arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Dan stvaranja NDH, kada je na Zagreb pala tama a iz njega krenulo zlo

U četiri kratke godine, ona je svojim aparatom, u genocidu kakav Evropa nikada nije videla, usmrtila između 500 000 i 1 000 000 Srba sa teritorija koje je okupirala Nezavisna Država Hrvatska je osnovana 10. aprila, pre 83 godine, kao država hrvatskog naroda pod vojno-političkim patronatom Hitlerove Nemačke. To se dogodilo svega 4 dana nakon invazije sila Osovine na Jugoslaviju, na dan ulaska nemačkih trupa u Zagreb. Nemački vojnici su dočekani kao oslobodioci s neskrivenim oduševljenjem najširih masa zagrebačkih Hrvata. Period koji je nastupio predstavlja najsramnije razdoblje hrvatske istorije obeleženo rasnim zakonima, koncentracionim logorima i brojnim zloćinima koji su odredili zločinački karakter nove vlasti, čime su raspršene nade nekih da

Promocija knjige "Krst na križu"

Ratko Dmitrović gost Kuće Milanovića u Banjoj Luci

Promocija knjige Krst na križu, dvotomnog djela autora Ratka Dmitrovića o manje poznatoj i potpuno nepoznatoj istoriji odnosa Srba i Hrvata. Gostovanje Ratka Dmitrovića realizuje se u saradnji Kuće Milanovića i udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Pozivamo Vas da 10. aprila sa početkom u 19. časova prisustvujete ovom svakako zanimljivom događaju. Rekli su o dvotomnom djelu Krst na križu: Akademik Vasilije Krestić: „Zlo je ušlo u hrvatsko društvo, hrvatsku politiku i to Dmitrović razobličava ne zato što želi nekoga da osudi, nego zato što želi da objasni u čemu je problem, odakle zlo dolazi i cilj mu je da nas osvesti, otrezni, deluje lekovito na nas da znamo

VELIKO STRADANjE SREMA U NDH

Arhiv Vojvodine je nedavno objavio obimni popisnik žrtava Srema u periodu 1941–1945 sa gotovo 42.000 imena. Taj spisak nije konačan, ali je do sada najpotpuniji i jasno ukazuje na razmere genocida koji je NDH sprovela između Save i Dunava, kaže sagovornik „Pečata“. Piše: Vladimir Dimitrijević  Stevo Lapčević, politikolog i istoričar, zaposlen je u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, gde se bavi istraživanjem međuratne političke istorije tog grada i Srema, sa ciljem da se osvetli stradanje sremskih Srba tokom Drugog svetskog rata. Tokom 2022. organizovao je veliku izložbu „Narod žrtva zločina“ povodom 80 godina od akcije ustaša Viktora Tomića u Sremu, kada je u avgustu i septembru 1942. ubijeno i u

Obilježavanje „Hrvatskog protjerivanja Srba Zapadne Slavonije“

Obavještavamo Vas da će se dana 01. maja 2025. godine održati obilježavanje „Hrvatskog protjerivanja Srba Zapadne Slavonije“ u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske. Programom je planirano: Predsjednik udruženja Krsta Žarković

APEL povodom 80 godina od pobede nad fašizmom

Na dan 9. maja 2025. godine, navršava se 80 godina od slavne pobede saveznika nad naci-fašizmom kao najvećim zlom u istoriji civilizacije. Srbija i srpski narod dali su toj pobedi ogroman doprinos i pored ruskog i poljskog naroda, podneli najveće ljudske žrtve za slobodu Evrope i sveta. Tim povodom nezavisna, nestranačka, neprofitna udruženja – Beogradski forum za svet ravnopravnih, Klub generala i admirala Srbije, Udruženje Fond dijaspora za maticu, SUBNOR Srbije i Udruženje „Veterani vojno-obaveštajne službe Srbije“ upućuju sledeći APEL Pozivamo sva patriotska udruženja, organizacije i pojedince da ovu godinu posvetimo odavanju najdubljeg poštovanja stotinama hiljada srpskih žrtava borbe za slobodu, herojima i borcima narodno-oslobodilačke borbe, kao i milionskim civilnom

