatskog Ustava“, poručila je premijerka Jadranka Kosor.

Prema Vladinim podacima, izvan hrvatskih granica danas živi oko 3,75 miliona Hrvata, koji se dijele u tri grupe. Prvu kategoriju predstavljaju Hrvati u BiH, koji su u toj zemlji konstitutivan narod, a čiji se broj, nakon rata, u toj zemlji procjenjuje na oko 400.000. U drugu kategoriju ulaze autohtone hrvatske manjine u 12 evropskih zemalja, koje broje oko 350.000 pripadnika. Posljednja grupa je hrvatsko iseljeništvo, kojih ima oko tri miliona, od čega oko dva miliona u prekookeanskim zemljama.

Sa svima njima Vlada sada želi ojačati odnose, pa im, osim mogućnosti bržeg sticanja hrvatskog državljanstva, nudi i razne povlastice. Među ostalim, omogućiće im se jednostavniji upisi u hrvatske škole i fakultete, pravo kupovie nekretnina, mogućnost kandidovanja za slobodna radna mjesta, pravo prijave na konkurse i dobivanje stipendija, kao i finansijska podrška.

Posebne olakšice ostvarivaće prilikom turističkih posjeta Hrvatskoj, budući da se uvodi „Hrvatska kartica“ (CRO Card), koja će im omogućiti povoljniji pristup pojedinim turističkim uslugama. Ta prava odnose se i na članove porodica Hrvata u inostranstvu, kao i na Hrvate koji nemaju hrvatsko državljanstvo, niti status „Hrvata bez hrvatskog državljanstva“, a kojima će se ubrzati postupak dobijanja viza.

Velika očekivanja Banski dvori od Hrvata u iseljeništvu imaju i u segmentu privrede. Prema riječima Domagoja Ivana Miloševića, potpredsjednika Vlade za investicije, Hrvati iz iseljeništva dobrodošli su ulagači u Hrvatsku jer za to, tvrdi, imaju kapital i nove ideje, a ne nedostaje im ni energije.

Iako u Vladi usvajanje nove strategije objašnjavaju Ustavnim obavezama i željom za jačanjem odnosa s dijasporom, zanimljivo je da se ona donosi u izbornoj godini. Dijaspora, koja je okupljena u 11. izbornoj jedinici, uvijek je bila rezervoar glasova za HDZ, pa u toj stranci očito vjeruju da će tako ostati i na sljedećim izborima, iako će na njima iseljeništvo u Sabor slati manji broj poslanika nego do sada.

Članovi bezbrojnih komisija, vijeća, savjeta, radnih grupa i drugih sličnih tijela ubuduće će dobijati manje novca nego dosad.

Naime, u skladu sa današnjom Vladinom odlukom, članovi takvih tijela iz Vladinih redova više neće ostvarivati pravo na naknadu, dok će vanjski članovi moći dobiti 150 kuna neto po sjednici, a najviše 2.000 kuna mjesečno. Premijerka to objašnjava dodatnim uštedama u budžetu, s obzirom da je za te svrhe dosad išlo preko 49 miliona kuna.

„Još više reda i još više rada. Ovih dana još jednom preispitujemo stavku po stavku u proračunu, kako bismo pronašli još prostora za uštede“, poručila je Kosorova.

Uprkos tome, još se ne zna koliko tačno komisija i sličnih tijela ima. Detaljnu analizu o tome, kao i o načinu trošenja novca, tek treba izraditi Ministarstvo finansija.

Izvor: NEZAVISNE NOVINE