arrow up

Podijelite vijest:

Dan sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva

U dvorištu Osnovne škole “Sveti Sava” u Istočnom Sarajevu sutra će prigodnim programom biti obilježen Dan sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva.

Direktor Osnovne škole “Sveti Sava” Danijela Mrda izjavila je Srni da su obilježavanje Dana sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva, kao i kultura sjećanja koja se razvija i njeguje kod učenika dug najmlađim stradalnicima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Ona je istakla da će se 11. mart pamtiti kao datum kada je na taj dan 1995. godine, za vrijeme primirja, snajperskih hicima oduzet život srpskim djevojčicama Nataši Učur i Milici Lalović koje su se bezbrižno igrale lastiša ispred svoje zgrade, dječije naivno vjerujući odraslima.

“One su bile učenice naše škole, kao i još četiri stradala učenika u ratnom periodu. Najmlađi učenik bio je upisan u prvi razred, a najstarija Dijana Ćosović nije nikada podigla svjedočanstvo o završenom školovanju i ono stoji u prostorijama škole”, rekla je Mrda.

Prema njenim riječima, 11. mart je datum sjećanja na svu stradalu djecu u Srpskom Sarajevu kojih je, za sada, 118 u evidenciji Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, s tim da taj spisak, nažalost, još nije konačan.

“Još se traga za porodicama i dokumentacijom o stradanju djece tako da ćemo, možda, tek u narednim godinama doći do tačnog broja”, istakla je Mrda.

Navodeći da su, nažalost, u posljednjem ratu u BiH stradala djeca na svim stranama, Mrda je naglasila da se o ubijenoj srpskoj djeci nije nikada govorilo niti je za te zločine iko procesuiran.

“Do današnjeg dana nemamo nijedan sudski epilog ili podignutu optužnicu za bilo koje ubijeno dijete u Srpskom Sarajevu”, istakla je Mrda.

Ukazujući da je od 475 ubijene djece u odbrambeno-otadžbinskom ratu na prostoru Republike Srpske najviše stradalo u Srpskom Sarajevu, Mrda je rekla da će se samo čuvanjem sjećanja na stradanja djece sačuvati uspomenu na njih i stalno opominjati da za njihovo stradanje niko nije odgovarao.

“Mi ćemo i u narednim godinama pričati o ovoj temi i učiti naše mlade naraštaje o stradanjima njihovih vršnjaka u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu”, poručila je Mrda.

Prema njenim riječima, mjesec mart je period bolnih sjećanja sarajevskih Srba, jer, osim na stradanje srpske djece, podsjeća i na egzodus Srba iz Sarajeva 1996. godine.

Mrda je navela da je programom obilježavanja Dana sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva predviđeno služenje parastosa, polaganje vijenaca, dok će istorijski čas održati nastavnik istorije.

Ona je rekla da će obilježavanju prisustvovati đaci, profesori, članovi porodica stradale djece i građani Istočnog Sarajeva, a da su pozivi upućeni i najvišim zvaničnicima Republike Srpske.

Spomen-obilježje nevino stradaloj djeci sa područja Srpskog Sarajeva od 1992. do 1995. godine 13. septembra prošle godine otkrili su tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Danijela Mrda.

Na spomeniku su uklesani stihovi pjesnika Gorana Vračara “Sumrak”, koji su posvećeni stradaloj djeci.

Spomenik je izgrađen na inicijativu školskog odbora i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo s ciljem njegovanja sjećanja na ubijenu djecu u Srpskom Sarajevu.

Izvor: SRNA

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​