arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
crna-knjiga.jpg

Žrtve iz Bilajske ulice u Gospiću 1945. godine

15. februar je dan, kada se, osim žrtava iz Mekinjara, sjećamo i grupe gospićkih Srba koji su obješeni 1945. godine. Naše je da ni jedno stratište i zločin ne zaboravimo, bez obzira na broj žrtava. Pokušali smo pronaći nešto više o pomenutom zločinu. U knjizi „Kotar Gospić i kotar Perušić u narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945“ u izdanju HAK iz 1989. navodi se sledeće: „Grupu od 10 uhapšenih građana Gospića srpske nacionalnosti ustaše su objesile u noći 15. veljače 1945. godine na telegrafske i elektične stupove u Bilajskoj ulici. U ovoj skupini obješeni su: Sofija i Nedjeljka Teslić kćeri (Nikoline) iz Gospića, Jovo Banjeglav iz Bilajske ulice, Dmitar Obradović iz Gospića, Koka Kekić iz Gospića, Tihomir Oklobdžija,

mekinjar-hram.jpg

Ne zaboravimo žrtve iz Mekinjara

U Selu Mekinjar, Podlapača, kod Udbine u Lici, 15. februara 1943. godine ustaše su poklale i spalile u kućama i štalama 32 Srba, uglavnom žene s djecom i starce.  Povodom godišnjice ovog strašnog zločina, donosimo imena mučenika ubijenih na današnji dan. *Spisak žrtava nije konačan i definitivan, a selektovan je iz ukupnog spiska žrtava sela Mekinjar koje su vezane za februar 1943. godine. U knjizi se o zločinu tom i okolnim mjestima , između ostalog, navodi:  Selo je spaljeno do temelja a i mnoge žrtve su bačene u vatru. Osam dana kasnije, 23.2.1943, spaljeno je i selo Krbava kojom prilikom je ubijeno 20 lica, mahom starijih ljudi  od kojih je većina spaljena u kući da se ni leševi nisu mogli pronaći.

Zločini u Ponikvama u nekadašnjoj opštini Gornje Dubrave kod Ogulina

Ponikve, Gornje Dubrave, Ogulin. 31. januara 1945. godine, sve žitelje sela koje su zatekle ustaše kod kuće, poklale su i spalile u kućama. Njih 30, žena, muškaraca i djece. Povodom godišnjice zločina u  Ponikvama,  na teritoriji nekadašnje opštine Gornje Dubrave kod Ogulina,  iz knjige „Općina Gornje Dubrave – Radovi iz dalje prošlosti i narodnooslobodilačke borbe“ u izdanju Historijskog Arhiva u Karlovcu prenosimo sljedeće redove.   Jedan od najtežih i najstrašnijih pljačkaških pokolja, izvršili su ustaše 31.1.1945. godine u Ponikvama, o čemu Goranski vjesnik donosi slijedeći napis: »Dan 31.1.1945. godine ustaše su, izvršili pokolj u Ponikvama, kotar Ogulin. Poklali su 36 osoba, većinom žena, djece i staraca. Da bi zadovoljili svoje

Ustaše odvode Srbe na Baniji 1942.

”Noć krvavih noževa” u Šegestinu

DVOR NA UNI – Pokolj nad stanovništvom sela Šegestin, Oraovica i Draškovac pokraj Dvora na Uni, bez obzira na starost i pol se dogodio u selu Šegestin 29. i 30. januara 1942. godine. Pokolj su izvršili ustaše iz sela Zrin, Divuša, Unčani i Struga Banska, pokraj Dvora i pripadnici ustaške bojne pod komandom pukovnika Narcisa Jaszenskog. Postoje različiti podaci o broju stradalih. Jedni izvori navode 189 žrtava, a drugi izvori ističu 273 stradala stanovnika ovih sela, pri čemu se navodi da je ubijeno 84 stanovnika Šegestina (38 djece, 26 žena i 23 muškarca), dok se za ostatak žrtava navodi da su poticali iz Oraovice i Draškovca. Sva tri sela su

Miloš Kordić

Podsećanje na krvavi ustaški zločin u banijskom selu Komogovini, 26. januara 1942. godine

Piše: Miloš Kordić Dvadeset i šestog januara godišnjica je strašnog hrvatskog ustaškog zločina, 1942. godine, u srpskom selu Komogovini, na Baniji, u Hrvatskoj. Tog su dana ustaški zlikovci iz Petrinje, po visokom snegu, ljutoj zimi, upali u selo, sa severa, iz pravca sela Jošavice (u petrinjskoj opštini, takođe nastanjenoj Srbima), i pobili 118 žitelja Komogovine i okolnih sela. Dva-tri dana ranije ustaše su pljačkale i palile kuće i ubijale sve što se kretalo po Jošavici i drugim srpskim selima koja su im pre Jošavice bila na putu ka Komogovini, cilju njihovog krvoločnog pohoda. Komogovina je bila jedno od najpoznatijih ustaničkih sela na Baniji. Selo se u istorijskim knjigama prvi put

