arrow up

Podijelite vijest:

Bećković: Popisati imena Srba stradalnika

Akademik Matija Bećković poručio je večeras u Beogradu, nakon projekcije filma “Krst nad jamom” o stradanju Srba u kompleksu stratišta Jadovno, da bi trebalo napraviti mapu sa jamama u kojima već više od 70 godina čekaju srpske nevine žrtve i popisati imena Srba stradalnika.

Beogradskoj publici večeras su prikazani dugometražni dokumentarni film "Krst nad jamom" Dušana Bastašića i izložba umjetničke fotografije "Tamo gdje pravednici počivaju", Nikole Zajca.
Akademik Matija Bećković Foto: SRNA

Bećković je istakao da “mrtvi umeju da se zahvale, a umeju i da se ljute”, podsjetivši da su držani zabetonirani u jamama.

“Mi smo zbog tog greha doživeli da nas u naše vreme zovu genocidnim narodom, i ako bi nas tako zvali zbog našeg odnosa prema našim pokojnima, imali bi potpuno pravo. Takvog slučaja verovatno na celom svetu nema”, rekao je Bećković.

On se založio da se napravi mapa sa jamama i istakao da bi “ne toliko zbog njih koliko zbog nas” trebalo popisati imena Srba stradalnika.

“Zbog bratstva i jedinstva mi to nismo učinili, a onda smo doživeli da čujemo da tih žrtava nije ni bilo”, istakao je Bećković.

Dugometražni dokumentarni film “Krst nad jamom” Dušana Bastašića i izložba umjetničke fotografije “Tamo gdje pravednici počivaju” Nikole Zajca, koji su večeras predstavljeni beogradskoj publici, na nov način obrađuju stradanja Srba u kompleksu stratišta Jadovno, gdje su srpski civili bacani u kraške jame i ubijani.

Beogradskoj publici večeras su prikazani dugometražni dokumentarni film "Krst nad jamom" Dušana Bastašića i izložba umjetničke fotografije "Tamo gdje pravednici počivaju", Nikole Zajca.
Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta rekao je nakon projekcije da je taj film još jedan doprinos u borbi protiv zaborava onoga što se desilo srpskom narodu u zloglasnoj NDH, a to je nezapamćeni genocid.

Linta je istakao da srpski narod nije proteklih decenija obratio dovoljno pažnje ovoj temi i da se sada nalazi u paradoksalnoj situaciji da “stradalnički narod biva optužen da je uradio tobože neki nepostojeći genocid”.

Autor filma, predsjednik Udruženja građana “Jadovno 1941” Dušan Bastašić, rekao je da kompleks logora i stratišta Jadovno obuhvata 32 dosad registrovane kraške jame i sedam sabirnih, likvidacionih logora, a da se za najveći broj tih mjesta danas ne zna tačna lokacija.

“U proteklih osam godina locirali smo 10 jama i masovnih grobnica i, koliko smo bili u mogućnosti, označili te jame, mjesta stradanja srpskog naroda. Postavili smo velike časne krstove na pet mjesta i oni i dan danas stoje”, rekao je Bastašić.

Autor muzike za film Petar Topalović rekao je da film priča ličnu priču autora, i na drugačiji način, bez potresnih scena, prikazuje tu tešku temu, pa će se i šira publika moći sa njom identifikovati.

“Жelio sam kroz muziku da prikažem i život, jer te kraške jame danas idu da posjećuju mladi ljudi. Kad čovjek boravi tamo vidi da nisu svi ti ljudi ubijeni, da njihovi potomci žive i dalje i život teče dalje. Nisu nas sve uništili”, rekao je Topalović.

Beogradska projekcija filma “Krst nad jamom” i izložba “Tamo gde pravednici počivaju”, održani su uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, a projekat je podržala Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Projekciji filma “Krst nad jamom”, snimljenog u produkciji Udruženja građana “Jadovno 1941”, prisustvovao je i član SANU Vasilije Krestić.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Prikazan dokumentarni film „Krst nad jamom“

Krst nad jamom

Dokumentarni film „Krst nad jamom“ 10. maja u Bijeljini

NPRS – Prikazan dokumentarni film „Krst nad jamom“

Bastašić: Odgovornije govoriti o stradanju Srba

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​