arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Strašne ispovesti srpskih žrtava zgrozile Austrijance: Čule se u Beogradu gde je suđeno zlikovcima

Ovaj film je bio potreban Austrijancima, jer o zločinima koje su činili njihovi sunarodnici tokom Drugog svetskog rata nisu ništa znali, kaže za Sputnjik autor dokumentarnog filma „Dva lica rata“ Zoran Dobrić. Film koji je snimio u produkciji austrijske državne televizije ORF, premijeru je imao danas u Srbiji, a u petak će biti emitovan i na RTS. Piše: Senka Miloš U organizaciji Muzeja žrtava genocida, stručnjacima koji se bave ovom tematikom, prikazan je premijerno u Jugoslovenskoj kinoteci, u Uzun Mirkovoj ulici u Beogradu. Premijera na mestu gde je bio Vojni sud I ne slučajno baš na tom mestu. U ovoj zgradi zasedao je Vojni sud, tu je suđeno generalu Aleksandru

Novo izdanje: Narodna nošnja Srba Livanjskog polja

U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Recenzent knjige je dr Tatjana Mikulić, muzejski savetnik Etnografskog muzeja Beograd, a značajan

Vučić: Ove knjige treba da budu u lektiri

U svečanoj sali Doma Vojske Srbije u Beogradu predstavljen je kapitalni izdavački projekat „Pravoslavne reči“: Sabrana dela akademika Milorada Ekmečića u 15 knjiga. Promociji je prisustvovao i predsednik Aleksandar Vučić. O njegovom delu i radu na promociji su govorili akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik „Večernjih novosti“ i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor „Pravoslavne reči“. Vučić: Znao je šta je potrebno za srpsko srce i dušu, ali se uvek setio i šta je potrebno srpskoj glavi – Duboka misao i nadmoćna vizija – citirao je predsednik Vučić na početku obraćanja Bećkovića o delu

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

ŠTA SU VAMA PREBILOVCI: Svedočenje Milenka Jahure

Tribina o višestrukom stradanju Prebilovaca, srpskog sela u dolini Neretve, koje je i najstradalnije selo u Evropi u Drugom svetskom ratu, novi Vitlejem, nova Ćele-kula i novi Vračar, održana je u petak, 23. septembra, u organizaciji Književnog programa Doma kulture. Govorili su Milenko Jahura, predsednik Udruženja SND Prebilovci i Vladimir Dimitrijević, pravoslavni publicista. Rano ujutru 4.avgusta 1941. godine hiljadu do hiljadu i petsto ustaša napalo je srpsko hercegovačko selo Prebilovce iz tri pravca. U selu su bile uglavnom žene, deca i starci dok odrasli muškarci, u strahu od ustaša, nisu spavali kod svojih kuća. Ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, prikupljanjem stanovništva, silovanjem žena i devojaka

Dečji koncentracioni logor, dečje groblje, dečja patnja – zašto se sve to dozvoljava

Planirajući odlazak na 80-godišnjicu obeležavanja stradanja dece u sistemu koncentracionih logora u Sisku i okolini, čitajući dokumentaciju i studije o nesvakidašnjem strašnom pogromu dece u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nastojao sam da isključim bilo kakav dnevno politički odnos, pa čak i kada je reč o revizionizmu. Piše: Veran Matić Razmišljao sam samo o deci koja doživljavaju neverovatnu patnju, bol, glad, tugu… Odvojena od roditelja, odvojena od braće i sestara, odvojena od bilo kakve normalnosti, kako umiru ili kako preživljavaju zahvaljujući retkim humanim podvizima i ljudima. Razmišljao sam o proporciji umrlih / spašenih, najviše u akciji Diane Budisavljević, ili čovečnosti Ante Dumbovića i drugih. Tu humanost i požrtvovanje sam mogao da pojmim,

Dijaspora je zaslužila ministarstvo

Zbog svoje umetničke profesije, decenijama sam krstario po svetu i dotakao sve njegove krajnje tačke: Japan, Novi Zeland, Čile, Aljaska, Vankuver… I svuda sam sretao „naše”, koje smo godinama pogrešno zvali „Srbi u rasejanju” (a nisu samo Srbi), a sada smo došli na umereniji izraz – naša dijaspora. Ta dijaspora broji oko pet miliona ljudi, a to je bar koliko dve trećine onih koji su ostali u matici. I uvek sam koristio priliku da uspostavim kontakt s dijasporom, da tim ljudima pomognem u projektima, da ih podržim u velikim planovima, ali i da ih saslušam u njihovim „jadikovkama”. A one se svode na zanemarivanje dijaspore, na nedovoljno angažovanje države oko

UVOD iz knjige dr Đure Zatezala: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. – II izdanje

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II izdanje Uvod Svjedočanstva izbjeglih od smrti samo su dio istine preživjelih svjedoka što se sve događalo i na koje sve načine mučenički stradalo i umiralo. Mnogi su ranjeni umrli, a da nitko nije zapisao njihove patnje. Zločinci koji su svoje izjave davali na poslijeratnim suđenjima, tek djelomično govore o istini i o onome što se sve dešavalo na gubilištima, jer je svaki zlikovac i na sudu kada se branio, svim snagama umanjivao zlodjela koje je počinio. Zbog toga su mnoge istine o ozakonjenim ustaškim zločinima ostale nedorečene i prešućivane, i zbog onoga

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.