fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Hrvatska seljačka zaštita na sceni

I još oni kočijaši i ujak nisu ni upregli konje pod ona kola, kad nastade tajac. Došla neka tri čovjeka. Jednog dobro poznam. Imaju šešire, na rukama hrvatsku trobojnicu i na ramenu karabin. Kažu: „Hrvatska se predala! Isprežite konje i idite kući”! Seljaci jedva dočekaše, odvojiše konje od kola, uzeše vagijere u ruke i krenuše kući. Nas trojica brže trčimo kući da prenesemo novu vijest. Smatrali smo vijest važnom jer se posljednjih dana puno govorilo o tome da se Hrvati predaju Nijemcima, da neće da se bore, da su izdali, da se u pojedinim selima puca po vojsci… Saopćim ocu šta se desilo u Kovačevića dvorištu, a on kaže: „Kakva Hrvatska? Valjda Jugoslavija”. „Ma, oni tako kažu i, evo, sad pitaj ujaka kad naiđe”, odgovorimo mi. Uto, eto i ujaka. Vidi oca nagnutog kroz prozor pa stade, a otac odmah pita šta je to bilo kod Kovačevića. Ujak po imenu nabroja onu trojicu sa trobojkama i karabinima u civilu. Otac priupita šta kažu oficiri i vojska. „Oficiri i vojska”, slegnu ujak ramenima i ode. Uskoro čujemo da je i velikogrđevački pravoslavni sveštenik na brutalan način otpremljen do voza i poslan u nepoznato.

Neki Hrvati su već došli kući iz vojske. Tako netko reče da je kući došao Đuro Novalić i da je u vozu iz Bjelovara psovao kraljicu Mariju. Moj otac i Ilija Grubić, solunci, zaprepastili su se kad su dalje čuli da mu nitko ništa nije učinio. Pa, u najmanju ruku, za takvu psovku vojnika izdajnika treba ubiti. Ima vijesti da Nijemci sve puštaju kući, a zarobljene Srbe odvode u zarobljeništvo. Branko Singer je učeni kefar. Teško hoda od rođenja pa traži nekoga tko bi išao na granicu iza Virovitice i Koprivnice da reže repove konjima koje su Nijemci pobili. Neki dečki su to komentirali: „Ne bi bilo loše”. Kažu da je proglašena hrvatska država. Otac je uništio svoju dobrovoljačku legitimaciju. Negdje je sakrio i kuburu. Drugog oružja nije imao, nije volio oružje. Uvijek je govorio: „Dosta sam se nanosao puške četiri godine”. Kuburu mu je napravio stari Palko, kovač i potkivač, komšija preko puta. Bio je to pod pravim uglom savijen dio okruglog željeza. Svaki krak je možda imao oko deset centimetara dužine. Jedan krak je bio provrtan u većem dijelu svoje dužine i na kraju, sa gornje strane, imao je rupu gdje se potpaljivao barut. Iz kubure se pucalo na Božić.

Kad sam jednog jutra predao mlijeko, vidim tu pred Kuzlovom birtijom nekoliko ljudi kako nešto trkaju i smiju se. Iz razgovora čujem da su skinuli sa zida kraljevu sliku i da su je razgazili, pa djelimično bacili na trotoar. Bivši policajac, debeli Žuljević u nekakvim čizmama kaže: „Sad više nećemo čizme mazati biksom (krema za cipele) nego srpskom krvlju”. Sav u strahu nastavim put kući.

 

< Bombardiran je Beograd, rat je počeo        Sadržaj      Pobuna 108. puka na mobilizacijskom zborištu u Klokočevcu >

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: