arrow up

Podijelite vijest:

Hrvatska osnovala komisiju o ustašama i partizanima

Vlada Hrvatske osnovala je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, što je najavljeno krajem prošle godine pošto je u Jasenovcu postavljeno spomen-obilježje poginulima u ratu devedesetih na kojem je uklesan i ustaški pozdrav “Za dom spremni”.

Andrej Plenković Foto: klix.ba
Andrej Plenković Foto: klix.ba

“Cilj osnivanja Vijeća je suočavanje s otvorenim istorijsko-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od početka Drugog svetskog rata do proglašenja nezavisnosti Hrvatske”, navodi se u odluci o osnivanju veća koje će svoje predloge izraditi do 1. marta iduće godine.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade da hrvatsko društvo mora da se suoči s posljedicama naslijeđa nedemokratskih sistema i da je zadatak veća izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću i preporuka pravnog regulisanja upotrebe i isticanja obilježja nedemokratskih režima.

Istakao je da u Hrvatskoj postoji različita upravna i sudska praksa po pitanju isticanja totalitarnih simbola.

“Polazišna osnova je otklon od svakog totalitarizma. I proteklog vikenda smo osudili ekstremizam, sramotne plakate usmerene na srpsku manjinu u Vukovaru, i postrojavanje stranačke vojske Autohtone Hrvatske stranke prava, gdje se promovisao fašizam i ustaštvo”, naglasio je premijer.

Izrazio je uvjerenje da će preporuke koje će donijeti veće doprinijeti prevazilaženju društvenih podjela.

Na čelu veijća biće predsjednik Hrvatske akademije nauka i umjetnosti Zvonko Kusić, a u njegovom radu učestvovaće dvadesetak istaknutih hrvatskih naučnika, istoričara, politikologa i pravnih stručnjaka.

U odluci o osnivanju navodi se da će Veće do 1. marta iduće godine izraditi svoje predloge.

Premijer Andrej Plenković najavio je osnivanje komisije prije nekoliko meseci pošto je u Jasenovcu postavljeno spomen-obeležje poginulima u ratu devedesetih na kome je uklesan ustaški pozdrav “Za dom spremni”.

Spomen-obilježje postavilo je udruženje Hrvatske odbrambene snage, a sporni pozdrav je u službenom grbu tog udruženja.

Vlada nije skinula sporno spomen-obeležje, iako su to od nje zahtijevala brojna udruženja civilnog društva, a Plenković je izjavio da ploča ne veliča neke osobe iz Drugog svetskog rata, već je postavljena kao spomen-obeležje ratnim veteranima poginulim u ratu devedesetih.

On je tada najavio i formiranje komisije koja će predložiti institucionalne i zakonske okvire kako bi se hrvatsko društvo odredilo prema simbolima totalitarnih sistema.

U dijelu stručne javnosti je ocijenjeno da nema potrebe za formiranjem komisije, koja je kolokvijalno nazvana komisijom o ustašama i partizanima, jer hrvatski propisi i praksa Ustavnog suda jasno zabranjuju fašističke simbole, među njima i ustaški pozdrav “Za dom spremni”.

Izvor: Agencije, RTS

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​