arrow up

Podijelite vijest:

DANAS 91 GODINA OD SMRTI KRALJA PETRA OSLOBODIOCA

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2012/kralj-petar2.jpg

BEOGRAD, 16. AVGUSTA /SRNA/ – Danas se navršava 91 godina od smrti srpskog kralja Petra Prvog Karađorđevića Oslobodioca, a komemorativna ceremonija ovim povodom biće održana na Oplencu u Topoli.Uz najviše državne i vojne počasti, kraj vladarevog sarkofaga, vijence će danas položiti predstavnici
Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike Srbije, zatim Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i udruženja građana opredijeljenih za njegovanje tradicija oslobodilačkih
ratova Srbije.
Kralj Petar Prvi bio je jedan od najznačajnijih novovjekovnih
srpskih vladara, a u narodu je ostao zapamćen kao Kralj Oslobodilac, iako je kasnije
prozvan i Ujedinitelj.

Najčešće se ističe da je njegova vladavina bila obilježena
razvojem parlamentarne demokratije, opštim ubrzanim privrednim i kulturnim napretkom
i slobodom štampe.

Tokom Petrove uprave ojačane su političke i kulturne
veze s južnoslovenskim narodima pod Austrougarskom i Srbija je postala, kako se
govorilo, Pijemont Južnih Slovena, ideal ustavnog uređenja.

Na presto je došao nakon Majskog prevrata i ubistva
kralja Aleksnadra Prvog Obrenovića i kraljice Drage 1903. godine.

Vladavinu Petra Prvog obilježili su Aneksiona kriza,
takozvani Carski rat sa Austro-Ugarskom, kao i Balkanski i Prvi svjetskih rat, iz
kojih je Srbija, nakon velikih pobjeda i ljudskih žrtava, svoju državnost unijela
u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

Kralja Petra Prvog, koji je važio za skromnog čovjeka,
u narodu su najčešće nazivali samo Čika Pera.

Rođen je 11. jula 1844. godine, kao peto dijete kneza
Aleksandra i kneginje Perside, a poslije zbacivanja sa trona njegovog oca kneza Aleksandra
Karađorđevića, 1858. godine, živio je i školovao se u Švajcarskoj i Francuskoj,
između ostalog na vojnoj školi Sen-Sir.

Bavio se i slikarstvom, pa i prevođenjem, a često se
ističe da je poznati esej Džona Stjuarta Mila “O slobodi”, na srpski jezik
preveo upravo kralj Petar Prvi.

Zbog ispoljene hrabrosti u Francusko-pruskom ratu
1870 – 1871. godine, odlikovan je najvišim francuskim ordenom Legija časti, koji
je, što je rijetkost među modernim vladarima, zaslužio na ratištu.

U bosansko-hercegovačkom ustanku protiv Turaka komandovao
je 1875. i 1876. godine ustaničkim odredom u Bosanskoj krajini, gdje je četovao
pod pseudonimom legendarnog hajdučkog vođe Petra Mrkonjića.

Tokom Prvog svjetskog rata i tragičnog povlačenja
1915. godine, kralj Petar Prvi Karađorđević zajedno sa svojom vojskom i narodom prešao
je preko planina do jadranske i jonske obale.

Bio je kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca do smrti 1921. godine, mada je, kao regent od 1914. godine
stvarni vladar bio prestolonasljednik Aleksandar.

Kralj Petar Prvi Karađorđević, umro je, kako se često
ističe, na gvozdenom vojničkom krevetu, u skladu sa vojničkom tradicijom Karđorđevića,
a sahranjen je u njegovoj zadužbini, crkvi mauzoleju, na Oplencu, čijoj je izgradnji
posvetio posljednje godine života.

 

 

Izvor: srna

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​