Sijekovac Foto: RTS

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske djece. Djeca su pobijena radi trgovine organima, kaže Stevo Grabovac, dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Poslije zabave“ kome je ovaj stravičan zločin poslužilo kao predložak Piše: Žarko Marković „Zločin koji se opisuje u romanu desio se 1992, u okolini (Bosanskog) Broda. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske djece, iako ima indicija da postoji još nekoliko masovnih grobnica na drugim lokacijama. Djeca su pobijena radi trgovine organima. Tako su pokazala prva istraživanja nakon pronalaska masovne grobnice. Dakle, sam zločin, iako se desio u ratu, nema konkretne veze sa ratom, riječ je o prostoj zaradi… Ispadne da je nekim ljudima isto

Đurđica Dragaš: ZORA BEZ DANA

Zaćutale ptice, skamenile travke. Zamirisalo jutro,na jabuku procvetalu,na kosu devojačkuu krošnje upletenu. Šumom se jutro rasulo,Sneno i milno,tiho kao smrt. Spustila se zora sa vrhova Velebita.Zaigrala k’o nevesta plavičasta.Zlo je kamom poseklo,veo joj čizmom zgazilo. Zaćutale ptice,skamenile travke.Zaledilo se nebo u oku Jovanovom. Svanulo jutro da dan ne postane.Razapeto,nožem rasečeno.Suzama krvavim prokleto. Jutro što nikad proći neće.Večnosti poklonjeno,na dlanu mom zapisano. Od istog autora: Kolumnisti / prijatelji – Đurđica Dragaš

U Banja Luci održane izložba i promocija

U organizaciji Udruženja OML i Kuće Milanović u Banja Luci, održana je izložba Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove“ i promocija knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“. U subotu, 5. aprila t.g, u popodnevnim satima, program je otvorila grupa „Baštioničarke“ pesmom „Pjevaćemo što nam srce zna“. O baštini livanjskih Srba, koja je nastajala vekovima, govorila je Dijana Kovačić, član UO Udruženja OML. Program je, nakon toga, nastavljen razgovorom Gordane Dostanić i autora knjige „Ognjena Marija livanjska“, Buda Simonovića, čime je publici predstavljeno stradanje livanjskih Srba leta 1941. godine, opisano kroz ispovesti preživelih stradalnika. Deo potresne ispovesti Milice Erceg Galke, čitala je glumica Milica Milovanović. Nakon promocije prisutnima se obratio

Krsta Žarković: Ta 1941. nikada im nije izašla iz glava

Hrvatska novim zakonom o grobljima, koji predviđa uklanjanje srpskih spomenika koji su postavljeni poslije 30. maja 1990. godine, a koje budu ocijenili kao uvredljive, sprovodi posljednji čin etničkog čišćenja Srba. U toj državi, jednoj od članica EU, ostali su, nažalost, samo starija srpska populacija i grobovi svih godišta, a sada je došao red i na njih. Piše: Vedrana Kulaga Simić Na to je upozorio predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković koji za “Glas Srpske” ističe da je inicijativa za taj zakon potekla ni manje ni više nego iz tamošnje vlade i da nadležni i u Banjaluci i Beogradu moraju dobro da prostudiraju ovu situaciju i šta se

Đurđica Dragaš: Malj

Težak sam, drven i krvav. Malj mi je ime. Grdno mi ime, grdan i ja. Napraviše me prošle jeseni u dvorištu Stevanovom. Istesaše me od mrkog panja, crnog ko’ čemer. Ispisaše mi sudbinu čemernu. Prezimih  u  podrumu. Od memljive zemlje oteža mi telo, napuni se mrakom i jadom. Al’ probi se svetlost i zasja proleće. Zgrabiše me čvrsti dlanovi Stevanovi. Zaigra mi srce,  jeknu duša zarobljena u panju garavom. Ugledah nebo i  ptice, ugledah kolevku dečju i nedra Miličina. Videh iskru u očima Stevanovim. Zapevasmo obojica udarajući kolje u zemlju. Ogradismo tor za tri ovce, miraz Miličin… Smejao mu se brk, smejao sam se i ja. Bili smo veseli  i

