arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Broj stradalih Srba u Odbrambeno-otadžbinskom ratu

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica tokom rada na Projektu popisa i evidentiranja srpskih žrtava rata u BiH u periodu 1991-1995. godina dokumentovao je smrt ili nestanak 29.070 lica od čega 2.385 žena i 447 djece. Posmatrano po godinama: 1991.godine stradalo: 664 lica srpske nacionalnosti, 1992. godine – 12.981, 1993. godine – 4.496, 1994. godine – 3.749, a 1995. godine – 5.975. Za 629 lica rade se dodatne provjere i kompletira dokumentacija, jer Centar posjeduje određena saznanja i indicije da su i ona stradala u proteklom ratu, ali trenutno nema dovoljno podataka koje propisuje Pravilnik o vođenju evidencije o žrtvama rata da bi se mogli

Uzroci proglašavanja i priznavanja crnogorskog jezika

Povodom evroatlanskog dodjeljivanja Crnoj Gori međunarodnog koda za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda.  SRPSKI  JEZIK U CRNOJ GORI PRIJE I POSLIJE JUGOSLAVIJE Pitanje srpskog jezika u Crnoj Gori danas je političko pitanje u onolikoj mjeri koliko je to bilo i prije sto godina u uspostavljanju jugoslovenske jezičke politike Kraljevine Srba, Hrvata i Sloveneca, kasnije Kralje -vine Jugoslavije – `troimenog jezika i naroda`. Istoričarima i filolo- zima je poznato da jugoslovenski jezički projekat nema istorijskog polazišta u istoriji Crne Gore do formiranja Jugoslavije. I u stogodi- šnjem periodu Jugoslavije, kada je srpski jezik zvanično bio zaveden nazivom `srpskohrvatski`, u Crnoj Gori je u narodu imenovan srpski jezik. Prije prisajedinjenja Kraljevine

General Kovač: Hrvatski plan prema Srbiji – legalizacija etničkog čišćenja Srba

Nakon Prvog i Drugog svetskog rata srpska politička elita je oprostila Hrvatima zla koja su pričinili srpskom narodu i iz reda gubitnika prevodila ih u pobednike. U građanskom ratu na prostoru avnojevske Hrvatske, hrvatska vlast je ponovo delovala prema Srbima krajnje neprijateljski, dovršavajući zločin koji je započela zloglasna NDH. Danas posle Jasenovca i mnogih jama po Hercegovini, Dalmaciji, Lici, Baniji, Kordunu i drugim stratištima, čuje se isti zahtev od zvanične Hrvatske, da se ne samo oproste nego ponovo zaborave svi zločini koje je Hrvatska počinila tokom građanskog rata, a posebno u zločinačkim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“. Drskost ide još dalje da te operacije, koje su izveli uz svekoliku pomoć NATO

Katarina Dešić sa Zlatnom medaljom kojom ju je povodom Dana državnosti odlikovao predsednik Srbije - Foto J. Ilić

Svu svoju ljubav posvetila siročićima

Katarina Dešić (91), plemenita hraniteljica iz Miloševca, povodom Dana državnosti odlikovana zlatnom medaljom za zasluge. Osamnaestoro dece očuvala do punoletstva, za još sedmoro mališana bila utočište. Za veliki trud ni penziju nije dobila Nijedno nije za svoga veka pod srcem nosila i rodila, ali je za pola veka odnegovala i othranila, srcem i hlebom, dvadeset i petoro. To Katarini Dešić (91), hraniteljici pri Centru za porodični smeštaj dece u Miloševcu, stavlja orden na plemenite grudi kojim ju je država Srbija nagradila za Sretenje. Osamnaestoro je očuvala do punoletstva. Za još sedmoro mališana bila je utočište. Poslednje dete ispratila je pre skoro deceniju. Ipak, na pomen njegovog imena, trza se i

Dragoljub Kostić

Preminulom Dragoljubu Kostiću: Umjesto oproštajnog govora

Dana 05.02.2018. godine u Velikoj Hoči je u svojoj 83.-oj godini života preminuo Dragoljub Kostić, izmučena srpska starina iz stradalnog sela Retimlja. Jedan od retkih, i samo pukim slučajem, preživelih Srba iz tog sela. Sahranjen je sutradan na seoskom groblju u Velikoj Hoči, skromno. Narod je na groblju šaputao da je sahranjen čovek koji je odavno „umro“ i koji je među nama – živima hodio samo da bi svedočio istinu o svojim kidnapovanim sinovima i tražio pomoć u zadovoljenju pravde. Njemu su pripadnici tzv. OVK u julu 1998. godine, u razmaku od sedam dana, kidnapovali dva mlada sina: 28-ogodišnjeg Jugoslava i 22-ogodišnjeg Saška. Tada su oteli i njegovu suprugu Ružu i

Foto: "Solidarnost za Kosovo"

Gujon: Srbi na Kosovu se nadaju, ali ne kažu više – biće uskoro, kažu – biće, valjda

