„Treba jasno istaći da je prema Ustavu državni suverenitet Hrvatske nastao nasuprot proglašenju NDH, da je NDH suprotstavljena savremenoj Hrvatskoj, kao i da je Hrvatski sabor Deklaracijom o antifašizmu 2005. godine potvrdio antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Hrvatske te pozvao na potrebu afirmacije i njegovanja antifašističkih vrednosti”, istakla je ombudsmnka.
Kako je dodala potrebno je „uvažiti zahteve predstavnika romske, srpske i jevrejske zajednice i antifašističkih udruženja i time stvoriti uslove za održavanje jedinstvene komemoracije, kojom bi se na primeren način odala počast žrtvama i izrazila solidarnost sa zajednicama stradalima od ustaškog režima, a Spomen područje Jasenovac ispunilo svoju ulogu – podsećalo na strahote koje je čovek u stanju da učini čoveku”, rekla je ona.
„Pojave negiranja karaktera NDH i razmera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korišćenje sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije, u hrvatskom su društvu toliko učestale, da su gotovo prećutno prihvaćene”, ocenila je Vidović.
Kako je rekla negiranje zločina počinjenih u NDH ili njihovih razmera, negiranje je prošlosti prepune mržnje i nasilja prema Romima, Srbima, Jevrejima i političkim protivnicima ustaškog režima.
„Ono ohrabruje, a ponekad i jeste, govor mržnje koji vodi ka diskriminaciji, pa i nasilju prema pripadnicima ovih grupa. Time se neguje kontinuitet mržnje – i narušavaju vrednosti jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, na kojima počiva Ustav Republike Hrvatske”, zaključila je ombudsmanka.
Ona je dodala da je edukacija nužna, kao i razvijanje tolerancije i kulture istorijskog sećanja, na šta je ukazalo i istraživanje sprovedeno među učenicima završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj, prenosi Tanjug.
Izvor: POLITIKA