arrow up

Podijelite vijest:

Austrijski mediji „opleli“ po Kolindi i ustaštvu

Austrijski dnevnik „Standard“ objavio je veliku analizu pod naslovom „Hrvatska desnica profitirala je od samoubistva ratnog zločinca Praljka“, u kojoj je naglasio da hrvatska vlada nema nikakve pravne opcije kako bi uspešno pokrenula reviziju haške presude hercegovačkoj šestorki.

Kolinda Grabar Kitarović
Kolinda Grabar Kitarović

Na početku teksta opisuje se kako su se u Mostaru i Zagrebu palili lampioni u čast ratnog zločinca Slobodana Praljka, koji se otrovao u haškoj sudnici nakon što mu je potvrđena kazna zatvora od 20 godina, piše hrvatski portal „Indeks“.

„Standard“ konstatuje da se po reakcijama hrvatskih nacionalista na Praljkovu smrt može pogrešno zaključiti da dotični nije ratni zločinac nego svetac.

„Svoje pretvaranje u ikonu Praljak je očito planirao“ i računao je da će njegovo samoubistvo imati političke posledice.

Jedna od njih je da hrvatska vlada odbija da prihvati presudu hercegovačkoj šestorki, iako je dosad presude iz Haga poštovala. Praljkovo „pretvaranje u žrtvu“ u zapećak je gurnulo prave žrtve, muslimane koje je u srednjoj Bosni i Hercegovini ubijalo i proganjalo HVO, piše „Standard“.

Ističe se i da je premijer Andrej Plenković, inače „više umeren nego konzervativno-nacionalistički političar“, počeo da govori o nepravednoj presudi, te najavio „pravne i političke korake“, iako i sam zna da ne može ništa da učini. To je za „Standard“ potvrdio i portparol Haškog tribunala, koji naglašava da su sve pravne mogućnosti iscrpljene.

Kolinda već sada skuplja glasove nacionalista za reizbor 2019.

„U Hrvatskoj se može čuti malo racionalnih glasova“ oko presude hercegovačkoj šestorki, a među njima su bivši predsednik Ivo Josipović i bivša ministarka inostranih poslova Vesna Pusić, navodi austrijski list.

Glasniji su, ipak, političari koji su od presude napravili veliko nacionalno pitanje, poput predsednice Kolinde Grabar Kitarović, koja „već sada skuplja glasove nacionalista za reizbor 2019. godine“. Ona je Praljka hvalila i pre presude i protivno činjenicama tvrdila da Hrvatska nije bila agresor u BiH. Tome se pridružio i Plenković, koji je izjavio da Srbija nije osuđena za udruženi zločinački poduhvat u Hagu.

Kao najskandalozniju izjavu „Standard“ izdvaja onu predsednika HDZ BiH Dragana Čovića, vođe „vrlo nacionalističke stranke“, koji je rekao da je presuda „zločin protiv svih predstavnika hrvatskog naroda u BiH“. Čović je eksponent politike koja nikad nije odustala od projekta Herceg-Bosne, čisto hrvatskog entiteta u BiH, koji je sada osuđen u Hagu.

Austrijski list podseća i da su vojnici HV ratovali u BiH kao podrška HVO, te da na 111 godina zatvora osuđena hercegovačka šestorka nije bila vrhovna instanca Herceg-Bosne, nego su to bili prvi hrvatski predsednik Franjo Tuđman i njegov ministar odbrane Gojko Šušak. Presuda je zapravo pozitivna za Hrvatsku, piše „Standard“, jer nudi potencijal za suočavanje s prošlošću.

„Velika zasluga Haškog tribunala je seciranje, analiza i osuda zločinačkih rasističkih ideologija iz 1990-ih, koje su rezultirale strašnim zločinima, kao i sakupljanjem ogromne količine činjenica o ratovima u regiji“, zaključuje „Standard“.

Izvor: INTERMAGAZIN

Vezane vijesti:

Indeks: Nemci se čude – Hrvati tuguju zbog ratnog zločinca

Brisel uslovljava Zagreb!?

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​