Milena_i_Milisav_Jovanovic.jpg

Srbi u Srebrenici i Bratuncu: Ko će za naše žrtve da piše rezoluciju, naš bol niko ne čuje…

Ljudi još pamte zulume muslimana pod Orićevom komandom (1). Milena Jovanović: Ne bole me moje rane, samo duša za stradalom ćerkom Radenkom. Suprugu Milisavu ubili majku, brata i sinovca Milena i Milisav Jovanović kraj fotografije ćerke Radenke: Foto Igor Marinković Nema noći da ne sanjam Radenku. Grlim je. Grli me. Taj san kratko traje. Onda sanjam kako, odozgo s brda, navaljuje vojska srebreničkih muslimana. Vraćaju mi se sve te slike užasa. I, tako svake noći. I, tako… da vam kažem, ne znam kako sam još živa. Bjelovac, na petom kilometru od Bratunca prema Skelanima. Ovde žive, a kao da nisu živi, Jovanovići. Milena i njen suprug Milisav. Ispred, fotografija njihove

Spomenik_stradalim_Srbima_u_Skelanima.jpg

GODIŠNjICA ZLOČINA NAD SRBIMA U SKELANIMA

Jake muslimanske snage od nekoliko hiljada vojnika iz Srebrenice, pod komandom Nasera Orića, napale su tragičnog 16. januara 1993. godine u ranu zoru srpska sela oko Skelana i upale u ovo mjesto na obali Drine. Muslimanske jedinice upale su u sela prije svanuća, ubijajući i koljući civile na spavanju u kućama, pljačkajući i uništavajući sve što su stigle, nastavljajući etničko čišćenje u Podrinju započeto još u aprilu i maju 1992. godine napadima na srpska sela Gniona, Osredak, Vijogor i druga. Tog kobnog dana ubijeno je čak 69 stanovnika ovog kraja, a dvije trećine nastradalih bili su civili, među kojima i nekoliko djece. Ranjeno je 165 mještana, a od 30 zarobljenih

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 14. januar. Godišnjica stradanja Srba ’42 i ’93

Srbi su na Mali Božić (Pravoslavnu Novu godinu) stradali u više navrata: 1942 14. januara 1942. godine ustaše su pobile oko 350 srpskih mještana slavonskih sela Jorgića, Zubića, Dobrića, Kometnika i Sekulinaca. Isti dan u selu Draksenić kod Bosanske Dubice su na monstruozan način poubijali 207 Srba. Od toga u pravoslavnoj crkvi su ubili 64 žena, djece i staraca. 1993 Pripadnici tzv. „Armije BiH“ 14. januara 1993. godine izvršili su zločin nad nedužnim srpskim stanovništvom u selu Jelačići, opština Kladanj. Tog dana ubijeno je 17 Srba, uglavnom žena i djece.   Vezane vijesti: Sjećanje na najveći pokolj Srba u Slavoniji Pokolj u crkvi u selu Draksenić 1942. godine MOJ PUT

Pokolj u crkvi u selu Draksenić 1942. godine

Četrnaestog januara 1942. godine (prvog januara  – po Julijanskom kalendaru) na pravoslavni  Mali Božić dogodio se stravičan zločin u mjestu Draksenić  u opštini Kozarska Dubica.  Prenosimo: U zimu 1942. pade veliki snijeg. Čulo se za stravičan zločin koji se zbio u selu Drakseniću, kod Bosanske Dubice. Ustaše su 14. januara, u ranu zoru, na Mali Božić, na prevaru pohvatali narod. Neke su pobili kod njihovih popaljenih kuća, a u samoj crkvi izmrcvarili su 64 ljudi, žena, djece i staraca. Bilo je ukupno 207 ubijenih. Izbjeglice smještene kod nas, u Pucarima, pričale su u suzama o užasu, govoreći da u crkvi ima „krvi do koljena“. Ljudi smješteni kod nas, a i

Maks Luburić

Svjedočanstvo o zločinu u logoru Slana na Pagu

Jedno od najstravičnijih svjedočanstava o ustaškom koncentracionom logoru Slana na otoku Pagu ispričao je devetnaestogodišnji ustaša Joso Orešković, kojeg su partizani uhvatili 1942. godine. Ovaj, do tada gospićki gimnazijalac, dospio je u ruke partizana upravo kao osposobljen za zadatke masovnog pokolja u okolici Korenice (Lika). Svjedočenje je posebno interesantno jer osim ostalog, daje najvjerniju ilustraciju nemogućnosti života u uslovima logora Slana u kojem se upravo preodgajalo i spremalo mladiće za koljačku službu. Joso Orešković: Još kao đak gospićke gimnazije stupio sam 1939 u vjersku organizaciju „križare“. Tu su nas pod firmom vjere odgajali u ustaškom duhu. Na naše sastanke su dolazili Jurica Frković i Juco Rukavina i držali nam predavanja

pridvorica.jpg

Božić u Pridvorici 1942.

