arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dr Đuro Zatezalo: Svjedočanstva o pokoljima na Kordunu

12. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN VOJNIĆ Dušan Šumonja, Vojnić Zatvorili su ih u Srpsku pravoslavnu crkvu i tamo mučili Dana 29. jula 1941. godine oko 9 sati prije podne nahrupio je u dva luksuzna auta i šest kamiona u Vojnić Božidar Cerovski, ravnatelj ustaškog redarstva (P.U.O.) sa oko 100 ustaša, uniformisanih ili poluniformisanih. Naredio je hapšenje ljudi bez ikakvog razloga i povoda. Na putu do Vojnića zatekli su seljake koji su tucali kamen i popravljali put. Čekićima kojim su tukli kamen ustaše su ih zlostavljali i tukli istim. Pucali su za onima koji

Tri razglednice iz Gospića

11. novembar 2023.

Davor i Snežana su sa djecom otišli kod prijatelja na doček nove godine u jedan stan kod „Arene“ na Novom Beogradu. Dušan je u novogodišnjoj noći ostao sam mjenjajući kanale na televiziji. Volio je narodnu muziku ali su mu već dosadili isti spletovi narodnih pjesama koji se već nekoliko godina ponavljaju na televizijama za novogodišnji program. Piše: Đorđe Pražić Sve je isto osim haljina pjevačica koje su svake godine kraće i sa većim razrezima,  naročito kod onih slabijih pjevačkih sposobnosti. Zaspao je sat vremena prije ponoći. Instiktivno se trgao na eksplozije petardi što su ih djeca bacala po naselju.  Ponovo je utonuo u san i narednog  jutra se probudio oko

Mladen Diklić o srpskim kostima koje je vadio kao brigadir iz reke Save

11. novembar 2023.

Za Srpsku istoriju govori Mladen Diklić, čovek koji je na radnoj akciji u Hrvatskoj vadio kosti stradalih Srba od ustaških koljača. Intervju vodi Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta SRPSKA ISTORIJA –Mladene, recite nam nešto o dogaćaju iz 1983. gde ste vi bili učesnik na ORA Jasenovac, kao brigadir slovenačke brigade „Prežihov Voranc“ – Ravne na Koroškem, i kakva su iskustva iz tog perioda koji pamtite? Već na početku smo imali neprijatnih iskustva u Novskoj i okolini, gde su pojedini proustaški elementi, psovali srpskim brigadirima majku srpsku. Ali, sve se to zataškavalo zarad „Bratstva i jedinstva“, koje , vidi se iz navedenog, nikada nije zaživelo u tim hrvatskim krajevima. Jedino su,

Ustaški zločini u Dubičkim krečanama

10. novembar 2023.

Nijedna civilizacija nikad nije dozvolila takvu bedu niti je ijedno doba iznedrilo takvu generaciju moralno posrnulih, otkad je sveta. Jovo Bijuković iz „kaurske” Dubice imao je pre rata četiri peći za dobijanje kreča. U „kaurskim” brdima (Banija) bilo je dovoljno sirovine (krečnjak, drvo). Peći su bile smeštene tri kilometara iznad Dubice, prema Kostajnici, blizu reke Une. Jedan od najvećih zločinaca koga je iznedrila hrvatska nacija za vreme NDH (1941–1945), Vjekoslav Luburić, zvani Maks, osnovao je u Jasenovcu logor za likvidiranje Srba, Jevreja i Roma, da bi nešto kasnije formirao istureno odeljenje na krečanama u Dubici. Radnici za izradu kreča slati su iz Jasenovca i Stare Gradiške. Kreč je služio za

Obeležavanje 80 godina od stradanja u crkvi u Ležimiru: Naučna konferencija u Sremskoj Mitrovici

9. novembar 2023.

