RTRS – OLUJNO NEVRIJEME
RTRS – OLUJNO NEVRIJEME Dokumentarni film autor Nedeljko Lajšić urednik dokumentarnog programa Igor Požgaj prozvodnja RTRS avgust 2010. godine
Početna » Arhiva za Jadovno 1941. » Strana 505
RTRS – OLUJNO NEVRIJEME Dokumentarni film autor Nedeljko Lajšić urednik dokumentarnog programa Igor Požgaj prozvodnja RTRS avgust 2010. godine

Evica Bastašić (autorova majka) za tarom Narodna nošnja u zapadnoj Slavoniji Stevo Bastašić, šegrt na pekarskom zanatu u Starom Bečeju, sa prijateljem Nikolićem (bricom) Slaganje žita u gran’ce „Mašinanje“ žita Obilježavanje godišnjice proboja logoraša, Gradina 26. april 2009. Preživjeli svjedoče, Milan Bastašić na Gradini 26. aprila 2009. < „Grubišnopoljski list“, br. 88, od 30. aprila 1991. godine Sadržaj Pogovor >

< Jasenovačke žrtve 1941-1945. godine – popis Sadržaj „Grubišnopoljski list“, br. 88, od 30. aprila 1991. godine >

< „Prije pedeset godina“ – posebno izdanje „Grubišnopoljskog lista“ od 29. marta 1991. godine Sadržaj Prilozi – slike >

Old man Pavle Babac, whom we mentioned before and who studied the tragedy under Velebit, gives us a couple of very shocking pages regarding the destruction his fellow villagers from the Tribanj Šibuljine area. Late Babac collected all testimonies in a book named “Slopes of Velebit, 1941 – 1945”, published in Belgrade in 1965. Here we will use parts of his book in order to inform the reader about the misfortune of poor inhabitants of these villages who were mostly taken and executed in Slana. I knew uncle Pavle as a responsible man weighing every word, and in this book I can see how he checked each sentence for hundreds

Srpski Ante Zemljar: Charon and Destinies USTASHI DEATH CAMPS SLANA AND METAJNA AT THE ISLE OF PAG, CROATIA -1941.. Charon and Destinies is a horrendous story about Ustashi death camps Slana and Metajna on the Isle of Pag, Croatia. Ustashi camps were established at the beginning of June and closed nearing the end of August 1941. Vividly depicted are beastly tortures committed by Ustashi, whose monstrosity surpassed vicious mediaeval inquisition tortures. Names and events are authentic. Those are testimonies of eye-witnesses, rare living survivors, and court witnessing of imprisoned Ustashi. Slana and Metajna, surrounded by Adriatic sea, are places of unthinkable terror, bestialities committed by monster-people-places of suffer of thousands

Biography: ANTE ZEMLJAR was born in Pag 1922. He was a member of the People’s Liberation Struggle – NOB from 1941 as a resistance fighter, political activist and an officer. From 1949 to 1953 he went through torture on Goli Otok as a political prisoner. He finished the primary and secondary school in Pag and Šibenik, and in Zagreb he graduated comparative literature at the Faculty of Philosophy. He published a dozen of books. In literature Ante Zemljar proved himself as a poet, storyteller, travel writer, novelist, critic and a scriptwriter. He cooperated with almost all relevant literary magazines and he also wrote radio comedies and film scripts. He was

ANTE ZEMLJAR je rođen u Pagu 1922. godine. Sudionik je NOB-a od 1941. kao ilegalac, politički radnik i oficir. Od 1949. do 1953. kao politički zatvorenik prošao je torturu na Golom otoku. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Pagu i Šibeniku, a u Zagrebu je diplomirao komparativu književnost na Filozofskom fakultetu. Objavio je desetak knjiga. Ante Zemljar se u književnosti ogledao kao pjesnik, pripovjedač, putopisac, romanopisac, kritičar i scenarista. Surađivao je u gotovo svim relevantnim književnim časopisima, a pisao je i radiokomedije te filmske scenarije. Posebno se istakao tzv. otočnom književnosti, opisavši u nekoliko knjiga podneblje i ljude iz kojega je potekao – Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke. Objavio

Ćirilica Položaj Srba u NDH se sve više pogoršavao, kao i položaj Jevreja i Cigana, posle objavljivanja „Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti“ i „Zakonske odredbe o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda“ početkom maja 1941. godine u glasilu hrvatskog ustaškog pokreta (Hrvatski narod, broj 78 od 1. V 1941. godine). Te odredbe je propisao poglavnik NDH Ante Pavelić po nemačkom nacističkom uzoru. Mržnju protiv Srba, Jevreja i Cigana uporno je širila ustaška propaganda preko dnevne štampe, radija i na skupovima. Oni su okrivljivani za sva postojeća zla i označavani kao niže rase i „nepoćudni elementi“. Srbi su još nazivani četnicima, a srpska pravoslavna vera grčko-istočnom ili šizmatičkom. Ustaška štampa
Svaka i najmanja točka dogovora koju je dodirnula ova dična grupica nadošlih i domaćih ustaša, zasnovana je na kriminalu: oni su svijesni bezakonja na osnovu kojeg će se hapsiti ljudi za dovod u Slanu; svijesnu su teškoća puta po kojem će biti vođeni preko Velebita; vrlo su dobro znali da njihove tek stvorene organizacije nemaju transprotnih sredstava za prebacivanje nego da će ih vezane u kolonama voditi od Gospića do Karlobaga pješice; složili su se da će ih ovdje, u Karlobagu, trpati u male, neudobne brodice, jer su jednio takve brodice postojale po okolnim lukama i bile na dohvatu da ih uposle; znali su, jer su otočani, da će prognanike
b e z i m e n a v r p c a galebja jata uznemirena kružen ponad kamenih rtova povazdan nestrpljivo – jer nas vide u kolonama – nadaju se silasku gdje smo im zauzeli gnijezda ne slute da mrtvaci ne napuštaju dodijeljena gubilišta kad im se primiču po vrpci bezimeno o š t r i c a r t a šiljati ubod hridine put svjetlog mora zaletjeli val i misao potisnuti snažno tko ima nož na rtu se postavi važno i vlada rtu približiti se ne smije! biva sve oštriji šilje ga – tko mu priđe, majci, ima da se nabije. urla nad njime zastava smrti nož