U znak sjećanja na nevine žrtve jednog od najmonutrozniijih zločina, pokolj srpskog stanovništva u selu Pridvorici u Hercegovini, na Božić 1941. na 1942. godinu, redakcija portala Jadovno donosi dijelove knjige dr Sava Skoka „Krvavo kolo hercegovačko 1941-1942“ – tom prvi. Najveći naučni autoritet  i najobjektivniji hroničar ratnih  dešavanja u Hercegovini na stranicama 340-343, između ostalog, donosi detalje krvavog Božića u Pridvorici kod Gacka. Pridvorica je najpitomije selo u Gornjem Borču. Nipošto nije slučajno što su se baš u njoj zaustavili prvi slovenski doseljenici na hercegovačko tle i tu osnovali župu Viševu i podigli Kamberov Grad. Jer, Pridvorica je, budući okružena sa svih strana srednjenplaninskim visovima obraslim u gustim šumama i bujnim pašnjacima, pružala vrlo povoljne uslove za život nomada. Međutim,

Aleksandar_Veljic.jpg

Godišnjica početka januarske Racije 1942. u Šajkaškoj oblasti

Pre tačno 83 godine, otpočela je hortijevska „Racija“ u Šajkaškoj (trougao Dunava i Tise, južna Bačka), jedan od najstrašnijih genocida kako po obimu tako i po načinu na koji je počinjen. Januarska „Racija“ 1942. planirana je mesecima od strane mađarskih državnih organa: vojske, žandarmerije, policije, kontraobaveštajne službe, po odluci mađarske vlade i namesnika Mikloša Hortija, koordinirana od strane mađarskog generalštaba i na terenu potpomognuta od većine lokalnog mađarskog stanovništva koje je učestvovalo u potkazivanju, privođenju, ubijanju i pljačkanju imovine Srba i Jevreja. Uzevši beznačajni Šajkaški odred u žabaljskom ritu kao povod za „čišćenje“ terena, hortijevski okupator je u nedelju izjutra 4. januara 1942. opkolio i razbio 40-ak pripadnika tog Odreda,

Slana_parastos.jpg

Gordana Dostanić: Pag – njihovim senima

Samo kamenje i nebo. Slano kamenje. Toliko kameno i toliko slano da ni jedna biljka ne može da se primi, a kamoli da opstane. A ljudi? Ljudi bi mogli, samo im nisu dozvolili. Ni sunce nije bilo na njihovoj strani. Svetli i greje da da život zemlji, a njima je, u tom svirepom kamenjaru, pržilo golu lobanju i žarilo krvave rane vrelim kamenjem kroz poderanu obuću. Ni vode nigde. Ima je oko ostrva, plave, duboke i slane. Znaju, ali je ne vide iz svog logora. Ne vide ništa. Samo nebo i vrelu zvezdu. I jedni druge. Da, vide i stražare. Nadaju se kapi vode i nekoj vesti. Da se nije

streljanje-franc.jpg

Kako je skončao Franc …

„Nije život, samo, poljem proći!“… nečija je davna bolna preispitivačka misao… Još kao dete, suočio sam se sa zlom odraslih!… Sećanje: od Stoca, na Bregavi… do Sokobanje, na Moravici… a, u međuvremenu, do starosti u Beogradu, na Sava-Dunavu… Svakog leta… svakog leta se setim… Kad dođe taj dan, srce mi se stegne, tuga, vrati… Nedavno je prošao još jedan 2. avgust, Sveti Ilija… a na taj dan, pre mnogo godina, „trebalo“ je da „odemo s ovog sveta“!… Mama je dugo, do smrti, u fioci kreveta, u mojoj staroj košulji (kao košuljica!) čuvala, crno-na-belo, poziv, na narandžastom kartonu, ustaške komande iz Stoca: da se 2. 7. – u određen sat –

feljton-skan-sl1.jpg

Ustaški logor na Pagu (1) „SLANA“ MJESTO UMIRANjA

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Na otoku Pagu je prije 34 godine bilo stratište – zvano „Slana“ gdje je smrt našlo između 10 i 15 tisuća nevinih ljudi. Sada je na tom mjestu kamen i samo kamen – oštra škrapa pejzaža karakterističnog za ovaj otok Podvelebitskog kanala. Danas,

NAJNOVIJE VIJESTI

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.