arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

IZMEĐU USTAŠKOG ZAGREBA I AUTOŠOVINISTIČKOG BEOGADA

NAD ZAPISIMA O JASENOVCU U „BERLINSKIM DNEVNICIMA“ NIKOLE ŽIVKOVIĆA KO JE NIKOLA ŽIVKOVIĆ? Rođen 28. avgusta 1952. godine u selu Dragoševci, u jednom od najzapadnijih srpskih zavičaja, uskočkom Žumberku u današnjoj Hrvatskoj, Živković je od 1970. do 1972. bio mornar, da bi 1977. diplomirao filosofiju i istoriju na Zagrebačkom univerzitetu. Od 1979, živi u Berlinu, gde upotpunjava svoja znanja na tamošnjem Slobodnom univerzitetu. Jedan od najboljih poznavalaca nemačko – srpskih odnosa, autor dragocenih knjiga, među kojima je i ona o slici Srba u nemačkim medijima devedesetih godina 20. veka, prevodilac Švikertove povesti o unijaćenju pravoslavnog Žumberka, kao i memoara visokih Hitlerovih poverenika, Hermana Nojbahera i generala Gleza fon Horstenaua, Nikola

Mati Gerasima: MONAŠKU ZAKLETVU DALA SAM AMFILOHIJU

„Novosti“ u manastiru u Donjem Detlaku, kod Dervente, gde mati Gerasima bdije nad svetinjom (FOTO/VIDEO). Pre nego što poseku badnjak sa tri jaka udarca, meštani sela Donji Detlak prilaze mu s rečima „Pomaže Bog, badnjače“, čitaju Očenaš i posipaju ga žitom. Iver, odnosno „treska“ koja je otpala, nosi se kući. Veruje se da će, ukoliko taj komad bude veći, biti bolji i kajmak. Traktorom se badnjak nosi u crkvu Manastira Svetog proroka Ilije, gde ga čekaju nastojateljica, mati Gerasima i sveštenoslužitelj Željko S. Božić. Posle službe, meštani se okupljaju za svečanom trpezom. Između Očenaša i jela nazdravljaju, odnosno, kako ovde kažu, „daju poštenje“ onom do sebe – da otpije iz

Bojan Vegara: GLADNE OČI I FETA SIR

Bogu dušu, Bog je neće.. Danima su padale granate. Nije bilo struje i vode. A još od sredine oktobra osim riže i hljeba nismo ništa drugo usta stavili. Tog jutra nisam mogao da jedem rižu. Povraćalo mi se od nje i nisam mogao ni da gledam u nju. Rekao sam mami. -Ja ovo ne mogu da doručkujem, gadi mi se. Trpiću do ručka, a možda bude danas i sledovalje u Crvenom Krstu. Majka je samo ramenima slegla, napravila neku tužnu facu i rekla. -Nemam ništa drugo, a ti ako ne možeš trpi glad. Otpuhno sam glasno, uzeo improvizovano kandilo napravljeno od razrezanog čepa, vate i fildžana, upalio ga i uzeo

VIDEO: Pogledajte film „Irodovi sinovi“

Produkcija „Prijatelj Božiji“ obeležila je 22. aprila 2017. internet premijerom svog najnovijeg filma „Irodovi sinovi“. Na ovaj dan 1945. godine oko 1200 zatočenika logora Jasenovac odlučilo se na pokušaj proboja i samooslobođenje, a samo 107 ih je preživelo. U znak poštovanja i pijeteta prema svim žrtvama genocida učinjenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Produkcija “Prijatelj Božiji” snimila  je film “Irodovi sinovi” koji nije samo faktografsko svedočanstvo zločina. Njegov glavni sadržaj je analiza istorijskih, političkih, duhovnih, psiholoških korena, uzroka, motiva i povoda koji su doveli do najbrutalnijeg obračuna sa srpskim narodom. Posebna pažnja posvećena je stradanju dece, a ono, u svojim biblijskim dimenzijama, predstavlja događaj bez presedana u čitavoj istoriji čovečanstva. O

Spomenik srpskoj deci u selu Noskovačka Dubrava

Godine 1964, na mesnom groblju u selu Noskovačka Dubrava u opštini Čađavica, Virovitičko-podravska županija (na desnoj obali Drave), podignut je ovaj spomenik deci srpskoj deci iz Potkozarja koja su stradala u ustaškom logoru za žene i decu koji se nalazio u štalama vlastelinskog imanja grofa Draškovića. U periodu rada logora, od avgusta do decembra 1942. godine, preminulo je 69 deteta starosti od 4. meseca do 4 godine. Do 1990. godine obavljane su redovne komemoracije uz učešće predstavnika matične Bosanske Dubice, a obnovljene su 5. decembra 2014. godine. Spisak dece stradale u ovom logoru: Vuković Milja, 4 meseca Bošlić Rade, 18 m. Miljević Gina, 3 godine Vujčić Ratko, 10 m. Vujković

Vladimir Umeljić: Na vest o smrti – velikom Srboljubu Živanoviću (1933–2024)

Profesor Živanović bio je izuzetno predani stručnjak, zaslužni javni pregalac i dobar čovek. On je ušao u istoriju, što raznim Mišinama teško da će ikada poći za rukom. Upokojio se u Gospodu akademik prof. dr Srboljub Živanović, čovek zavidne biografije, savesnog i samopregalačkog životnog puta u službi nauke i svoga naciona. Njegova ostvarenja svetskoj značaja pisala su istoriju medicine i paleoantropologije, njegovo predano angažovanje pri utvrđivanju istine o Srbocidu hrvatske države 1941-1945. i njegovoj strašnoj paradigmi, sistemu koncentracionih logora Jasenovac nije jenjavalo čitavog života. Ne može se dovoljno poštovati njegova ogromna, a neupitna istorijska zasluga, da se tema Jasenovca uspešno reafirmisala i decenijama održala u fokusu javnosti. Jedan medicinar-forenzičar je uspeo da

Mitar Radonjić: Brisanje Jasenovca

Ne može se osporiti podatak Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina u logoru Jasenovac, saopšten 1946. Međunarodnom sudu u Nirnbergu, koji utvrđuje da je u Jasenovcu pobijeno 700.000 logoraša Prekrajanje istorijske istine evidentno je i u svetu i kod nas. Posebno me pogodilo da je jedan vladika SPC izjavio da je „u Jasenovcu stradalo 70.000 Srba”. Ne ulazeći u raspravu i motive pomenutog vladike, iznosiću činjenice, pa neka ih ocene čitaoci. U Enciklopediji Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1958, knjiga 3, na stranicama 648 i 649 navodi se „kroz četiri godine (1941–1945) u logoru Jasenovcu pobijeno 500–600 tisuća Srba, Hrvata i Jevreja”. Partizanski poručnik Isidor Levi je predao „Potvrdu komande mjesta Novska

Srboljub Živanović (1933–2024): Episkopu slavonskom Jovanu – utvrđen je tačan broj žrtava u Jasenovcu

Episkopu Jovanu Ćulibrku sigurno je poznato da je u hrvatskim jasenovačkim logorima stradalo preko 700 000 Srba, 23 000 Jevreja i 80 000 Roma, pisao je S. Živanović 2015. godine Srboljub Živanović (Izvor: RTRS)(1933–2024) Na vest o smrti: Srboljub Živanović, predsednik Komisije za istraživanje istine o Jasenovcu Juče je u Londonu, posle kraće bolesti, u 90. godini preminuo akademik prof. dr Srboljub Živanović Rođen je 1933. godine u porodici železničkog činovnika u Sarajevu. Vihor Drugog svetskog rata je porodicu Živanović kao izbeglice proneo kroz čak osam gradova bivše Jugoslavije, konačno ih zaustavivši u Beogradu. Niže razrede gimnazije i Malu maturu položio je 1948. godine u Prvoj muškoj gimnaziji u Beogradu, a više razrede

Oj Kozaro, širi svoje grane – nova nemačka ofanziva

Nemačka revizija istorije koja se na Balkanu ispoljava više nego beskrupuloznim zahtevom ambasadorke Nemačke u BiH da se nacisti sahrane kraj žrtava Kozare za nekoliko godina može dovesti do negiranja holokausta, smatra akademik Ljubodrag Dimić. Nemačka ambasadorka u BiH pre nekoliko godina tražila je od predsednika Republike Srpske Milorada Dodika da se na Kozari odobri lokacija za sahranu Nemaca, nacista koji su stradali u jednoj od najkrvavijih partizanskih bitaka 1942. godine. Frapantan predlog nemačke ambasadorke za Kozaru „Nisam mogao da verujem da li dobro čujem. Moja baka je bila u logorima, a ona to od mene traži. Rekao sam joj izvinite gospođo to ne može, nemojte nas vređati“, ispričao je Dodik u emisiji „Ćirilica“. Ništa manje šokantan slučaj dogodio se pre

NAJNOVIJE VIJESTI

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.