Mario D´Anna Mario D’ANNA: AKVARELI Mario D‘ANNA, talijanski slikar (r. 1933) koji živi u Comu, Italija, kasno ali s obilnim plodom otkrio je SLANU kao svoj slikarski doživljaj. Godine 1987. on je u talijanskom gradu Mariano Comese (Galerija Mauri) priredio izložbu svojih dvije stotine akvarela na temu SLANA. D’Anna je i sam kao dijete žrtva rata (zaostala ručna bomba, dok se s njom igrao, odrezala mu ruku) i možda se zato kao prvi slikar SLANE ovoliko jako vezao za ovu temu i dao nam je od sunca koje izgara do lomača na kojima su na kraju spaljena tjelesa nevinih logoraša. Njegovi su akvareli puni evokacija života koji su ovdje
Na prilazu plaži Suha (logoru Slana), s desna i s lijeva uzdižu se visoke litice i pećine. Na jednoj od tih litica narod je iz svojih skromnih sredstava urezao mramornu ploču. Kraj nje svake se godine održava sat povijesti i polažu vijenci. Od strane Općinskog odbora Pag za obilježavanje spomen – područja Slana naručena je izgradbena dokumentacija koja će zahvatiti čitavo područje bivših logora i grobova. U 1988. godini već se projektira izgradnja ceste koja će od sela Metajne voditi prema Slani. Ona će ići paralelno sa cestom koju su gradili logoraši tako da se ovu ostavi nedirnutu kao monument vremena. Napis na ploči glasi: SLAVA ŽRTVAMA FAŠIZMA 1941. GODINE,
Na slijedećoj pregršti stranica iznijet će nam svoje svjedočenje Josip Balaž, Joža, po narodnosti Madžar, sada penzioner u Daruvaru. Iz njegove lično pisane izjave, 9. 10. 1970. god. koja se nalazi kod SUBNOR-a u Pagu, drug Balaž navodi da je rođen 1912. god. u Goveđem Polju, općina Daruvar. Sa 6 godina ostao je siroče, bez oba roditelja. Otac mu je poginuo u I svjetskom ratu, majka, brat i sestra umrle su od »španjole«. Kasnije je Joža seljanima čuvao guske i svinje, a još kasnije i goveda. Za to je dobivao oskudnu hranu i spavanje u štalama. Njegov ujak, kao tutor uzima ga k sebi u Daruvar čim je navršio deset
Razgovor je izvršen u prostorijama Općinskog odbora SUBNOR-a. Pag dana 9. 10. 1979. godine. Razgovoru su prisustvovali i u njemu učestvovali: Bistričić Nikola predsjednik SUBNOR-a Pag, Jeličić Srećko tajnik SUBNOR-a Pag, Maržić Slavko predsjednik UBNOR-a Pag i Zemljar prof. Ante. Prije početka razgovora radi legitimiranja drug Balaž Josip pokazuje rješenje kojim mu je priznato u posebni staž u dvostrukom trajanju vrjeme od 6. 06. 1941. godine do 15. 05. 1945. godine. Izjave i druge dokumenta iz kojih je vidljivo da je aktivni sindikalni radnik od 1932. godine i član Komunističke partije Jugoslavije od 1937. godine te novine iz tog perioda u kome se opisuje štrajk radnika. Iz dokumenata je vidljivo
Gradiška – Izložba „Belezi velikih zločina“, koja je otvorena u galeriji Zavičajnog
Otadžbina je nakon Aprilskog rata 1941 okupirana. Nažalost u narednim godinama otpora
U Velikom Palančištu kod Prijedora danas je obilježena 75. godišnjica pokolja u
Soči — Predsednik Rusije Vladimir Putin kritikovao je SAD što ne ispunjavaju
U predvečernjim časovima 20. oktobra 1942. godine ustaše su preuzele od SS-ovaca
Na mjesnom pravoslavnom grobnju u selu Karaula kod Kaknja oskrnavljeno je više
Povodom teksta Teofila Pančića Podgrevanje mita o majoru Tepiću, objavljenog na sajtu Radio
„Od ove ljubavi niko nema veće, da ko život svoj položi za
Dolaskom „migova“, vojna saradnja s Rusijom dobija ovih dana novu dimenziju. Ali
Hag obavestio generalovu odbranu da nije u stanju da organizuje pregled u
Malo je koji događaj iz perioda Drugog svetskog rata na prostoru nekadašnje
Srna u pet nastavaka, uz do sada nepoznate detalje, donosi feljton o
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.