arrow up

Podijelite vijest:

DANAS 13 GODINA OD NATO AGRESIJE

bombardovanje_srbije.jpg

BEOGRAD, 24. MARTA (SRNA) – Danas se navršava 13 godina od NATO bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije, u kojem je poginulo oko 2.500 ljudi, od kojih 79 djece, a ranjeno i povrijeđeno više od 12.500 lica.

Bombardovanje je počelo 24. marta 1999. godine, a tokom vazdušnih napada, koji su trajali 78 dana i noći bez prekida, avioni NATO alijanse izvršili su 30.000 vazdušnih naleta i ispalili 50.000 razornih projektila. Prethodno je, 23. marta, odluku o napadu bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN izdao tadašnji generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

Akcija NATO-a, koju su Vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, uslijedila je nakon neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu, održanih u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine. U vazdušnim udarima NATO-a teško su razoreni infrastruktura, privreda, škole, zdravstveni centri, medijske kuće, spomenici kulture.

NATO je lansirao 20.000 velikih projektila, među kojima 1.300 krstarećih raketa na vojne i civilne ciljeve, a izručio je i 37.000 “kasetnih bombi” sa 350.000 kasetnih podprojektila. Korištena je i municija sa osiromašenim uranijomom.

U oružanom sukobu sa nemjerljivo nadmoćnijim neprijateljem srpska protivvazdužna odbrana uspjela je da obori dva NATO-va aviona – lovac “F16” i američki “nevidljivi” avion “F-117”, kao i da zarobi tri neprijateljska vojnika.

Prilikom povlačenja snaga Vojske Jugoslavije /VJ/ ispostavilo se da je učinak NATO-a bio svega 14 uništenih tenkova, 17 oklopnih transportera i 20 artiljerijskih oruđa VJ.

Bombardovanje je završeno 10. juna 1999. godine, čemu je prethodilo donošenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

Dan ranije, 9. juna, predstavnici VJ i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu.

 

 

Izvor: srna

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​