arrow up

Podijelite vijest:

Ćirilica u hrvatskim školama, da se bolje razumijemo

Ideja rektora Univerziteta u Zagrebu da bi u hrvatske škole trebalo vratiti ćirilicu, izazvala je pažnju javnosti. I dok političari nisu oduševljeni prijedlogom, mada deklarativno nemaju ništa protiv, zagrebački profesori zagovaraju povratak ćirilice u škole, tvrdeći da je to pismo dio hrvatske istorije. Koji su njihovi argumenti i koliko sluha ima za njih, ekipa RTS-a je provjeravala u Zagrebu.

Ćirilica
Ćirilica

Nepoželjna na uličnim tablama. Iz školskih čitanki prognana prije četvrt vijeka. Odsustvo ćirilice u javnom životu, smatraju oni koji su je u doba zajedničke države učili, ozbiljan je nedostatak za novije generacije.

“Smiješno je, to mogu reći kao sveučilišni nastavnik, da ne mogu dati knjige na čitanje samo zbog toga što čak ni ljudi na nivou sveučilištaraca ne koriste ćirilicu, a to je zbilja nešto što se lako može naučiti”, kaže Ivo Banac, profesor emeritus na Univerzitetu Jejl.

Lingvisti nemaju dileme: Hrvati treba da uče ćirilicu da bi bolje razumjeli susjede, ali i vlastitu prošlost. “Za nas je ćirilica konstitutivno pismo jer se njime ne obraćamo samo susjedima, nego i sebi i to treba posvijetliti.

To je lijepa okolnost da mi možemo jedan dio literature na jeziku koji nije tako različit da čitamo na dva pisma”, kaže Josip Bratulić, član HAZU.

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mateo Жagar kaže da ćirilica ima veoma snažan identifikacioni element u sebi, kako u okviru srpske kulture i srpskog naroda tako i u okviru hrvatske kulture i hrvatskog naroda.

“Nema granica između naše dvije kulture, niko ne može da gleda binarno ili-ili, ne može čak drugome ni propisivati šta će uvrštavati drugome u kulturu, da li ćirilicu ili ne ćirilicu”, kaže Жagar.

Iako u naučnim krugovima dočekana s odobravanjem, ideja o povratku ćirilice u hrvatske škole sasvim sigurno još neko vrijeme ostaće samo ideja.

Svaki pomen ćirilice u Hrvatskoj više je od pukog razgovora o pismu ili o jeziku, to je i ozbiljno političko pitanje, za čije rješenje je neophodna politička volja. Koja, za sada, nedostaje. Lider najbrojnije vladajuće partije poručuje da, iako nema ništa protiv povratka ćirilice, to svakako neće biti prioritet njegove vlade.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Rektor Univerziteta u Zagrebu: Ćirilica je „starohrvatsko

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​