arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Bećković: Srbija gata, a drugi odlučuju

Matija Bećković, za „Novosti“, o „Tri poeme“ i našoj budućnosti posle izbora. Prvi put u SANU spomenut Dragiša Vasić kao žrtva Jasenovca

Akademik Matija Bećković
Akademik Matija Bećković

TRI pesme koje slave Boga, Ljubav i Molitvu, objedinjene u knjizi „Tri poeme“, u izdanju SKZ-a, akademik Matija Bećković predstavio je juče u Svečanoj sali SANU. Ovaj triptih religijskih stihova čine naslovi „Gospode, pomiluj“, „Učini mi ljubav“ i „Slava tebi Bože“, a pesnik ih je, kaže, ispevao u posebnom zanosu, u „nepesničko vreme u slavu bezvremenog carstva poezije“.

Pred mnogobrojnim poštovaocima Bećkovićevog umeća, njegovim prijateljima i kolegama, o knjizi su iscrpno govorili profesori Stojan Đorđić i Jovan Delić, dok je autor nadahnuto govorio odlomke iz poema. Ipak, pre stihova iz „Tri poeme“, pesnik je pročitao nekoliko odlomaka iz potresnog speva „Kaža“, u znak sećanja na žrtve Jasenovca, među kojima je bio i Dragiša Vasić.

Tim povodom, pesnik, za „Novosti“, kaže:

– U SANU je, pre predstavljanja knjige „Tri poeme“, obeležena 75-godišnjica osnivanja logora Jasenovac. Tu priliku sam iskoristio da spomenem da je u Jasenovcu zaklan i svoj život završio član SANU Dragiša Vasić. To je bilo prvi put da on bude spomenut u ovoj njegovoj kući, posle Drugog svetskog rata. Ima indicija i da je on živ spaljen, ali to su „oni srpski fašisti koji su spaljeni u Jasenovcu“.

Svojim poemama u čast života i lepote, Bećković progovara i o ljudskoj duši. Otkriva kakva nam je ona danas, u 21. veku:

– Još nenačeta a isprepadana!

Objedinjujući lirski govor i epsko viđenje ljudske egzistencije, pesnik kroz tri poeme nudi čovekove moderne razgovore s Bogom.

– Kao što se kaže u poemi, Bog nije stvorio svet za šest dana, pa ga ostavio i zaboravio, nego ga i dalje prestvara i stvara. I ta nedelja ne traje šest dana, već tih šest dana traju vekovima – kaže nam Bećković.

MUZIKA KAO SLUŽBA

BIO sam neki dan na koncertu Divne Ljubojević. Tu je bilo 3.500 ljudi, ličilo je na najlepšu službu u najlepšem hramu na svetu. Bila je to delikatna, diskretna muzika koju je imao ko da sluša i da nagradi. Nisam od smrti patrijarha Pavla video srpski narod u boljem izdanju nego u toj dvorani – kaže Bećković.

O tome kuda Srbija ide posle naših izbornih dana, i da li će nam biti bolje, poručuje:

– To Srbija ne zna, tako da se ona kod drugih raspituje za svoju sudbinu. Što se kaže: Srbija gata, a drugi odlučuju.

Odgovara pesnik i na pitanje da li je izašao na izbore:

– Jesam. Glasao sam za DSS i Dveri. Izjavio sam to i uoči samih izbora.

Vraćajući se na svoju knjigu, koja je ocenjena kao apoteoza geniju jezika i vremenima kad od poezije i pesnika nije bilo ništa bitnije, Bećković zaključuje:

– Poezija je uvek govorila ljudima. Meni se sviđa istina da su u onom zlatnom grčkom periodu ta vremena prošla u kukanju za slavnom prošlošću. To je neka metafizička istina i meni se opet čini da su puna usta jezika i da dolaze novi naraštaji, zdravi, lepi i daroviti i možemo da ih vidimo na svakom koraku.

Autor: B. Đ.

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti: Matija Bećković

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​