arrow up

Podijelite vijest:

Hrvati neće “Brankovo kolo”

“Brankovo kolo” traži obnovu Radičevićevog spomenika u Slavonskom brodu. Nenad Grujičić: Vreme je da se dve države dogovore na najvišem nivou

Grujičić prilikom otkrivanja biste u Slavonskom brodu 1984. / Foto Privatna arhiva
Grujičić prilikom otkrivanja biste u Slavonskom brodu 1984. / Foto Privatna arhiva

Organizatori manifestacije “Prolećni Brankovi dani”, koja će u čast 194. rođendana velikog srpskog pesnika danas biti svečano otvorena u Sremskim Karlovcima, obnoviće predlog da u Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu, rodnom gradu Aleksija (Branka) Radičevića, ponovo bude podignut njegov spomenik koji je srušen 1992. godine.

Predsednik “Brankovog kola” Nenad Grujičić kaže da su prethodnih godina, tokom trajanja smotre, podsećali javnost na Brankov zanemaren status u rodnom Brodu, ali da to nikada nije imalo očekivani odjek.

– U poslednje vreme često se govori i o tome da ovde obnavljamo razne važne elemente kulturnog nasleđa Hrvata i na Petrovaradinu i u Subotici i gde sve ne. Dakle, bio bi red da se u Hrvatskoj obnovi spomenik srpskog kultrnog nasleđa, pa da pored njega, posle tri i po decenije, obeležimo neki naredni Brankov rođendan – kaže, za “Novosti”, Grujičić.

Spomenik našem romantičaru, rad Jovana Soldatovića, “Brankovo kolo” podiglo je 1984, pred osnovnom školom u Slavonskom Brodu koja je tada nosila pesnikovo ime. Nosilac celog projekta bio je grad Novi Sad, a poprsje je otkrio tadašnji gradonačelnik Novog Sada Zdravko Mutin. Domaćini su insistirali da latinicom budu ispisani Brankovi stihovi “Brže braćo, amo, amo, da se skupa poigramo”.

Branko Radičević
Branko Radičević

– Baš na dan svečanosti otkrivanja skulpture, pojavila se “Monografija Slavonskog Broda” Vladimira Rema. Odmah smo primetili da u njoj nema ni slova o Branku, niti o Radičevićima koji su tu živeli sa porodicama. Beše nam čudno i nezamislivo, ali od domaćina nismo dobili nikakav odgovor. Mislim da to nije bilo slučajno – kaže nam Grujičić.

Radičevićev rodni grad, po njegovim rečima, danas ne mari za velikog pesnika srpskog romantizma, ne čini ništa da podigne srušeni spomenik, niti da osnovnoj školi vrati Brankovo ime.

– Proteklih godina, tiho i u strahu, kao da se skrivaju od nekoga, javljali su mi se članovi Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Slavonskog Broda, sa željom da se obeležje obnovi. Oni nisu uspevali kod lokalnih vlasti da proguraju taj zahtev, a mi nismo imali potrebnu snagu – otkriva Grujičić i dodaje. – Članovi društva su prestali da se javljaju i sve je utihnulo, a odnosi Srbije i Hrvatske su se komplikovali. Možda je sada najbolja prilika da se Srbija i Hrvatska dogovore na najvišem nivou i ostvare taj poduhvat.

Spomen-tabla koja je devedesetih skinuta sa pesnikove rodne kuće već je trebalo da bude vraćena, ali kako je reč o privatnoj kući, vlasnicima se očigledno ne žuri. Inače, ulica gde se Branko rodio preimenovana je u Ulicu Vladimira Mačeka, a škola koja je nosila njegovo ime sada se zove “Đuro Pilar”.

Rodna kuća velikog pesnika
Rodna kuća velikog pesnika

USKORO ODLUKA?

Ideja da se ime Branka Radičevića “vrati” u Slavonski Brod postoji, o tome se ozbiljno razmišlja i odluka će biti donesena – rečeno nam je u Slavonskom Brodu iz kojeg je ime velikog pesnika “proterano”, a izgubio je ulicu, školu i spomen-tablu.

– Branko pripada ne samo srpskom narodu, već i evropskoj kulturi i to treba uvek imati na umu – smatraju oni koji sada vode grad, a inicijativu da se ispravi nepravda vodi i akademik Tonko Marojević.

(J. K.)

Autor: Jl. BANJANIN

Izvor: NOVOSTI

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​