Kosovske Srbe zadesile su mnoge nedaće, a jedan čovek, poreklom iz Francuske, posećuje ih već 14 godina i dostavlja humanitarnu pomoć, trudeći se da istinu o njima prikaže svetu. “Nadaju se boljem, ali ne kažu više – biće uskoro, kažu – biće, valjda”, ističe humanitarac Arno Gujon za B92.net. O Srbiji i Srbima Arno Gujon znao je mnogo i pre nego što je krenuo na svoje životno putovanje. Od dede i oca često je slušao o srpskom narodu, a medijski izveštaji o bombardovanju Srbije 1999. godine i pogrom Srba na Kosovu 2004. godine, pokrenuli su tada devetnaestogodišnjeg Francuza na put dobročinstva. Sa članovima svoje porodice sakupio je pomoć – stare

Mateusz Morawiecki

‘HOĆU LI BITI KAŽNjEN ZBOG OVIH RIJEČI?’ Nastup izraelskog novinara pobrao ovacije, a odgovor poljskog premijera izazvao šok i nevjericu

Poljski premijer je u subotu podigao buru govoreći u „Jevrejima koji su činili“ holokaust, braneći nedavni sporni zakon koji bi trebao zaštititi Poljsku od optužbi za pomaganje nacistima u genocidu. Mateusza Morawieckog je izraelski novinar Ronen Bergman upitao bi li bio kažnjen u Poljskoj da ispriča što se dogodilo članovima njegove porodice koji su bili deportovani pošto su ih komšije, Poljaci, prijavili Gestapou u Drugom svjetskom ratu. – Oprostite što ću biti ovako iskren, ali nakon rata moja majka se zaklela da do kraja života neće progovoriti poljski jezik. Komšije Poljaci su nacistima otkrili detalje o mojoj porodici. Hoću li biti kažnjen zbog ovih riječi, upitao je Bergman poljskoga premijera, te od pojedinaca

Izrael optužio premijera Poljske za antisemitizam

Izraelski političari optužili su premijera Poljske Mateuša Moravjeckog za antisemitizam jer je rekao da je bilo Poljaka počinilaca u Holokaustu, kao što je bilo i „jevrejskih počinilaca“ Izraelski političari optužili su danas premijera Poljske Mateuša Moravjeckog za antisemitizam jer je rekao da je bilo Poljaka počinilaca u Holokaustu, kao što je bilo i „jevrejskih počinilaca“. „Reči poljskog premijera ovde u Minhenu su sramne. Postoji problem nerazumevanja istorije i nedostatka osećaja za tragediju našeg naroda“, rekao je premijer Benjamin Netanjahu, najavivši da će uskoro razgovarati s Moravjeckim, preneli su izraelski mediji. Vođa izraelske opozicione partije centra Ješ atid (Ima budućnosti) Jair Lapid izjavio je da bi izraelsku ambasadorku u Varšavi trebalo momentalno opozvati

CC0 / pixabay

Najopasniji deo plana „dve Nemačke“: Poniziti Srbiju kao nikad u istoriji

Bezbroj puta je objašnjeno da se ne mogu porediti dve Nemačke, u kojima je živeo isti narod koji je težio ujedinjenju, sa Srbijom i Kosovom, koji se, po zvaničnom odvajanju — nikada ne bi spojili. Ali, ima još nešto podlo, perfidno, zloćudno, gangrenozno što nosi nemačka ideja koja nam se, malo-malo, spasonosno servira na tacni evropske budućnosti. U foajeu njujorškog hotela, između dva srka kafe, jedan od najbližih saradnika premijera Srbije Vojislava Koštunice izneo mi je prognozu koja mu je verovatno samo intuitivno sevnula kroz misli. Za svaki slučaj sam je zapisao u novinarski blokčić. Rekao mi je: „Videćete, Zapad neće odustati od ovog plana ’dve Nemačke‘. Stalno će se vraćati

© Wikipedia/ Henry Morgenthau

Turci nezadovoljni zakonima o genocidu nad Jermenima

Turska je pozvala na razgovor holandskog otpravnika poslova u Ankari kako bi izrazila nezadovoljstvo predloženim zakonima prema kojima će Holandija da prizna kao genocid masakr 1,5 miliona Jermena 1915. godine u vrijeme Otomanskog carstva. Vladajuće stranke u Holandiji izrazile su podršku prijedlozima zakona, o kojima će se raspravljati u parlamentu narednih sedmica. Prema jednom prijedlogu, masakr Jermena se priznaje kao genocid, a drugi predviđa prisustvo holandskog zvaničnika zvaničnom danu sjećanja na genocid 24. aprila. Turska prihvata da je veliki broj hrišćana Jermena, koji su živjeli u Otomanskom carstu, poginuo u sukobima sa snagama Carstva u vrijeme Prvog svjetskog rata, ali tvrdi da se ne radi o tako velikom broju i

Jorgovanka Popović, majka ubijenog 17-godišnjeg Dimitrija, rekla je da njen sin nije htio da ode sa Kosmeta, te da je ubijen sa hljebom u rukama, kada je pucano u grupu srpskih srednjoškolaca iz vozila u pokretu, te da će njen sin grobom čuvati Kosovo.

