arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

DRŽAVI NE TREBA ZAKON O ĆIRILICI: U Sekretarijatu za zakonodavstvo kažu da je za zaštitu pisma dovoljna strategija razvoja kulture

4. april 2021.

Od zakona o zaštiti jezika i pisama, koji je trebalo da zaštiti ćirilicu od povlačenja pred sve agresivnijom latinicom i stranim izrazima, po svemu sudeći – nema ništa! Predlog je napisan još 2017. godine, prosleđen iz Ministarstva kulture vladinom Sekretarijatu za zakonodavstvo, a „Novosti“ su svih ovih godina pratile neizvesnu sudbinu ovog propisa koga se svi, osim njegovih pisaca i inicijatora, odriču. Tek ove nedelje Sekretarijat je obelodanio da smatraju da predloženi zakon nije dobar i da Ministarstvo kulture može da piše novi. U petak su otišli korak dalje tvrdnjom da nam uopšte nije ni potreban zakon koji bi zaštitio nacionalno pismo, već će taj posao raditi strategija kulture. Iz

Dodik: Srbija i Srpska će zajedno obilježiti Dan sjećanja na žrtve Jasenovca

4. april 2021.

Govoreći o obilježavanju 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao da će i ove godine Srpska i Srbija zajedno obilježiti ovaj značajan datum prilagođen epidemiološkoj situaciji. – Taj događaj treba biti obilježen jer je Jasenovac mjesto gdje je naš narod najviše stradao u istoriji i uprkos pandemije ne smijemo to staviti po strani. Zajedno sa Srbijom obilježavamo sve značajne datume, pa ćemo tako dogovoriti našu aktivnost i povodom 22. aprila i na dostojan način obilježiti stradanje preko 500.000 nevinih Srba u Jasenovcu – rekao je Dodik. Poslaćemo poruku i jasno reći da je to zločin genocida koji je počinila NDH

Znanjem protiv fašizma

3. april 2021.

Sjećanje na žrtve utkano je u mene od djetinjstva. Moja majka Mileva, divna i hrabra žena, preživjela je sa 14 godina užase pokolja u Prkosu – kaže karlovačka profesorica istorije Tatjana Protulipac. Izvor: Izvor: Portal Novosti Autor: Milan Cimeša – mart 30, 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Republika Hrvatska je odavno na velikoj povijesno-ideološkoj raskrsnici. S jedne strane desnica negira zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu i tvrdi da je NDH bila

Savo Štrbac: Evropski voz „a la kart”

2. april 2021.

Čitajući i slušajući prve medijske reakcije o „kastavskom slučaju”, prisećao sam se mnogih slučajeva netolerancije prema Srbima. Jedan zadatak pod nazivom „Evropski voz”, koji je osmacima u gradiću Kastav, nadomak Rijeke, nedavno zadala veroučiteljica, inače časna sestra, „protutnjao” je medijima u regionu i izazvao niz reakcija. Elem, osmaci su morali zamisliti da putuju vozom iz Zagreba u Indiju te da sami, na sedmodnevnom putovanju, sa ponuđenog spiska potencijalnih saputnika izaberu tri osobe s kojima bi hteli putovati i tri osobe s kojima nikako ne bi želeli putovati te da obrazlože svoje stavove. A na tom „meniju” našli su se: homoseksualac, srpski vojnik iz Bosne, hrvatski tajkun, lekar specijalista za pobačaje,

Žarko Vidović: Logoraši su poslednja srpska elita

1. april 2021.

Kada smo se vratili u Jugoslaviju Tito nije dozvolio da logoraši osnuju svoju zajednicu, nego nas je svrstao u tzv. Savez boraca, jer se više plašio logoraša nego boraca. Tito je znao da su logoraši preživeli smrt, da su otpremljeni u logore kao Srbi i da je njima svaka ideološka podela strana. A ako niko u posleratnoj Jugoslaviji nije postavljao pitanje srpstva, logoraši su morali, jer su jedino oni čuvali živo pamćenje na logore i činjenicu da su tamo bili ne zato što su komunisti ili antifašisti, nego zato što su Srbi. Od tada se rađa osećanje da Evropa neguje neprijateljstvo prema Srbima. Potvrda toga bilo je napretek. Setite se

Godišnjica “krvavog Uskrsa” na Plitvicama

1. april 2021.

Juče se navršilo 30 godina od “krvavog Uskrsa” na Plitvičkim jezerima, kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe na tom podrčju, pa se taj događaj, prema mnogim izvorima, uzima kao početak rata u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka. Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” u saopštenju podsjeća da su krajiški Srbi 25. marta 1991. godine organizovali “miting istine” na Plitvicama sa zahtjevom da Nacionalni park “Plitvička jezera” ostane u sastavu tadašnje SAO Krajine. Dva dana kasnije na ulazima u nacionalni park na jarbolima su postavljene srpske i jugoslovenske zastave, da bi 29. marta “martićevci” iz Knina zauzeli upravne zgrade Nacionanog parka “Plitvička jezera”. “U ranim jutarnjim časovima 31. marta iz Zagreba je prema

Plenković pozirao pored žene koja na maski ima ustaški pozdrav (FOTO)

1. april 2021.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, juče je na Plitvicama prisustvovao obeležavanju 30 godina od pogibije prvog hrvatskog „redarstvenika“ Josipa Jovića. fotografisao se, dok je do njega stajala žena sa maskom na kojoj se nalaze grb HOS-a i natpis „Za dom spremni“. Sa druge strane maske bio je natpis „Znamo da nekima smeta“, prenose Novosti. Izvor: IN4S

jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

Mrkonjić Grad: 25 godina od otvaranja masovne grobnice

1. april 2021.

U Mrkonjić Gradu danas će biti obilježeno 25 godina od otvaranja masovne grobnice iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 181 srpskog borca i civila, koji su ubijeni u napadu Hrvatske vojske, takozvane Armije BiH i HVO 1995. godine. Na gradskom groblju u Mrkonjić Gradu u 11.00 časova biće služen parastos i položeni vijenci, najavljeno je iz Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila. Tokom agresije oružanih snaga Hrvatske i Petog korpusa takozvane Armije BiH na 13 zapadnokrajiških opština Republike Srpske u septembru i oktobru 1995. godine sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 120.000 Srba. Ubijeno je 1.646 ljudi, a još 420 civila i vojnika vodi se kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA