arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obaranje F-16 – pad sokola u Ždralovac (FOTO)

Kako je 2. maja 1999. godine sudbina spojila raketaša Tiosava Jankovića, danas komandanta 250. raketne brigade VS, i pilota Dejvida Goldfejna, sadašnjeg komandanta Vazduhoplovnih snaga SAD aj ratni događaj je podjednako važan kao i obaranje „nevidljivog” aviona F-117A, ali se o njemu gotovo i ne govori. U godini kada obeležavamo dve decenije od agresije NATO-a navršava se 20 godina i od podviga tadašnje Vojske Jugoslavije – obaranja američkog aviona F-16 kod Nakučana 2. maja 1999. godine. Ovaj avion oborili su pripadnici Trećeg raketnog diviziona 250. raketne brigade protivvazdušne odbrane (PVO), iste jedinice koja je prethodno oborila F-117A. Rukovalac gađanja bio je major Boško Dotlić, koji je bio na čelu tima

veljun-7.jpg

Masakr u Blagaju na Đurđevdan 1941.

Masakr u Blagaju su izvršile ustaše nad Srbima iz Veljuna i okoline koji je trajao od 6. do 8. maja 1941. godine. Bio je prvi masovni zločin genocida nad Srbima na Kordunu. Bio je to organizovan zločin planiran u samom vrhu ustaške organizacije i počinjen sa genocidnom namerom istrebljenja srpskog stanovništva na teritoriji NDH. U ovom zločinu oko 530 muškaraca iz Veljuna i okoline pohvatano je ili domamljeno na prevaru u zgradu žandarmerijske kasarne i škole u Hrvatskom Blagaju i usmrćeno je na zverski način hladnim oružjem, osim jedne grupe koja je bila streljana. Planiranje zločina i izazivanje mržnje Krajem aprila 1941. u župnom stanu župnika Blaža Tomljenovića u Hrvatskom Blagaju

Iz života Svetog Vladike Nikolaja: Iz logora Dahau

U logoru Dahau jednoga dana, patrijarh Gavrilo i vladika Nikolaj, nosili su na podužoj motki, zatvorsku kiblu punu ljudskog izmeta, da je isprazne. Patrijarh, budući snažniji, primicao je kiblu bliže sebi, pošto je vladika bio bolešljiv i iznemoćao. Tako, noseći preko zatvorskog kruga, Nikolaj posrne i padne na kolena, kibla udari o zemlju, pljuskajući se. Nemci, koji su se zadesili u krugu, smejali su se govoreći:” Vidite, vidite šta rade srpski popovi“. Oficir Nemac, koji ih je pratio, opominjao je bičem i ironično zapitao – Kako vam je? Patrijarh se unese u lice Nemcu, govoreći: “Slepče, zar ne vidiš da ste propali!“[[1]] Nemac stavi ruku na pištolj i zapita vladiku:

Obilježavanje 27 godina od stradanja u Dobrovoljačkoj

U mjestu Miljevići u Istočnom Sarajevu danas će biti obilježeno 27 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada su ubijena njih 42, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima. Prema programu obilježavanja, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u 11.00 časova u Spomen-crkvi u Miljevićima biće služen parastos ubijenim. U 11.30 časova biće položeni vijenci kod centralnog Spomen-krsta kod Spomen- kosturnice, a za 11.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Duško Milunović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite. U napadu paravojnih muslimanskih naoružanih formacija na pripadnike

Marš živih u Aušvicu

Marš se održava svake godine na Izraelski dan sećanja na Holokaust Hiljade mladih Jevreja iz celog svijeta pridružilo se danas preživelima Holokausta i političarima u godišnjem maršu sećanja na Holokaust na jugu Poljske, koji se fokusira na borbu protiv antisemitizma i mržnje. Oko 10.000 ljudi koji su nosili zastave Izraela i transparente na kojima je pisalo „Reci ’ne‘ antisemitizmu“ učestvovalo je u godišnjem Maršu živih, koji prati trasu od tri kilometra između dva dijela bivšeg logora smrti Aušvic—Birkenau kojim su upravljali njemački nacisti, prenio je AP. Na nekadašnjem mestu logora Birkenau, gdje su Jevreje iz čitave Evrope dovozili vozovima i ubijali u gasnim komorama od 1942. do 1945. godine, učesnici marša su

