arrow up

Podijelite vijest:

Hrvati otimaju ćirilicu

Na ogradi Osnovne škole u Kočerinu kraj Širokog Brijega niknulo je 12 u kamenu isklesanih ćiriličnih slova visokih 1,4 metra, širokih metar i debelih 25 centimetara. Nemalo je to iznenađenje za prosječnog čitatelja kojemu se Široki Brijeg može vezati uz svašta, ali vrlo teško uz − ćirilicu.

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2013/arvatska-cirilica.jpg

Pa sam se raspitao tko je to postavio i zašto, tko je klesao slova u hercegovačkom žestacu i s kojom nakanom. Svi mi u Kočerinu vele da o svemu tome najbolje zna Grgo Mikulić, ekonomist i direktor Turističkog ureda Široki Brijeg, pjesnik, knjižničar, klesar, kipar, etnolog, ljubitelj starina… Budući da je riječ o ćirilici, makar i “arvackoj“, ipak me prvo zagolicalo pitanje kako su Kočerinjani i Hercegovci, na glasu kao “žestoki” Hrvati, prihvatili ta monumentalna slova u središtu naselja.

− U početku je bilo nevjerice i čuđenja, ali kad smo objasnili da se radi o starom hrvatskom pismu kojim je 1404. godine pisana i Kočerinska ploča, nadgrobni spomenik Vignja Miloševića, koja se čuva u crkvenom prostoru crkve u Kočerinu kao spomenik nulte kategorije, onda je sve sjelo na svoje. Radi se o tome da je forsiranje ćirilice u vrijeme dvije Jugoslavije kao srpskog pisma kod naroda stvorilo animozitet prema svakoj ćirilici, makar je ona, uz latinicu i glagoljicu, srednjovjekovno hrvatsko pismo, “arvacka ćirilica“, kako se spominje u dodatku Poljičkog statuta iz 1665. godine. Tako se dogodilo da smo s prljavom političkom vodom izbacili i dijete, koje sada spašavamo − kaže Grgo.

Ne bez ponosa Grgo ističe kako su i prije HAZU-a, koji je organizirao znanstveni skup o temi “Hrvatska ćirilična baština“, Širokobriježani shvatili značenje tog pisma u kulturnoj povijesti Hrvata. Do sada je isklesano i postavljeno 12 slova na dvije postaje. Preostalih 15 slova bit će postavljeno na još tri postaje. Sve će to biti osvijetljeno i vidljivo za sve prolaznike koji idu cestama Mostar–Split i Mostar−Tomislavgrad−Livno.
− Slova pišemo u vrlo kvalitetnom hercegovačkom kamenu “rujan“, koji nam je poklonila tvrtka “Dubint − Kočerin”, rezali smo ga u firmi “AG Kamen”, a ja sam se uhvatio klesarskog posla − kaže Grgo.

Ali ne zaboravi spomenuti da je projekt napravila udruga “Stećak” i da su u dosadašnjem poslu najviše pomogli Vlada Republike Hrvatske, Vlada Federacije BiH i Zapadnohercegovačka županija. A neprocjenjivu stručnu pomoć imali smo od doktorice znanosti Marinke Šimić s Instituta za kroatistiku i slavistiku u Zagrebu.
− Naš je cilj da hrvatska ćirilica u UNESCO-u dobije status nematerijalne svjetske kulturne baštine − dodaje Grgo.

No, sve to naišlo je na žestoke reakcije srpskih lingvista. Možda je najžešći bio jedan od vodećih lingvista, profesor Miloš Kovačević, koji kaže kako “Hrvati Srbima otimaju ćirilicu”. Na znanstvenom skupu u HAZU-u, održanom krajem 2012., podsjeća prof. Kovačević, iznesena je teza kako je “od 11. do 18. stoljeća na velikim dijelovima hrvatskog teritorija stanovništvo svoje kulturne potrebe izražavalo (i) ćirilicom”, te da se na srednjovjekovnim spomenicima “miješaju i ćirilica i glagoljica”. Kovačević to naziva “hrvatsko šminkanje prošlosti” i primjećuje da su se Hrvati tek u 2012. godini sjetili “svojega” pisma ćirilice zbog njihova puta prema EU-u, jer u Bruxellesu, kako kaže, žele imati pravo prvenstva nad jezikom i pismom s Balkana.

 

Izvor: FRONTAL.SRB

 

Vezane vijesti:

POKUŠAJ BRISANJA IDENTITETA PREKODRINSKIH SRBA

Proglas „Ćirilice”

UVODE I NATPISE NA ĆIRILICI

Borba za srpski pravopis i rečnik srpskog jezika

Hrvatska ćirilica iz Širokog Brijega

Latino i Metodije (9) – Urbane legende o tehničkoj inferiornosti ćirilice

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​