arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Počelo istraživanje stradanja Srba u Sarajevu

27. mart 2019.

Samo u Istočnom Sarajevu tokom rata je stradalo najmanje 118 mališana. – Devedesetih je u glavnom gradu BiH bilo 150.000 srpskih žitelja, a sada ih je nekoliko hiljada Nad nesretnom sudbinom hiljada sarajevskih Srba i preko stotinu hiljada izgnanih decenijama je nadvijena sena „grada žrtve” zbog koje su patnje srpskog naroda u tom gradu ostale skrajnute, a zbivanja u ratnom Sarajevu do danas umnogome zamagljena. Pokušaji da se rasvetle stradanja Srba ostali su neuspešni. Svedočanstva preživelih logoraša iz sarajevskih logora ili memorijali za žrtve sporadično podsete na strahote iz ratnih dana. Pre nekoliko dana, u sklopu Dana sećanja na stradalu decu Srpskog Sarajeva (Istočnog Sarajeva), javnost se podsetila na to

Otvara se arhiv pape koji je „švercovao” ustaše

27. mart 2019.

Otvaranjem tajnih arhiva pape Pija XII, 2. marta 2020. godine, istoričarima će konačno biti dostupni dokumenti iz vremena vladavine najkontraverznijeg pape 20. veka. I dok svetski istoričari već pripremaju beležnice u koje će zapisati delove papinih dokumenta u kojima se objašnjava njegova uloga u Holokaustu, u Hrvatskoj i regionu verovatno će biti zanimljivija njegova uloga u posleratnom spasavanju ratnih zločinaca, prenosi zagrebački Indeks. Kako se navodi, kroz Vatikan je prolazio „pacovski tunel” kojim su od pravde, između ostalih, pobegle i ustaški glavešine, a organizovao ga je sveštenik Krunoslav Draganović, kojeg Boris Rašeta u svojoj knjizi naziva „ustaškim Džejmsom Bondom”. I sam Ante Pavelić zahvaljujući vezama sa Zavodom sv. Jeronima pobegao

Leon Kojen: ”Krvava prevara” prote Save Bankovića

27. mart 2019.

Knjiga „U predvorju pakla“ prote Save Bankovića je najbolje svedočanstvo o ljudskoj i moralnoj ceni koju je morao da plati srpski narod kada se jednom našao pod vlašću komunista krajem 1944. U Čačku je u Domu kulture, početkom marta 2019, održana, u organizaciji udruženja građana Irmos, tribina  povodom novog izdanja knjige prote Save Bankovića, „U predvorju pakla“ (Katena Mundi, Beograd, 2018). Ovaj veliki stradalnik je pod Brozom proveo devetnaest godina na robiji, nikad ne poklekavši, nikad se ne odrekavši Boga i roda. Govorili su: Ljiljana Pekić, supruga slavnog pisca i robijaša pod komunizmom, Borislava; Antonije Đurić, ugledni književnik, koji je mladost proveo po Titovim kazamatima, jer je bio sa verom u Boga

Miodrag Linta / Foto Tanjug / Z. Žestić

Linta: Tužilaštvo u Beogradu da pokrene istragu o zločinu u Sijekovcu

27. mart 2019.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je Tužilaštvo Srbije za ratne zločine da pokrene istragu o zločinu nad srpskim civilima u Sijekovcu i tako pošalje jasnu poruku da zločini nad Srbima ne smiju ostati nekažnjeni. Linta ističe da je veliki broj ljudi koji su učestvovali u zločinu u Sijekovcu i dalje na slobodi, a glavni razlog vidi u činjenici da je pravosuđe BiH etnički motivisano i da nije učinilo gotovo ništa na kažnjavanju nalogodavaca i izvršilaca ovog monstruoznog zločina. On u saopštenju podsjeća da je na današnji dan prije 27 godina u selu Sijekovac kod Broda počinjen prvi ratni zločin nad Srbima na teritoriji BiH kada je tokom

Grajf: „Ljubazno bih vas zamolio da se pozabavite pozdravom ‘Za dom spremni'“

27. mart 2019.

Istoričar Holokausta Gideon Grajf pozvao specijalnog izvestioca UN za ljudska prava da se pozabavi problemom narastajućeg neoustaštva u Hrvatskoj, piše Politika „Izražavajući svoju najdublju zabrinutost zbog rastućeg trenda neoustaštva, posebno među mladima, ljubazno bih vas zamolio da kao specijalni izvestilac za ljudska prava nešto preduzmete i da se pozabavite pitanjem javne upotrebe pozdrava ‘za dom spremni’ i upotrebe ustaških oznaka, kao što je hrvatski grb sa prvim belim poljem, koji je dokazan ustaški simbol iz Drugog svetskog rata“, poručio je Grajf. On je u dopisu poslatom specijalnom izvestiocu generalnog sekretara UN Mišel Bašele u Ženevi podsetio da je u Nemačkoj takva upotreba nacističkih oznaka i pozdrava zabranjena zakonom. „Dužnost istoričara

Mišo Vujović: 27. mart 1941. I grob i rob

27. mart 2019.

