arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Dijaspora je zaslužila ministarstvo

Zbog svoje umetničke profesije, decenijama sam krstario po svetu i dotakao sve njegove krajnje tačke: Japan, Novi Zeland, Čile, Aljaska, Vankuver… I svuda sam sretao „naše”, koje smo godinama pogrešno zvali „Srbi u rasejanju” (a nisu samo Srbi), a sada smo došli na umereniji izraz – naša dijaspora.

Ta dijaspora broji oko pet miliona ljudi, a to je bar koliko dve trećine onih koji su ostali u matici. I uvek sam koristio priliku da uspostavim kontakt s dijasporom, da tim ljudima pomognem u projektima, da ih podržim u velikim planovima, ali i da ih saslušam u njihovim „jadikovkama”. A one se svode na zanemarivanje dijaspore, na nedovoljno angažovanje države oko dijaspore, do skromne državne podrške u raznim projektima, a posebno – u ukidanju nekadašnjeg ministarstva za dijasporu.

Sećam se kada je to ministarstvo postojalo i bilo vrlo aktivno, radilo je u lepoj zgradi na uglu Vasine i Zmaj Jovine (sada je tu ispostava za saradnju sa Rusima i Kinezima koju vodi Toma Nikolić), a ministarstvo za dijasporu čak je pomno pratilo rezultate naših vrhunskih naučnika – pripadnika dijaspore i nagrađivalo ih na prigodnim svečanostima. I sve to bilo je veoma ozbiljno, primereno trenutku i stimulativno za dijasporu – koja je rasla.

I tako, naša dijaspora u svetu raste, mi ukidamo ministarstvo za toliki svet i uspostavljamo neki „odsek za dijasporu” pri Ministarstvu inostranih poslova. Neprimereno situaciji, a naša dijaspora, koja nas hrani milionima donacija, to nije zaslužila. Zaslužila je i ministarstvo, a i konzule pri ambasadama, koji će se dominantno brinuti o našim ljudima u svetu.

Sticajem okolnosti, već šest meseci očekujemo formiranje nove vlade. Možda još nije kasno da se preispitaju sve okolnosti i da se sve vrati na staro – jer se pokazalo da je bilo dobro. Zašto smo to, uopšte, gasili, a da novo nismo stvorili? A pet miliona ljudi nije malo. To je više nego što imaju Hrvatska i Crna Gora zajedno.

Profesor Nikola Rackov


Izvor: Politika

NAJNOVIJE VIJESTI

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​