arrow up

Podijelite vijest:

Frljić: Fudbal kao pomoć rehabilitaciji ustaša

Poznati pozoršni reditelj Oliver Frljić smatra da je u Hrvatskoj na djelu tiha rehabilitacija ustaštva, a dešavanja u vezi sa Svjetskim prvenstvom u fudbalu navodi kao najbolji primjer za takvu ocjenu.
Oliver Frljić, Foto: Nezavisne novine

Frljić ocjenjuje da je cijelo ljeto pretvoreno u nacionalistički pir koji je trajao od finala Mundijala do proslave “Oluje”.

Svjetsko prvenstvo u fudbalu učinilo je samo vidljivijim i glasnijim ono što je hrvatska svakodnevica – tiha rehabilitacija ustaštva maskirana na različite načine, ocjenjuje Oliver Frljić.

On podsjeća na niz događaja koji pokazuju rehabilitaciju ustaštva u Hrvatskoj od promjene naziva Trga maršala Tita u Zagrebu, preko HOS-ova ploče sa natpisom “Za dom spremni!” u Jasenovcu i državnog pokroviteljstva nad komemoracijom u Blajburgu do spomenika u Splitu Devetoj bojni HOS-a, nazvanoj po ustaškom zločincu Rafaelu Bobanu.

“Hrvatska fudbalska reprezentacija je dio ovog procesa i tu postoji logičan slijed od fotografisanja današnjeg predsjednika Fudbalskog saveza Hrvatske Davora Šukera na Pavelićevom grobu u Madridu, preko urlanja reprezentativca Josipa Šimunića `Za dom spremni!` na stadionu, do kontroverznog pjevača Marka Perkovića Tompsona u autobusu fudbalera”, kaže Frljić.

Frljić se našao na udaru brojnih desničarskih i državnih medija u Hrvatskoj nakon ovih izjava, od kojih su neke date za srpske medije, što je kritičarima naročito zasmetalo.

Oliver Frljić jedan je od najpopularnijih, ali i najviše napadanih pozorišnih reditelja u Hrvatskoj i Evropi.

Njegovo političko pozorište na otvoren, ali i brutalan način govori o aktuelnim problemima eks-jugoslovenskog i evropskog društva, a teme koje obrađuje su nacionalizam, ksenofobija, socijalna nedosjetljivost i manjinska prava.

Izvor: RTRS

Vezane vijesti:

Oluja će trajati dok sudbina nestalih ne bude poznata

Жivjela „Oluja“, bravo Srbijo!

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​