Obaveza da se utvrdi sudbina nestalih i zločinci privedu pravdi

Srbija nikada neće odustati od pravde i istine za srpske žrtve na Kosovu i Metohiji i da se albanski zločinci privedu pravdi za ono što su uradili u proteklih 20 godina, rekao je ministar državne uprave i lokalne samouprave Srbije Branko Ružić. Obraćajući se u Beogradu, u prostorijama Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosmetu, koje je na desetu godišnjicu proglašenja kosovske nezavisnosti obilježilo 20 godina od početka ubijanja i otmica Srba na Kosovu i Metohiji, Ružić je rekao da se danas obilježava 20 godina nepravde i zločina. Ružić je izrazio uvjerenje da zločini nad Srbima na Kosmetu neće biti nikad zaboravljeni, te da će svaka buduća vlada imati obavezu,

Foto: Konstantin Novaković

Poljska i jevrejsko pitanje

Vlada Poljske je uspela da izazove još jednu međunarodnu krizu, ovoga puta usvajanjem zakona koji zabranjuje upotrebu fraze „poljski logori smrti“. Na meti zakona je geografska skraćenica koja se ponekad koristi u inostranstvu za opisivanje koncentracionih logora koje su nacisti osnovali na teritoriji Poljske za vreme Drugog svetskog rata. Ali to nije jedini cilj novog zakona. Poljski građani mirno govore o Varšavskom getu. Takođe, praktično niko ko koristi frazu „poljski logori smrti“ – uključujući bivšeg američkog predsednika Obamu i bivšeg direktora FBI Jamesa Comeya – to ne čini iz zle namere prema Poljskoj. Ova fraza se nalazi čak i u poljskoj školskoj lektiri, na primer u odličnoj knjizi Zofie Nałkowske o holokaustu,

Prof. dr Smilja Avramov

Održana svečana akademija povodom stotog rođendana Smilje Avramov

U dirljivom obraćanju, Smilja Avramov je zahvalila na čestitkama i ukazanoj pažnji. Na Pravnom fakultetu je održana svečana akademija na kojoj je naša svetski poznata profesorka međunarodnog prava primila čestitke, uz izraze dubokog uvažavanja pred svoj današnji 100. rođendan. Na pitanje izveštača našeg lista šta misli o najstarijim dnevnim novinama na Balkanu, profesorka Avramov rekla je da „Politiku” čita od kada je naučila slova. A čini to i danas, zato što upravo u „Politici” može da sazna najsveobuhvatnije i tačne informacije o onome što se događa u Srbiju i svetu. Pre nego što je počela svečanost u Amfiteatru broj dva, u prostorijama Dekanata Pravnog fakulteta profesorki Avramov buket cveća je

Foto: intermagazin.rs

Komentator „FORBS-A“: Konstanta američke politike na Balkanu jeste da Srbi uvek gube!

Politika Vašingtona prema Balkanu nikada nije imala smisla jer su SAD želele da očuvaju neke nacije u zajedništvu, druge da razdvoje, dok su istovremeno neke slučajeve etničkog čišćenja osuđivali, a neke ignorisali, piše Forbs Dag Bandou, spoljnopolitički komentator Forbsa, napisao je u svom autorskom tekstu da je jedina zajednička stvar koja je konstantna posledica američke politike, ta da Srbi uvek gube. Kako je naveo, Iz Prištine i Beograda dopiru neprijateljski tonovi i pretnje, zbog čega je vreme da SAD i EU ponovo umešaju prste i „ovoga puta učine pravu stvar“, navodi on, a prenosi Hafington post. On u svom članku pominje da je Jugoslavija bila veštačka tvorevina Versajskog sporazuma, koja

Mesto ćirilice u današnjoj srpskoj književnosti

Ovim radom želi se ukazati na sledeće: da je srpska književnost pre dolaska na vlast komunista bila gotovo 100% ćirilička; da je danas ćirilica sirotica u srpskoj književnosti jer je ona polatiničena više od 70%, s trendom gotovo potpunog iščeznuća ćirilice. Da je zamena srpske ćirilice hrvatskom latinicom planirana Novosadskim književnim dogovorom iz 1954. godine, a sprovedena je u organizaciji Matice srpske; da je Matica srpska potpisala smrtnu presudu ćirilici odrednicom u svom pravopisu iz 2010. godine da je i latinica standardno pismo srpskog jezika; da gotovo uopšte nema javnog otpora latinizaciji srpske književnosti, nego se potreba za uvođenjem standarda imanja dva pisma u srpskom jeziku pravda upravo time što

NAJNOVIJE VIJESTI

BRANKO..

Kad zaželiš pobjeći od stvarnosti i vratiti se snovima djeteta, pođe ruka

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.