arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Gulić: Srpski narod obespravljen i nestaje

Istoričar Milan Gulić izjavio je da Srbi koji su se nakon zločinačke akcije „Oluja“ vratili u Hrvatsku žive potpuno obespravljeno i u ruralnim sredinama, osuđeni da se bave poljoprivredom i stočarstvom, te da ih nema zaposlenih državnoj upravi, prosvjeti i kulturi i stoga ne mogu da nose i čuvaju identitet srpskog naroda u toj državi.

U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)
U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)

Gulić, koji je porijeklom iz Dalmacije, istakao je da u njegovom rodnom Benkovcu danas živi jedva 300 Srba, kao i da je drastično promijenjena etnička struktura.

„Prije `Oluje` bila je slična sturktura Srba i Hrvata, a većinsko stanovništvo bilo je srpsko. Kada odete u taj grad danas, gotovo da ništa ne podsjeća da su tamo nekada pretežno živjeli Srbi, a slično je i u drugim krajevima“, rekao je Gulić za RTS.

On je podsjetio da je glavno težište akcije „Oluja“ bilo u sjevernoj Dalmaciji koja je posmatrana kao sjedište pobune, a Knin kao prijestonica.

„Kada odete u Liku drugačije je. Ipak je sjeverna Dalmacija to najžešće iskusila“, rekao je Gulić.

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“, prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano je 250.000 krajiških Srba, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.

Ta akcija počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.

Akcija „Oluja“ je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

„OLUJA“ BILA ETNIČKO ČIŠĆENjE SRBA

„Oluja“ kao sredstvo kojim je rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj

Vučić: Nema šta da bude pohvaljeno u akciji ‘Oluja’

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​