U Gacku obeležen Dan stradanja Srba iz Konjica

Povodom Dana stradanja Srba iz Konjica položeni su venci na Centralnom spomeniku, na kojem su uklesana imena 383 srpskih vojnika i civilnih žrtava. Pre 27 godina u porti hrama Svetog Vasilija Velikog ubijen je Đorđo Magazin, prva srpska žrtva u Konjicu. Usledila su ubijanja, zatvaranja u logore, zlostavljanja i progon konjičkih Srba, prenosi RTRS. Konjičani kažu da su dvostruko stradali, u ratu, a potom i u miru, kada je njihov grad Dejtonskim mirovnim sporazumom pripao Federaciji BiH. Osim toga, posle 27 godina samo je nekoliko počinilaca zločina pravosnažno osuđeno i to na male zatvorske kazne. U Konjicu je, od predratnih oko 7000 Srba, ostalo 270, uglavnom staraca. Izvor: B92

U Liješću služen pomen za osmoricu srpskih boraca

Kod spomen-obilježja u porti Crkve Svete Trojice u naselju Liješće u opštini Brod danas je služen pomen za osmoricu srpskih boraca poginulih prije 27 godina tokom agresije hrvatske vojske. Predsjednik Odbora ratnih vojnih invalida koji djeluje u sastavu Boračke organizacije Brod Goran Mičija naglasio je da je osam boraca poginulo 2. maja 1992. godine, braneći najmilije od hrvatske agresije. „Buduća pokoljenja moraju učiti o stvarnim i istinskim događajima na prostoru Broda i šire. Sjećanje i organizacija pomena na hrabre borce i sve srpske žrtve u proteklom ratu je naša obaveza i dužnost“, rekao je Mičija. Vijence su položile porodice poginulih boraca, načelnik opštine Brod Ilija Jovičić, delegacija lokalne Boračke organizacije

Pomen žrtvama Bljeska u Okučanima

Nakon Bljeska zapadna Slavonija je ispražnjena od stanovništva srpske nacionalnosti, ali mi je drago da se život vratio u ta područja, kazao je Nikola Ivanović Prvog majskog jutra, u crkvi Svetog Dimitrija u Okučanima, održano je molitveno sjećanje za sve srpske žrtve operacije Bljesak, provedene 1. i 2. maja 1995. godine, u kojoj je pobijen veliki broj srpskih civila, a stanovništvo je doživjelo veliki egzodus. Liturgiju i pomen služilo je cjelokupno sveštenstvo Pakračko-slavonske eparhije, kao i dvojica sveštenika iz Osječkopoljske i baranjske eparhije. Crkva je bila puna vjernika kojima su mnogi rođaci i članovi porodice pobijeni u Bljesku, predstavnika Srba u Hrvatskoj i predstavnika Srbije. Osim saborskog zastupnika Borisa Miloševića, pomenu

Spisak stradalih Srba Mostara u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945.

Inicijativa za sastavljanje ovoga spiska potekla je od potomaka stradalih Srba iz Mostara u Drugom svjetskom ratu. Spisak, u ovom obliku kakav je trenutno, uredili su članovi odbora za prikupljanje podataka o stradalim Srbima u Drugom svjetskom ratu sa područja Mostara: prof Ranko Čvoro, sveštenik Danilo Boro, Vlado Bulajić, pokojni Nikola Vuković, Rajka Daničić, pokojni Aleksandar Aco Došlo, pokojni Petar Pero Kovačević, Mladen Krnjeušić, pokojni Sreten Lazarević i Gojko Pantić. Značajnu pomoć je pružio i pokojni Radmilo Braca Andrić, kao i mnogi naši mostarci i mostarke širom svijeta koji su nam se javili i dostavili podatke o stradanju svojih srodnika. Što se tiče pisane građe, u izradi ovog spiska su bili

Postavljena nova ploča na mestu Topovskih šupa, apel državi da se logori obeleže

Na mestu nekadašnjeg nacističkog logora Topovske šupe povodom Dana sećanja i hrabrosti, 2. maja, predstavnici jevrejske zajednice otkrili su danas novu memorijalnu ploču Jevrejima i Romima stradalim u tom logoru i uputili apel državi da se to mesto i logor Staro sajmište adekvatno obeleže. Rabin Isak Asiel rekao je na komemoraciji prilikom postavljanja ploče da su Topovske šupe i Staro sajmište danas ispit za državu Srbiju i savest. „Sudbina ova dva objekta je ono što će odrediti biće našeg naroda i naše države”, rekao je Isail, prenosi Beta. Potpredsednik Jevrejske opštine Beograd Brane Popović kazao da je logor Topovske šupe mesto na koje su okupacione snage u saradnji sa kvislinzima

Stradalnici Jevreji i Srbi 1941. u Banjoj Luci i rušenje hrama Hrista Spasitelja

Aprila 1941. godine  stvorena je, pod zaštitom nacističke vojne sile, genocidna Nezavisna  država Hrvatska, uspostava koje je značila pogrom nad Srbima, Jevrejima i Romima. Što se sprema bilo je mnogima poznato godinama ranije, ali je političko sljepilo većine srpskih političara učinilo da naš narod u Hrvatskoj, Dalmaciji, Sremu, Bosni i Hercegovini dočeka nespreman ustaško preuzimanja vlasti na tom prostoru. Piše: Nikola Milovančev Sve se moglo predvidjeti, kao i genocid do kojeg je došlo u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Hrvoje Magazinović, Hrvat monarhističke i jugoslovenske orijentacije, opisao je u svojim memoarima („Kroz jedno mučno stoljeće“, Društvo Hilandar, Valjevo 2010. g.) svoj razgovor iz novembra 1940. sa Viktorom Gutićem, koji je pola godine

Lukajić nepravosnažno osuđen na šest godina

 Županijski sud u Zagrebu danas je nepravosnažno osudio bivšeg pukovnika Vojske Republike Srpske Daneta Lukajića na šest godina zatvora zbog, kako je navedeno, počinjenih ratnih zločina nad zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke, izjavio je Srni njegov advokat Ljubo Pavasović. „Ovo je prvostepena presuda sa kojom nismo saglasni i sigurno je da ćemo uložiti žalbu“, rekao je Pavasović. Lukajić je uhapšen 30. juna 2018. godine u Ličkom Petrovom Selu zbog sumnje da je počinio zločin nad ratnim zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke u septembru 1992. godine. On je uhapšen dok je putovao na obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno i 77 godina od stradanja više od 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora

UBILE IH NATO BOMBE: Nikola sahranjen na sedamnaesti rođendan, sa sestrom Marijom i bakom Smiljanom počiva u istom kovčegu

Dragiša (62) i Zorica (57) Petrović iz Gračanice žive samo da bi se sećali dvoje dece nastradale u Nato bombardovnju autobusa Niš-ekspresa 1. maja u Lužanu kod Podujeva Deca Petrovića, Nikola (17) i dve godine mlađa Marija, kao i njihova baka Smiljana (65), poginuli kada je Nato bomba pogodila autobus koji je saobraćao na relaciji Niš-Priština. Vraćali su iz Prokuplja, gde su bili u gostima. Nikola je za koji dan trebalo da proslavi sedmnaseti rođendan. Ali tog 1. maja 1999. godine, sa bakom i sestrom nije stigao u Gračanicu. Pogodile su ih Nato bombe koje su gađale autobus „Niš ekspresa“ u Lužanu kod Podujeva. Zorica (57) i Dragiša (62) Petrović iz Gračanice žive samo

Ustaški grafiti u Splitu

Ustaški grafiti kojima se poziva na ubijanje Srba osvanuli su u centru Splita, javljaju hrvatski mediji. Zidove zgrada u Ulici Petra Iljiča Čajkovskog ispisani su sa: „SS“, „Srbe na vrbe“, „Nož, kolac, Jasenovac“, „Srbosjek siče, četnik viče“, uz ustaško „U“ kojem je dodat krst. Hrvatski portal „Indeks“ čak objašnjava da je „srbosjek“, kako navode, „naziv od milja za inovativni nož na rukavici koji je ustašama omogućavao učinkovitije klanje“. Ulica u kojoj su ispisani grafiti, kako se navodi, nalazi se manje od 100 metra od sjedišta „Torcide“, Kluba navijača splitskog Fudbalskog kluba „Hajduk“. Zbog transparenta „Maksovi mesari“ na utakmicama, ove je sezone dva puta bila zatvorena sjeverna tribina splitskog stadiona na

Blaženopočivši Patrijarh srpski gospodin Pavle

† Patrijarh Pavle – Beseda u Prebilovcima 1991.

† Patrijarh Pavle je posle odsluženog parastosa novomučenicima Prebilovačkim, ispred ,,Doma kulture,, (u kome se u leto 1941 godine odigrao krvavi ustaški pir), besedio okupljenom narodu o istinskom smislu stradanja. Beseda je objavljena u celini jer se samo kao takva može ispravno shvatiti, bez prostora za jednostrana i niskim mudrovanjima sklona tumačenja.       Vezane vijesti: Video zapisi vezani za stradanje u Prebilovcima, ljeta 1941. Slovo Milorada Ekmečića u Prebilovcima-Održano 24. novembra 1990. godine POKLONIČKO PUTOVANjE U PREBILOVCE Stranica na našem sajtu posvećena Prebilovcima  

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.