Najava: Banja Luka i Kozarska Dubica, 5. i 6. april – Izložba i promocija knjige Ognjena Marija Livanjska

Udruženje OML nastavlja sa svojom aktivnošću predstavljanja široj publici istorije i bogate zaostavštine Srba Livanjskog polja prikazivanjem izložbe „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“, uz istovremeno predstavljanje knjige Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska. Za prvi vikend aprila planirano je obraćanje publici u Banja Luci i Kozarskoj Dubici. Očekujemo vas: Vidimo se! Izvor: Udruženje građana “Ognjena Marija livanjska” Beograd

DRAKULIĆ: NE SMIJEMO DOZVOLITI DA SE MINIMALIZUJE SUĐENjE ZA “OLUJU” I PETROVAČKU CESTU

Hrvatska će uraditi sve da minimalizuje suđenje u odsustvu četvorici hrvatskih vojnih pilota za raketiranje srpske izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti 7. i 8. avgusta u akciji “Oluja”, rekla je Srni scenarista Nataša Drakulić, koja danas u Beogradu prisustvuje početku ovog procesa. “O tome dovoljno govori činjenica da nikada nisu ni dali imena pilota koji su raketirali izbjegličku kolonu. To ne smijemo dozvoliti”, istakla je Drakulićeva, koja je u avgustu 1995. godine bila u izbjegličkoj koloni Srba na Petrovačkoj cesti. Ona je naglasila da se ovaj zločin ne smije zaboraviti. Drakulićeva je navela da je svaki pilot mogao iz aviona sa te visine da vidi ko se povlači, da su

Da li je Srbija pomogla SSSR-u 27. marta 1941. godine?

„Borba protiv fašizma i u Sovjetskom Savezu i u Jugoslaviji bila je zajednički cilj. Jedinstvo u borbi je u stvari uzajmna pomoć. A srpske žrtve, posebno civilne, ugrađene su i u konačnu pobedu SSSR“, kaže istoričar Momčilo Pavlović. Godišnjica puča i demonstracija na kojima je rečeno „ne“ Trojnom paktu 27. marta 1941. godine je događaj koji je bio i ostao predmet polemika među istoričarima, ne samo u Srbiji, nego i u svetu. Toga dana grupa visokih oficira Jugoslovenske vojske, na čelu sa brigadnim generalom vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem, izvela je vojni puč, zbacivši sa vlasti tročlano kraljevsko namesništvo, koje su činili knez Pavle Karađorđević, dr Radenko Stanković, i dr Ivo

Zoran Radosavljević

Avion Zorana Radosavljevića, MiG -29, prema zvaničnoj verziji, oboren je u širem rejonu Loznice, ali su olupina i telo pronađeni odmah uveče od 16 i 17 godina starih dečaka nedaleko od mesta Teočak kod Bijeljine u rejonu Majevice, na teritoriji Republike Srpske. Zoran Radosavljević je rođen 26. februara 1965. godine u Prištini. Budući da mu je otac Svetozar bio vojno lice pri Jugoslovenskoj Narodnoj Armiji, i da je zbog potrebe službe često menjao mesto stanovanja, Zoran se zajedno sa majkom Radojkom i sestrom Snežanom često selio. Detinjstvo je proveo širom stare Jugoslavije, preko Skoplja, Kruševca do Beograda. Završio je Osnovnu školu „Starina Novak“ u Beogradu. Još kao dete, maštao je da bude pilot, nešto kasnije

NAJNOVIJE VIJESTI

Zenge su svuda

Osvanuo je lijep, sunčan dan, već od jutra topao. Otišao sam da

Referendumi

U općini Grubišno Polje održan je referendum o budućnosti Hrvatske – plavi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.