arrow up

Podijelite vijest:

GENOCID JE POČINJEN U “OLUJI”, A NE U SREBRENICI

Milojko Budimir

Milojko Budimir

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir ocijenio je da se pravi genocid dogodio za vrijeme hrvatske akcije “Oluja”, a ne u Srebrenici gdje se dogodio zločin.

Budimir je istakao da očekuje da Velika Britanija ili neka druga država članica Savjeta bezbjednosti UN predloži rezoluciju kojom bi bili sankcionisani svi zločini koje je počinila Hrvatska nad svojim građanima srpske nacionalnosti i da budu konačno osuđeni počinioci.

“U Srebrenici se desio zločin jer zarobljenici se ne smiju ubijati, to je bio zločin iz osvete, ali nije i genocid ako se pravno gleda definicija genocida”, naveo je Budimir u saopštenju.

On je ocijenio da je Srebrenica nekome trebalo da posluži kao opravdanje pravog genocida koji se desio nepunih mjesec dana poslije tog zločina, kada je u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja” prognano gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo sa područja Krajine.

Budimir je napomenuo da je u “Oluji” ubijeno više od 2.000 civila i uništeno oko 40.000 srpskih kuća, potpuno spaljeno 380 srpskih sela, opljačkan i uništen najveći deo privatne imovine.

“Ostaje pitanje kakva je u svemu tome bila uloga UN u čijoj je nadležnosti bila Srebrenica kao demilitarizovana zona. I prostor Republike Srpske Krajine bio je pod zaštitom UN koje nisu bile na nivou zadatka da zaštite krajiške Srbe i njihovu imovinu, nego su ih prepustili na milost i nemilost hrvatskim vojnim i policijskim snagama”, naveo je Budimir.

Budimir je dodao da je izbjeglim i prognanim Srbima iz Hrvatske teško bilo objasniti zašto je još 2010. godine u Skupštini Srbije “selektivnim donošenjem Deklaracije o Srebrenici došlo do sramnog razdvajanja žrtava”.

On smatra da pomirenje naroda na zapadnom Balkanu mora da bude zasnovano na naučno utvrđenoj istini o svemu što se dešavalo u prošlosti, kako se sukobi nikad više ne bi ponovili.

“To bi, svakako, trebalo da dovede i do odustajanja od propagandnog mita o domovinskom ratu u Hrvatskoj, kao i do toga da se ‘Oluja’ više ne slavi kao `dan pobjede i domovinske zahvalnosti` jer je u njoj, kao i ‘Bljesku’ i drugim operacijama etnički očišćen srpski narod iz krajeva u kojima je vekovima živeo”, napomenuo je Budimir.

On je podsjetio da se Asocijacija izbjeglica duže vrijeme zalaže da u Skupštini Srbije bude usvojena rezolucija o statusu izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, u kojoj bi bila definisana statusna pitanja koja se odnose na Srbe u Hrvatskoj i koju bi trebalo uputiti Evropskom parlamentu i ostalim organima EU.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

BUDIMIR: NAUKA DA SPRIJEČI FALSIFIKOVANJE ISTORIJE

SRBI ĆE HRIŠĆANSKI OBILJEЖITI 20 GODINA OD “OLUJE …

BUDIMIR: NASTAVAK ZASTRAŠIVANJA SRBA – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​