Ove godine, 27. novembra navršava se 80 godina od kako su ustaške i nacističke trupe u ležimirskom Hramu Svetog Velikomučenika Georgija ubile 100 meštana ovog sela, od čega 22 deteta, uzrasta od dve do 18 godina života. Ovaj zločin, po svojoj suštini jedan od najtežih koje su okupatori i njihove sluge u Sremu počinili nad srpskim narodom, došao je kao odmazda nakon sukoba koje su Nemci vodili sa partizanskim jedinicama u reonu Grgurevaca. Tim povodom, u nedelju 26. novembra, u Ležimiru biće služena Sveta Arhijerejska Liturgija i Parastos za ubijene Ležimirce i Grgurevčane koji su u Ležimir stigli tražeći spas od nemačko-hrvatske osvete, a nakon toga biće upriličeno otkrivanje i

Đurđica Dragaš: Svaki odlazak u Liku, dodatna je životna lekcija

9. novembar 2023.

U ovom strašnom vremenu u kojem je uništenje postalo merilo uspeha, ja se radujem što nisam u „trendu“, što pripadam lozi graditelja i stvaralaca, nizu onih koji su i meni i svetu ostavili samo dobro.  Obično pišem „u dahu“, u autobusu, na ulici, u sred noći, kad me probudi misao koja se prethodnog dana tek maglovito rađala. Grozničavo skupljam reči, ne dam im da umaknu i tako zauvek izbrišu trenutak u kojem dobijaju smisao, onaj sjajni trenutak kada se rađa novi tekst. Ipak, ponekad reči moraju da sačekaju, da se pokore mislima koje traže mir i blagoslov vremena. Nekad je, jednostavno, potrebno da se utisak slegne da bi uopšte ugledao

AUDIO: Miloš Jovanović i Ivana Krstić: Međunarodnopravni status NDH

8. novembar 2023.

U emisiji NAUČNI SKUPOVI, možete slušati izlaganja Miloša Jovanovića i Ivane Krstić „Međunarodnopravni status NDH“ s konferencije „Pravni poredak Nezavisne Države Hrvatske“ koja je održana 30. marta 2017. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu. Miloš Jovanović i Ivana Krstić smatraju da pitanje da li je NDH bila država sa stanovišta međunarodnog prava, nosi sa sobom izvesne političke i pravne posledice. Naime, ukoliko se može smatrati državom, onda i aktivnosti preduzete tokom njenog postojanja povlače mnogo veći stepen odgovornosti. S druge strane, ukoliko se pokaže da je NDH bila samo instrument sila Osovine, u tom slučaju glavnu odgovornost za akte snosi okupator. Autori ističu da su dugo postojala dva oprečna mišljenja

pag2.jpg

Ustaški logor na Pagu (3) ŽIVI ZAKOPANI

7. novembar 2023.

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida nad Srbima i Jevrejima otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U dosadašnjnim smo nastavcima opisali mjesto umiranja – logor „Slana“ na Pagu. Ustaše su u tom logoru za samo tri mjeseca svoje vladavine otokom poubijali 10.000 do 15.000 ljudi. Nad tim zvjerstvima zgrozili su se i

Dr Đuro Zatezalo: HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj

6. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. 6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog  zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića.

img_0031.jpg

Ustaški logor na Pagu (2) IZVJEŠTAJ PORUČNIKA SANTA

5. novembar 2023.

Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Za svega tri mjeseca ustaške vladavine na Pagu 1941. godine u logoru „Slana“ poubijano je 10 do 15 tisuća ljudi. Talijani koji su nakon razgraničenja s Pavelićevom NDH okupirali Pag otkrili su nakon odlaska ustaša masovne grobnice nevinih ljudi. O

Dr Đuro Zatezalo: JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA

5. novembar 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE JAME, BEZDANKE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA Jama, bezdan, jemurka ili zvekara poznate su riječi za prirodne jame u zemlji i jame – provalije na kamenitom terenu. Jama je vertikalna pukotina ili kosi kanal različite dubine i širine. U njima prevladavaju okomite ili stepenasto položene strane različitih dimenzija, kako na samom ulazu tako i u njenoj dubini. Veličina otvora može biti samo tolika da se može mjeriti s dužinom od samo jednog

Bilogorci se sjetili svojih stradalih

5. novembar 2023.

U organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“ u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, u subotu 28. novembra, služen je parastos i održan pomen stradalim Srbima od 1991. do 1997. godine u Grubišnom Polju i istočnoj Bilogori. Nakom pomena okupljeni su položili vijenac na spomenik u Tašmajdanskom parku, razmijenili sjećanja na stradale i izgubljeni zavičaj. Akcija hrvatske paravojske pod nazivom „Otkos-10“ počela je 31. oktobra 1991. napadom na Teritorijalnu odbranu Grubišino Polje, a cilj je bila likvidacija ili protjerivanje Srba sa područja istočne Bilogore. U egzodus je iz više od 30 sela krenulo oko 4.000 ljudi, a među njima je bilo i oko 250 pripadnika drugih nacionalnosti. Poslije povlačenja Srba iz istočne Bilogore,

PUT NAS DOVEO: Slobodan Trifković iz Doboja kao četvorogodišnjak preživio Jasenovac

4. novembar 2023.

Malobrojni preživjeli sjećaju se pakla na zemlji. Okolnosti gdje se ljudski život nije cijenio, nego je jednostavno bio bezvrijedan. Slobodan Trifković iz Doboja nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Svoje djetinjstvo proveo je u zloglasnom logoru. Još očekuje vrisak djece, koje ustaše odvajaju od majki. Slike koje ne blijede. Niti mogu, ikada. Majka koja bježi sa mlađim bratom. Otac Pejo i on i vagonu za Jasenovac. Djeca koja plaču. Vagoni. Vagoni smrti. Glad. Žeđ. Umor. Iscrpljenost. I na kraju, smrt. Ovo je potresni dio jedne životne istorije, kratka istina čovjeka koji pune dvije godine nije nosio zvučno ime, nije nosio ime čovjeka, jer to nije bio, ali ne svojom

Luka Kecman: Samo u Donjoj Gradini je zakopano 366.000 žrtava

3. novembar 2023.

Ko god je bio u Donjoj Gradini i ko god je prošetao tim prostranstvom smrti u kojem vlada jeziva tišina, lako će shvatiti o čemu se radi. Donju Gradinu pohodim svake godine, a o njoj sam najviše saznao iz dugih razgovora sa bivšim direktorom Simom Brdarom, koji je bio anđeo čuvar tog najveće grada u RS, kao i literature na koju me je on upućivao. Teško sam to prihvatao. Danima čitao jednu stranicu… jer dalje se nije moglo. Ali, ostavimo moje emocije sada po strani. Priča se o broju žrtava, a brojke su neumoljive. Donja Gradina ima 9 grobnih polja i 125 masovnih grobnica koje su se same otkrile. Sve

Veteran: Ustašu smo bacili u jamu!

2. novembar 2023.

O početku ustaškog terora i srpskog ustanka na području Popovog polja u Hercegovini, svjedočio nam je Mirko Sirovina, Veteran. RUSKI Piše: Dušan Bastašić „U septembru 2014. godine u organizaciji Fonda jedinstva pravoslavnih naroda učestvovao sam na konferenciji u Kišinjevu u Moldaviji. Prvi dan konferencije, pred sam početak, svi učesnici su ustali i tiho među sobom govorili: ”Veteran… veteran…” Okrenuo sam se i vidio jednog vitalnog starca koji je ušao i sjeo pored mene. Bio je to Mirko Sirovina. Hercegovac… Ustanik 1941. godine, a onda partizan. Čovek koji je neposredno posle rata poslat u Sovjetski savez na dodatnu obuku. Zatim je 1948. u vreme Informbiroa odlučio da ostane tamo. Na konferenciji

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA