arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu danas je obilježeno 76 godina od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja, koji su ubijeni na tom mjestu na Ilindan 1941. godine.

Radmila Vuković, rođena Kragulj: DJETINjSTVO MEĐU CRNIM MARAMAMA

Moji roditelji Jovo i Desa su živjeli u svojoj kući u Sanskom Mostu, na lijevoj obali Sane, u tada glavnoj ulici. U prizemlju je otac držao gostionicu, a gore smo mi stanovali, brat, sestra i ja. Još u maju 1941. godine Vitomir Gutić, banjalučki stožernik, u svom govoru poziva na uništenje Srba, a kasnije i na njihovo istrebljenje. Tad se mnogi ugledni Srbi uznemiriše i počeše kovati planove za bijeg u Beograd. Pošto je moj otac, po pričanju, bio tih i povučen, reče da on neće ići jer se nije ni o šta ogriješio, i tako ostade. Ipak, jedne tople junske noći 1941. godine on je legao kao i obično

Feđa Dimović (BS): „Teci reko“ osvetljava deo zataškane istorije

Velikomučenički logor Jasenovac, naše najveće groblje u kome je satrveno više od 700.000 pravoslavnih Srba, naš najveći grad pod zemljom je simbol sveukupnog stradanja – Pokolja* srpskog naroda na teritoriji zločinačke NDH od 1941.. do 1945. Feđa Dimović; Foto: Nikola Zajc / Jadovno 1941. *Pokolj je sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog Svetskog Rata od srane Nezavisne Države Hrvatske na celoj njenoj teritoriji, kojom je obuhvaćeno više od milion Srba koji su pre 1941. godine živeli na tom području, piše na početku spota za pesmu „Teci reko“. Beogradski sindikat opevao je genocid nad Srbima u svojoj novoj pesmi „Teci reko“, zajedno sa Pavlinom Radovanović, div – devojčicom

„Jer … mi smo ista krv“, pesnički prvenac Đurđice Dragaš predstavljen u RTS Klubu

U Klubu RTS-a predstavljena je zbirka poezije „Jer…mi smo ista krv“ Đurđice Dragaš Vukovljak. Reč je o prvoj pesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pesme su objavljivani na sajtovima „Jadovno 1941“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji, književnom izrazu i inspiraciji za ovu zbirku govorili su Mile Rajčević, profesor i nekadašnji direktor OŠ u Gospiću, Momčilo Mirić, predsednik udruženja „Jadovno“ i Ana Tomašević, novinarka i urednica Radio Beograda.

DA SE NE ZABORAVI: Zvao se Slobodan Stojanović i samo je htio da nađe svog psa

Imao je samo jedanaest godina kada su ga, jedne duboke junske noći 1992. godine, roditelji šapatom probudili i rukom mu dali znak da je vrijeme da krenu. U zbjeg. U bijeg pred smrću. Zoru nisu smeli da dočekaju u svojoj kući, u svom selu Donja Kamenica, u bratunačko-zvorničkom kraju. Razuzdano i krvoločno zlo se spremalo da u to svoje uobičajeno “radno vreme” dođe po njih. Kao što je prethodnih zora dolazilo po druge seljane srpske vere i nacije. Iskradali su se na prstima, pognuti, u strahu da ne nagaze na neku granu i sve ostalo što od sebe zvuk daje. Plašili su se vlastitog kašlja… Čuo se samo pseći lavež,

EKSKLUZIVNO „Teci reko“: Novi spot Beogradskog sindikata i Pavline o genocidu nad Srbima u NDH

Pre godinu dana, u subotu 01. jula 2023. u podne je premijerno emitovan spot za pesmu „Teci reko“ Beogradskog sindikata i Pavline Radovanović koja se bavi Pokoljem nad Srbima u NDH. Pesma „Teci reko“ puštena je po okončanju opela stradalim Srbima kod Šaranove jame, kome su prisustvovali i članovi Sindikata. 01. jul 2023. Velebit, Šaranova jama; FOTO: Jadovno 1941. Piše: Vladimir Sudar Spot za pesmu „Teci reko“ Beogradskog sindikata i Pavline Radovanović premijerno je objavljen danas tačno u podne na Jutjub kanalu Sindikata i svim digitalnim platformama. Pesma „Teci reko“ objavljena je na novom albumu Beogradskog sindikata – „Sindikalno proleće“. Spot Beogradskog sindikata i Pavline o pokolju nad Srbima u NDH „Teci reko“ bavi

Spomenici snimljeni osamdesetih godina prošlog vjeka.

Bubanjska krvava moba, ljeto 1941. godine

Treći juli 1941. osvanuo je kao i prva dva, lijep, sunčan i veoma pogodan za poljske radove. To malo muškaraca, žena i djece što je bilo oko kuća budno je motrilo i radilo. Radila je i moba kopača kukuruza kod Save Medića u Žegaru, grupa od 12 djevojaka i momaka. Kod Vase Petrovića grupa, od 10 kopača i Miloša Medića, moba od 9 djevojaka i momaka. U jutarnjim satima po Bubnju su krstarile ustaške izvidnice. Bile su to ustaše iz susjednih mjesta. Cilj im je bio da zbune narod. Kod Joce Medića Stojina došao je Suljo Pelivanović, sin Ramin, odjeven u civilnu odjeću. Ustašku odjeću nosio je u torbi. Suljo

Stradanje našeg naroda

Dragan Radović: Stradalnici su, tog proleća 1942, mogli da biraju između dve smrti, one na obali, od ustaša, ili one u talasima hladne Drine. Najčešće su se opredeljivali za drugu – kao manje strašnu – jer su na obali ustaše silovale devojke i otimale novorođenčad od majki, nabadali ih na bajonete, pa bacali u Drinu. Piše: Slađana Ilić Nedavno je u Istočnom Sarajevu, u izdanju Fondacije “Zaboravljeni korijeni”, objavljena kapitalna knjiga. Reč je o zborniku prvi put štampanih dokumenata o stradanju Srba u Drugom svetskom ratu u romanijskom kraju i u delovima istočne Bosne, koji danas obuhvataju opštine: Sokolac, Pale, Istočni Stari Grad, Olovo, Kladanj, Vlasenicu, Han Pijesak, Rogaticu, Višegrad,

VIDAKOVIĆ: SRBI NE SMIJU DA ĆUTE O ZLOČINIMA U SISTEMU LOGORA GOSPIĆ – JADOVNO – PAG

Sistem ustaškog logora Gospić-Jadovno-Pag bio je preteča logora Jasenovac i srpski narod nikada ne smije da ćuti o zločinima koji su tu počinjeni, istakao je pomoćnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu Republike Srpske Nebojša Vidaković. Vidaković je napomenuo da je na ovom mjestu počelo sistematsko uništavanje Srba sa područja NDH, ukazujući da ovdje nisu ubijani samo Srbi iz Like, već sa prostora teritorije tadašnje NDH. „Od Gospića na put bez povrataka išle su mnogobrojene kolone. I tako 132 dana. U tim kolonama smrti bilo je više od 40.000 ljudi, od čega najmanje 38.000 Srba“, istakao je Vidaković, obraćajući se okupljenima kod Šaranove jame na Velebitu. Vidaković je naglasio da se takvi

Đurđica Dragaš: „Jer… mi smo ista krv!“

Da se ne zaboravi, da se pamti, jer narod bez prošlosti nema budućnost. Nakon premijerne promocije zbirke pesama, pod nazivom „Jer… mi smo ista krv!“ ,autorke Đurđice Dragaš-Vukovljak i književne večeri u Prigrevici, 19. juna ove godine, promocija će biti održana i u Beogradu. Sutra, 03. jula 2024. u 18 časova, u KLUBU RTS-a (zgrada Radio Beograda, ulaz iz Svetogorske). Uoči beogradske promocije, autorka nas podseća na velika stratišta Srba na prostoru NDH, za vreme Drugog svetskog rata i za vreme rata od 1991. do 1995. godine. Njene pesme su pune sete, tuge i posvete precima i svim nevinim žrtvama. Kako sama kaže, te duše „pišu“ njene pesme, a ona

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.