arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

In memoriam – SLOBODAN POKRAJAC

U nedelju, 31. oktobra, nakon srčanog napada, u bolnici u Beogradu je umro Slobodan Pokrajac. Uz svakodnevne medijske izvještaje o koroni, bojim se da postajemo sve više, umjesto radosti života, nevoljni svjedoci i hroničari smrti. Piše: Ranko Radelić Slobodan Pokrajac je rođen 19. januara 1951. godine u Donjoj Kovačici od oca Uroša i majke Melanije r. Frljanović. Osnovnu školu je završio u Velikom Grđevcu 1965, gimnaziju u Bjelovaru 1969, a na Ekonomskom fakultetu u Beogradu diplomirao decembra 1973, magistrirao juna 1978. i doktorirao jula 1989. god.Kao student osvaja nagrade za stručne radove na saveznim studentskim simpozijumima – drugu nagradu 1972. u Mariboru i prvu nagradu 1973. na Bledu, te specijalnu

miroslav-lazanski.jpg

Operacija Logorište

Najspektakularnija kopnena vojna operacija JNA izvedena 1991. godine, u međurečju triju reka u predgrađu Karlovca – proboj tenkova iz blokirane kasarne Piše: Miroslav Lazanski Imaju li Srbi pravo na ratno sećanje i evociranje uspešnih i časnih vojničkih akcija i operacija? Tek u poslednjoj godini-dve počeli smo da govorimo da je 1999. izvršena agresija NATO-a na našu zemlju, agresija – a ne kampanja. Tek u poslednjoj godini-dve poklanjamo pažnju našim herojima iz rata 1999, naravno i majoru Milanu Tepiću. Bio sam pre nekoliko dana u poseti garnizonu Vranje, Četvrtoj brigadi, najmoćnijoj brigadi Kopnene vojske Srbije. Njihova spomen-soba u kasarni „Prvi pešadijski puk knjaza Miloša Velikog” primer je kako se dostojanstveno čuva

SEĆANjE NA HRVATSKO GRANATIRANjE ŠIDA – MEĐU ŽRTVAMA SRBI, SLOVACI I MAĐARI

Navršilo se tačno 30 godina od kako su hrvatski ekstremisti granatirali uže područje grada Šida. Tokom granatiranja Šida je ubijeno četiri a ranjeno preko četrdeset građana srpske, slovačke i mađarske nacionalnosti. Brojni stanovnici ovog sremskog mesta su odali počast ubijenim sugrađanima. 01. novembra 1991. hrvatski ekstremisti su izvršili strahovit napad na Šid i Republiku Srbiju. Bio je ovo čist primer agresije čiji je cilj bilo ubijanje civilnog stanovništva. U žestokom granatiranju grada tog hladnog, jesenjeg dana ubijeni su Đorđe Manojlović (27), Miroslav Šerfezi (26) – inače Slovak po nacionalnosti i Slobodan Mihaljević (37). Samo mesec dana ranije tokom napada na Šid ubijen je Mumin Škodra (21) – pripadnik MUP-a a

MILOŠ KOVIĆ – JUNAK NAŠEG DOBA

Većina onih koji su u nedjelju prespavali Liturgiju i probudili se sa blagom dilemom da li da se maskiraju u zombija, vampira ili kakvu drugu spodobu, vjerujem da nisu kadri da sagledaju širu sliku stvarnosti koja se ne projektuje, barem ne na tako „zanimljiv” način kao stvarnost njihovih „junaka” zatočenih u ružičastim utvrđenjima razvrata i bluda, na društvenim mrežama i tabloidima. Čovjek je biće izbora. Upravo na tome se zasniva njegova sloboda po kojoj se tako očito razlikuje od svih drugih stvorenja. Svaki dan pred nas stavlja nove i veće izbore. I prekjuče smo imali jedan takav izbor – između Liturgije i spavanja, između svetog Luke i Noći vještica. Biramo

milan_bastasic_tv.jpg

Braćo Srbi, ko vas nagovori na ovo istorijsko zlo, na neistinu o stradanju svoga naroda?

Krajem aprila 2012. godine, preživjeli jasenovački dječak – logoraš, sada već pokojni dr Milan Bastašić, zaputio se u Zagreb gdje je na Cvjetnom trgu postavljen paviljon za obilježavanje godišnjice proboja iz koncentracionog logora Jasenovac. Projekat je, u sklopu akcije ”Arhitektura sećanja” realizovan od strane Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu. U pozivu organizatora bilo je navedeno da će na okruglom stolu, koji će uslijediti glavna tema biti rasprava o broju žrtava u Jasenovcu uz napomenu da minimalni broj žrtava, a za koje je utvrđeno ime i prezime, iznosi 83.145, od čega 20.101 djece do četrnaest godina starosti. U to vrijeme, Milan nije mogao ni pretpostaviti da će svega nekoliko godina

BROD: PARASTOS ZA UBIJENE SRBE IZ BARICE DONjE

U brodskoj mjesnoj zajednici Barica Donja ispred spomen-obilježja služen je parastos žrtvama ustaškog terora iz 1941. godine i poginulim borcima i civilnim žrtvama posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata. Na spomen-obilježju uklesana su imena 124 stanovnika iz Barice ubijena 1941. godine, a na spomen-obilježju iz posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata imena pet poginulih boraca Vojske Republike Srpske i tri civilne žrtve. U Odbrambeo oradžbinakom ratu iz Barice Donje poginulo je pet boraca i tri civila. “Zato smo danas ovdje da pred sjenama srpskih mučenika opet ponovimo činjenice, da molitvom i paljenjem svijeća osvijetlimo i olakšamo njihov mučenički put ka vaskrsenju. Zato hvala ocu Draganu Zariću za molitvu kroz koju je prožeta i pouka o pobjedi

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.