Taj 27. mart 1941. godine opredeliće sudbinu srpskog naroda. Srbi će iskrvariti u međusobnim okršajima, na stratištima u logorima na kraju će izaći kao samoporaženi pobednici koji će sebe pokoriti Bila je to još jedna podvala Engleza prema Srbima. Velika i za Srbe sudbinosna. Podvala od koje se srpski narod još nije oporavio. Podvala koja je razorila pamćenje. Krateri u kolektivnoj memoriji srpskog naroda i danas nisu zatrpani istinom. Te rane još krvare na izmučenom telu naroda koji Boga pravde u svojoj himni priziva, kako u Nečujnim zvonima zapazi Zoran Bogavac. Britanci poraženi od Nemaca kod Denkerka smišljali su kako da se sa tuđim žrtvama obračunaju sa nacistima. I Francuska

Služen parastos borcima VRS poginulim na Teočaku

27. mart 2019.

U Bijeljini je juče služen parastos i odata počast za 58 boraca Vojske Republike Srpske /VRS/ koji su u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu poginuli na području Teočaka. Parastos je služen u Crkvi Svetog Đorđa, nakon čega su porodice poginulih položile cvijeće i vijence na centralno spomen-obilježje. Predsjednik bijeljinske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Darko Stević rekao je da je na području Teočaka za vrijeme ratnih dejstava od 1992. do 1996. godine poginulo 58 srpskih boraca, a najveći broj je živote dao, braneći srpska sela 26. marta 1993. godine i istog dana 1994. godine. „Teočak je jedno od brojnih mjesta-simbola stradanja na braniku Republika Srpske i zato je

Slavili saborci „krvave Azre“

27. mart 2019.

Obeležavanje godišnjice zloglasne 103. brigade HVO u Derventi pogodilo logoraše. Na skupu pravosnažno osuđeni zločinci, kao i pripadnici OS BiH Skandalozno obeležavanje 27-godišnjice od osnivanja 103. brigade Hrvatskog veća odbrane (HVO) u Derventi, koja je za ovdašnje Hrvate viteška, a za Srbe zločinačka, pogodilo je i ogorčilo derventske Srbe logoraše, koji su prošli golgote Rabića i drugih logora, formiranih po upadu vojske Hrvatske aprila 1992. Svečanost je u ponedeljak upriličena na groblju, nadomak bivšeg logora na Rabiću, u organizaciji Udruženja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Dervenćana (UDIVDR). Na groblju, baš uz objekat nekadašnjeg mučilišta za Srbe, kako je i rečeno, održana je glavna ceremonija polaganja venaca, a misa zadušnica obavljena

Milan Ružić: Ljudi i neljudi

27. mart 2019.

Ja, Ameriko, na dan kada se navršava dvadeset godina od dana kada si ti decu mog naroda počela ubijati, tvojoj deci ne želim smrt, već život Navršilo se dvadeset godina otkako su utihnule sirene, ali jecaji mog naroda su i dalje živi kao da su naši najdraži ubijeni juče. Danas, posle dvadeset godina patnje za onima kojih više nema, oni koji su ih u grob oterali, smatraju se našim najboljim prijateljima i uzeti su za najviše savetnike naroda koji su zatirali. Država, ili države, koja je sebe ustanovila koljući i pucajući na domorodački narod danas više ne kolje i ne puca, već bombarduje, jer je za klanje i pucanje ipak

Dojče vele: Ulice još nose imena ustaških čelnika

26. mart 2019.

Ulice u /zapadnom/ Mostaru i dalje nose imena ustaških zločinaca Mile Budaka, Jure Francetića, Ive Zelenike, Đure Spuževića, Lorkovića i Vokića, te Rafaela Bobana, uprkos presudi Ustavnog suda BiH da su takvi nazivi neustavni. Posljednja inicijativa – peticija o ukidanju naziva ovih ulica u Mostaru, kako navodi Dojče vele, potiče od istoričara i kolumniste Vuka Bačanovića i vlasnika hercegovačkog portala „oskok.info Ivana Šušnjara. Oni od visokog predstavnika Valentina Incka traže da ukine imena ovih pet ulica. Međutim, suočavanje saovom sjenkom prošlosti koči to što je grad već sedam godina bez gradskog vijeća. Vodeće političke partije ne mogu se dogovoriti oko izmjene statuta grada, napominje ugledni njemački medij. U izvještaju se

DIC Veritas: IN MEMORIAM krajinskim izbjeglicama žrtvama u agresiji NATO na SRJ

26. mart 2019.

