Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Režiser Emir Kusturica ocijenio je da bošnjački intelektualci uporno nastoje da djecu boraca protiv nacista „reformišu“ u fašiste, a da genocid u Andrićgradu vide samo oni čiji su se djedovi borili na strani nacista u redovima ustaša i Handžar-divizije.
„Najglasniji borac protiv prosvjetne i kulturne funkcije Andrićgrada je moralno insuficijantni Sidran /tako ga naziva jedan sarajevski hegelijanac/, koji ne dokumentuje genocid o kome tako često govori nego ga ističe kao opšte mjesto, maše njime i srozava ga kao i vlastiti život“, napisao je Kusturica u autorskom tekstu objavljenom u beogradskoj „Politici“.
Navodeći kako je „ovaj duhovni beskućnik“ sugerisao da se Republika Srpska ogradi kao Aušvic i da se Andrićgrad pretvori u muzej, Kusturica je ukazao da to ne bi bilo pametno, i to „ne samo zbog toga što se zna kako je propao Zemaljski muzej u Sarajevu“.
Kusturica je istakao da Sidranovu sugestiju ne bi bilo pametno ostvariti „najviše zbog osvetničke retorike koja traje već dvadeset godina i koja kao da priziva stvarnost koju sugeriše naslov filma Živojina Pavlovića `Doviđenja u sledećem ratu`“.
U tekstu pod nazivom „Kad ja pođoh u Diznilend“, Kusturica je priznao da ga je to što „nekoliko tipova koji predstavljaju bošnjačku elitu“ Andrićgrad nazivaju Diznilendom nije pogađalo sve dok nije otkrio da oni u istom kontestu „sve češće pominju i genocid“.
„Intelektualci iz bošnjačkog korpusa vide budućnost bolje od mene. Oni kao da predviđaju kako bi i Diznilend uskoro mogao da uđe u fazu reformi. Kao što reformišu države, tako hoće da reformišu i nas, djecu čiji očevi su se borili protiv nacista“, ukazao je Kusturica.
On je podsjetio da su se na strani nacista na Istočnom frontu borili „ustaše i Handžar-divizija, zapravo djedovi ovih koji u Andrićagradu vide genocid“.
„Ako danas amnestiramo vojnike Vermahta, da li ćemo dočekati da ih jednog dana prihvati reformisani Diznilend? Biće to reklamna kampanja za neki već provaljeni brend: `Nisu to bili loši vojnici, a izgledali su ubjedljivo. Uostalom, nose šljem istog oblika kao današnji NATO vojnici`“, naveo je Kusturica.
On ističe da sve zavisi od situacije na terenu. „Da li bošnjački intelektualci vjeruju da će NATO ovaj put stići do Sibira, pa će poslije onih 22 miliona Rusa, koji su poginuli boreći se u Drugom svjetskom ratu protiv nacista, ustaša i Handžar divizijom, posthumno proglasiti nacistima?“, pita Kusturica.
Ako se to desi, Kusturica pita da li vjeruju da će Hitlera gledati u Diznilendu kao saobraćajca koji usmjerava Šilju i Miki Mausa i vodi goste da ima pokaže stijene iz Ohaja i mjesto gdje žive preostali Indijanci.
Izvor: ANDRIĆ GRAD
Vezane vijesti:
Šta to deli Kusturicu i Hrvate – Jadovno 1941.
Andrićgrad – Obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata …
PLANOVI ZA POČETAK RATA – Jadovno 1941.
