arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Hrvati nam traže 32, a dužni 40 milijardi evra

Vlada u Zagrebu ne odustaje od toga da pred srpskim predsednikom potegne pitanje ratne odštete. Nema reparacije bez presude međunarodnog suda o kršenju konkretne odredbe

Andrej Plenković
Andrej Plenković

Dok predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja će biti domaćin srpskom šefu države Aleksandru Vučiću, u Zagrebu 12. i 13. februara, ne pominje da će tema njihovih razgovora biti pitanje ratne odštete, premijer hrvatske vlade Andrej Plenković i njegovi ministri od toga ne odustaju.

Plenković je u četvrtak čak podsetio na član 7. Sporazuma o normalizaciji potpisanog 23. 8. 1996. u Beogradu u kom se govori da će se u roku od šest meseci potpisati sporazum za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Kako je rekao, taj sporazum nikada nije potpisan jer su razgovori bili prekinuti.

– Za vreme Vučićeve posete moglo bi da se razgovara o toj obavezi, jer je veoma jasan i opravdan interes Hrvatske da o tome vodimo računa – naveo je Plenković.

Da bi Zagreb, međutim, uopšte bio u prilici da traži ratnu odštetu, za to prvo neki sud mora da utvrdi da postoji povreda konkretne odredbe međunarodnog prava, za šta kao posledica sledi naknada štete. Kako je Međunarodni sud pravde već odlučivao po tužbi Hrvatske protiv Srbije, i odbacio ju je, njihov cilj ostaće nedostižan. Arbitraža bi mogla da bude druga opcija, ali za nju mora da postoji i saglasnost Beograda.

Tema ratne odštete se u Hrvatskoj dosad otvarala u nekoliko navrata, ali uvek od strane krajnjih desničara koji su tvrdili da Srbija treba da plati 32 milijarde evra Hrvatskoj. Slobodan Praljak, koji se nedavno ubio u haškoj sudnici objavio je i brošuru „Procena ratnih šteta u Hrvatskoj“ i izračunao da bi ratna odšteta trebalo da iznosi 40 milijardi dolara.

U Zagrebu, međutim, nikad nije rešavana „jednačina“ kolika je šteta koju su pretrpeli Srbi koji su iz Hrvatske proterani. Po kalkulaciji koja je svojevremeno izvedena u Beogradu, kako za „Novosti“ kaže Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“, Srbija bi od Hrvatske mogla da zatraži ratnu odštetu od oko 35 do 40 milijardi evra.

U ovu sumu uračunata je šteta nanesena privatnoj imovini 400.000 proteranih Srba iz Hrvatske uključujući mehanizaciju koju su imala seoska domaćinstva, vinograde, voćnjake… Samo tri milijarde evra je procenjeno da vredi 50.000 stanova Srba, a tu su i penzije koje im Hrvatska duguje, kulturno blago SPC, imovina preduzeća…

– Kao članica EU, Hrvatska je u poziciji da nas ucenjuje i sasvim je moguće da će reći: ili nam isplatite ovu sumu ili nećemo dati saglasnost za vaše učlanjenje u Uniju. Ali, ako takav nastup ne spreče moćnije članice EU koje imaju uticaja na Zagreb, odgovor Srbije može da glasi: „Hvala lepo i Evropo, laku noć“ – kaže Štrbac.

Da će Hrvatska potegnuti pitanje reparacije prilikom Vučićeve posete najavili su i hrvatski ministri Lovro Kuščević i Milan Kujundžić koji srpsku „agresiju“ iznose kao argument.

VULIN: VUČIĆA ĆE ČEKATI USTAŠE

Rekao sam Vučiću da ne treba da ide u Hrvatsku sa ovom atmosferom i načinom na koji ga dočekuju. Ne verujem u iskrenost Hrvatske i želju da se poprave naši odnosi – rekao je u četvrtak ministar odbrane Aleksandar Vulin. – Vučić ide tamo da bi se borio za položaj Srba u toj državi i pokušao da poboljša odnose dveju zemalja, a biće, nažalost, dočekan sa pričama o ratnoj šteti i ustašama na trgovima, koji će pokušavati da dođu do njega, kao što su došli i pokušali da ga ubiju u Srebrenici.

POJAČANE MERE BEZBEDNOSTI

U Hrvatskoj su, prema saznanjima „Novosti“, angažovane snažne policijske snage koje će obezbeđivati sva mesta koja će Vučić posetiti i pojačane mere biće na snazi već od nedelje, dan uoči dolaska predsednika. Na ulazu u grad postaviće se hrvatske i srpske zastave, a specijalne policijske snage biće raspoređene na svim važnijim mestima u gradu kako bi se izbegli mogući incidenti.

Autor: D. R. ĐORĐEVIĆ J. KERBLER

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Vučić o Srbima i Hrvatima: Preživećemo samo ako se ne budemo tukli

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​