  Nekada su imali zavičaj koji se zvao Krajina. Vjerovali su da ga ne mogu izgubiti jer su bili pod zaštitom UN-a.U proljeće i ljeto 1995. godine Hrvati im, uz pomoć tih isitih zaštitnih snaga, oteše zavičaj a njih prognaše. Bili su naivni što su vjerovali da “zaštitne snage” njih treba da štite. MAJINO NASELjE, 24.04.1999.  Ivančević Ivan (1992), Volarević Damir (1970), Volarević Radivoj (1972), Ilić Gordana (1924), Ivanović Marko (1995); BATAJNICA, 18.04.1999. Rakić Milica (1996); PALIĆ, 27.05.1999. Alavanja Jeka (1929); SURDULICA, 31.05.1999.  Popović Slavko (1939), Janjanin Bogdanka (1923), Vučković Milanka (1934), Slijepčević Milan (1909), Malešević Danica (1931), Pavković Đorđe (1954), Budisavljević Petar (1939), Napijalo Dragić (1929), Žigić Rade (1947),

Sutra 78 godina od kad je srpski narod rekao „NE“ fašizmu

26. mart 2019.

Sutra se navršava 78 godina od vojnog puča i velikih demonstracija u Beogradu, drugim gradovima Srbije i bivše Jugoslavije koji su odredili sudbinu zemlje i njen dalji put ka bloku zemalja protivnica nacističke Njemačke. Pučem, koji je izvršen 27. marta 1941. godine u jedan čas nakon ponoći, poništen je protokol o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu / Njemačka, Italija i Japan/, a koji su u ime Vlade Jugoslavije potpisali predsjednik Dragiša Cvetković i ministar spoljnih poslova Aleksandar Cincar Marković. Protokol, koji je isprovocirao puč, a potom i masovne demonstracije potpisan je nakon zaključka da je Jugoslavija u strategijski bezizlaznom položaju i da ne može dobiti nikakvu pomoć od saveznika. Uklonjeno je

Dodik posjetio Milju Zečević, majku tri ubijena sina

26. mart 2019.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik posjetio je danas u selu Sijekovac kod Broda Milju Zečević, čija su tri sina i supruga na kućnom pragu ubile hrvatske snage 26. marta 1992. godine. Majku Milju Zečević posjetili su i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić. Prethodno su brojne delegacije položile vijence kod spomen-ploče u Sijekovcu za 46 srpskih civila – žena, djece i staraca koje su prije 27 godina zvjerski ubile regularne vojne snage Hrvatske sa paravojnim bošnjačko-hrvatskim formacijama. Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Fotije služio je u Crkvi Svete velikomučenice Ognjene Marije Svetu arhijerejsku liturgiju i parastos. Regularne snage Hrvatske, sa

Ko je bio Smail-aga Ćemalović, čovek spaljen u Jasenovcu?

26. mart 2019.

„Bosna i Hercegovina će ostati deo Srbije dokle ima i jednog ne samo Šumadinca nego uopšte Srbina u ovoj državi“ „Srpski narod, koji je imao snage, da sruši tri carevine, taj će svakako imati još više snage, da sruši jednog srboždera Spahu […] Srpski narod, koji je dokazao koliko je plemenit, neće sigurno ni ovoga puta poći stranputicom zbog izjava dr Spahe i njegovih drugova“, piše g. Smail-aga Ćemalović krajem 1923. godine, u žustrom obračunu sa vođom bh. muslimana Smail-aga Ćemalović, jedan od najistaknutijih Srba muslimana prve polovine dvadesetog veka, bio je posle Velikog rata u više navrata predsednik Opštine mostarske. Stradao je u Jasenovcu početkom četrdeset pete. Foto: Srpskilegat.rs/Arhiva

Vreća brašna ili kako je počeo rat u mom selu

26. mart 2019.

„Sine, nemam od čega djeci napravit uštipke“… Babine riječi zaparale su ćaćine uši. Čekao ih je danima. Znao je šta će se dogoditi. Sredina juna 1992. Koridor prema istoku presječen. Poslije se ispostavilo da su neki oficiri u tim danima pripremali akciju o kojoj se i danas ispredaju mitovi. Na zapadnoj strani haos. Bebe umiru u porodilištu, panika, nevjerica. Mnogi nisu bili svjesni da je rat počeo još u martu. Sve dok nije nestalo brašna. „Idem dok se vratim sa straže. Naći ću negdje vreću brašna, majku joj jebem“. Suludi dani. Na jednom kraju sela postavljena linija. Srbi i Muslimani u rovovima. Ma, nisu to rovovi, to su neke rupice.

NAJNOVIJE VIJESTI

Reintegracija zločina

U povodu godišnjice mirne reintegracije Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja dala je priznanje

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA