arrow up

Podijelite vijest:

DOŠLI AMBASADORI, ALI NE I HRVATSKI POLITIČARI

Spomen park Dotrščina kod Zagreba

Spomen park Dotrščina kod Zagreba

U Spomen parku Dotrščina održan je pomen na nekoliko hiljada žrtva ustaškog režima – ceremoniji su prisustvovali ambasadori u Zagrebu, ali ne i predstavnici političkog života Hrvatske.

Kako navodi Udruženje “Dokumenta – centar za suočavanje sa prošlošću”, na Dotrščini su za vrijeme nacističke okupacije od 1941. do 1945. ustaše ubile na hiljade lica.

Na tom mjestu je 1960-ih uređivan spomen-park u kome je pet monumentalnih spomenika – radovi istaknutih umjetnika: Vojina Bakića, Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija.

Na komemoraciji je govorio Juraj Hrženjak, koji se svojevremeno bijegom spasio od pogubljenja.

On je istakao da ustaše nisu birale i da su, nakon protjerivanja i internacija Srba, Jevreja i Roma iz Zagreba, ubijali Hrvate koji su se protivili zločinima koje je činio Pavelićev režim.

“Ljudi koji su tu pogubljeni većinom nisu bili aktivni članovi Komunističke partije…Bili su to obični ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da žele slobodu. Bili su to ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da nije u redu da se hapse čestiti Srbi, njihovi susjedi” – rekao je Hrženjak.

Portali prenose da su skupu, osim organizatora, srpskih, jeverjskih i antifašističkih udruženja, prisustvovali i ambasadori iz Norveške, Švajcarske, Italije i Slovačke, uz kolege iz ambasada Srbije, Njemačke, SAD, Kanade, Belgije i Austrije.

Na skupu nisu primjećeni hrvatski političari niti predstavnici vlasti ili opozicije.

Nakon komemoracije za ambasadore je organizovana šetnju po Spomen-parku Dotrščina uz vođstvo istoričara Marka Smokvine.

“Dokumenta” navode da Virtuelni muzej Dotrščina pruža osnovne informacije o mjestu i zbivanjima u Drugom svjetskom ratu, a da, osim virtuelno, djeluje u “umjetničkim intervencijama u spomen-parku”.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

O hrvatskim udžbenicima istorije – Jadovno 1941.

Pejzaži obilježeni traumom – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​