arrow up

Podijelite vijest:

Atentator na Ambasadora Rolovića dobio spomenik

Švedska policija odvodi Miroslava Barešića i Anđelka Brajkovića
Švedska policija odvodi Miroslava Barešića i Anđelka Brajkovića

Ustaški terorista Miro Barešić, koji je izvršio atentat na jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj Vladimira Rolovića, dobio je spomenik u rodnom mjestu Drage kod Pakoštana, a njegovo otkrivanje zakazano je za danas.

Spomenik je postavljen pred rodnu kuću Barešića. Izradu bronzane statue finansirali su njegovi rođaci, prijatelji i saborci, uz pomoć opštine Pakoštane, prenosi “Jutarnji list”.

Štampan je i plakat na hrvatskom, engleskom, i nemačkom jeziku na kojem se građani pozivaju na otvaranja spomenika povodom 25 godina od pogibije Barešića. Barešić je poginuo kao hrvatski vojnik 31. jula 1991. kod Benkovca.

Uprkos tome što se sprema otkrivanje spomenika Barešiću, u Hrvatskoj ima onih koji smatraju da je ubistvo jugoslovenskog ambasadora bilo teroristički čin, prenosi “Jutarnji list”.

Rolovoć je ubijen 1971. godine u jugoslovenskoj ambasadi u Stokholmu. Miro Barešić i njegov prijatelj Anđelko Brajković ušli su u ambasadu i tražili informacije o vizama da ne bi privukli pažnju.

Spomenik-ustaši-Barešiću-Pakoštane
Spomenik-ustaši-Barešiću-Pakoštane

Kada su u blizini vidjeli Rolovića izvukli su oružje, nakon čega je Barešić pogodio ambasadora u lice. Natjerali su ga da uđe u kancelariju gdje ga je Barešić pogodio i drugi put. Vezali su ambasadora za stolicu.

Za to vrijeme se ispred ambasade se okupilo mnogo ljudi, policija, hitna pomoć.

Kada je Barešić vidio da je došla policija, shvatio da će propasti izvorni plan, da uzmu ambasadora za taoca.

Prilikom upada policije u zgradu ambasade, drugi atentator Brajković je stavio pištolj Roloviću u usta i pucao mu u glavu.

Nakon toga Barešić i Brajković predali su se bez otpora uzvikujući: “Nezavisna država Hrvatska” i “Жivio Ante Pavelić”.

Sud u Švedskoj osudio je Barešića i Brajkovića na doživotnu robiju. Vlada Ulofa Palmea 10. oktobra 1985. godine preinačila je doživotni zatvor ustaškom teroristi “zbog dobrog vladanja” u 18 godina robije.

Poslije secesije Hrvatske i raspada Jugoslavije, Barešić se vratio iz Južne Amerike, gdje je boravio poslije izdržavanja kazne u Švedskoj, te je pristupio Zboru narodne garde tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Ubistvo ambasadora Rolovića
Spomenik ustaškom teroristi Barešiću kod Pakoštana

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​