arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

U Hrvatskoj se traga za 2.000 ljudi

4. septembar 2018.

Savetnici predsednika Srbije i Hrvatske, Veran Matić i Ivica Vrkić, u utorak o nestalima KOLIKI je tačan broj nestalih na području bivše Jugoslavije za kojima se traga niko i dalje, više od dve decenije po okončanju sukoba, ne zna. Jedinstven spisak onih za kojima se još traga, identifikacija ekshumiranih posmrtnih ostataka i ekshumacija novih, biće teme sastanka u utorak specijalnog izaslanika predsednika Srbije za pitanja nestalih Verana Matića, i njegovog kolege, posebnog savetnika hrvatske predsednice, Ivice Vrkića. Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 lica, a i dalje se traga za 10.281. Od ovog broja 1.648 na KiM, 2.027 u

Nikola N. Živković: Utisci sa tribine posvećene Kosmetu ili da li će nam Rusi pomoći?

3. septembar 2018.

Moja Rusija biće ona, kada će većinski narod slobodno moći da kaže „mi smo Rusi“. Zato nisam nimalo siguran da će Putinova Rusija da pomogne Srbiji. U sedam uveče, 1. septembra 2018, bio sam u Svečanoj sali beogradske opštine Stari grad (Makedonska 42). Prisustvovao sam tribini posvećenoj budućnosti Kosmeta. Sala može da primi četiri stotine ljudi i bila je gotovo popunjena. To je za mene bilo prvo prijatno iznenađenje. Organizatori skupa javili su o tom događaju svega dva dana ranije. Sem toga, dan je bio veoma topao, pa sam se i iz tih razloga pribojavao, da možda sala neće biti dobro posećena. Na tribini pod nazivom „Protiv izdaje! Za Kosovo

Foto: Twitter

Nik Dučić: Slavim Svetog Nikolu, decu učim srpskim i ruskim običajima

3. septembar 2018.

Komandant Bondstila kaže da su skoro svi njegovi preci iz oblasti oko Trebinja. Diplomirao je nuklearnu fiziku, a sprema magistarsku tezu iz oblasti proučavanja svemira. Komadant baze Bondstil na Kosovu Nik Dučić rekao je da sebe vidi kao Amerikanca srpskog porekla i u intervjuu za Prvu opisao svoj dolazak na KiM, ali i šta za njega znači boravak u delu sveta iz kog su mu preci. Kako je rekao u razgovoru sa Jovanom Joksimović i Srđanom Predojevićem, Kosovo je „mesto iz snova“ gde su mogli da ga rasporede. – Da dođem na područje odakle je moja porodica, kao i da mogu da radim posao koji radim u Americi. To za

Pustoš srpskih sela zapadne Slavonije

Starci među ruševinama čuvaju groblja i čekaju rodbinu iz Srbije

3. septembar 2018.

U Koprivni, Šišljaviću, Čečavcu, Vučjaku, Rasni i drugim srpskim selima kod Slavonske Požege u Hrvatskoj nigde nikoga. Isti su prizori i na širokom području Pakraca, Lipika, Daruvara, Okučana, Jasenovca, Rajića, Stare i Nove Gradiške. Tek po neka kuća u ratom opustošenoj Slavoniji je naseljena ali njihovi stanovnici ne nude naročiti optimizam. Oni su došli na ognjište, na rodnu grudu terani nostalgijom i željom da tu, na očevini i dedovini završe životno putovanje. Godinama, kažu sveštenici zapadnoslavonske eprahije kojom upravlja vladika Jovan Ćulibrk, poreklom iz Gradiške u RS, smenjuju se sahrane i opela, a krštenja su retkost. – Dani prolaze u iščekivanju boljeg vremena koje uskoro neće doći, i poseta dece, potomaka rasutih

Ilustracija/Thinckstock

Danas nastavak suđenja za zločin nad Srbima u Brodu

3. septembar 2018.

Suđenje pripadniku Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ Alminku Islamoviću za zločin nad srpskim civilima u Brodu 1992. godine biće nastavljeno danas pred Sudom BiH. Islamović je optužen da je kao pripadnik i komandir Vojne policije 101. brdske brigade HVO-a od marta do oktobra 1992. godine učestvovao u hapšenju, ubijanju, psihičkom i fizičkom maltretiranju srpskih civila. Optužnica tereti Islamovića za odvođenje zarobljenih Srba na prinudni rad, kao i paljenje i pljačkanje njihove imovine, ali i uništavanje vjerskih, kulturnih i istorijskih spomenika. Na ročištu održanom 9. jula, svjedok Tužilaštva BiH Ranko Đabić izjavio je da ga je optuženi tukao u staroj stanici policije u Brodu u proljeće 1992. godine, te da je bio

Crkva za spaljenu djecu – sjećanje na ustaške zločine iz 1941. godine u selu Ljubljenica

3. septembar 2018.

U selu Ljubljenica kod Stoca, sada opština Berković u Republici Srpskoj juče je paroh dabarski i stolački jerej srpske pravoslavne crkve Aleksandar Gajić osveštao spomen-crkvu podignutu u znak sećanja na trideset dvoje Srba koje su ustaše pogubile na Veliku Gospojinu 28. avgusta 1941. godine. Žive su ih spalili. U Ljubljenici je živelo ukupno 45 Srba i svi su bili iz porodica Vukosav i Gelo. Na Vidovdan 28. juna 1941. godine, ustaše iz Ljubljenice i okolnih sela sve zatečene Srbe zatvorili su u dve kuće, izdvojili 10 odraslih muškaraca i odveli ih. Uveče, istog dana, ustaše su odrasle muškarce ubile na jami Barev do. Njihovim ženama, međutim, govorili su kako su

OBILjEŽENO 77 GODINA OD OSNIVANjA KARANSKOG BATALjONA

2. septembar 2018.

U mjestu Karan kod Prijedora održan je tradicionalni narodni zbor kojim je obilježeno 77 godina od formiranja Karanskog bataljona. Karanski bataljon dao je u Drugom svjetskom ratu 15 narodnih heroja, a njegovi borci ratovali su u skoro svim republikama bivše Jugoslavije. Manifestacija je započela polaganjem vijenaca na spomen biste narodnim herojima Ratku Marušiću i Žarku Zgonjaninu. Prisutnima se obratio Veljko Rodić, predsjednik SUBNOR-a grada Prijedora, koji je poručio da potomci Karanskog bataljona nastavljaju da njeguju njegovu tradiciju. „SUBNOR i grad Prijedor njeguju tradiciju borbe kozarskih boraca. Njegovanje te tradicije je najbolja potvrda da je slobodarski duh i dalje prisutan. Iako nas je svake godine sve manje, ipak, ne smijemo zaboraviti

Moj put kroz Jasenovac

2. septembar 2018.

Zašto sam se odlučio da, u godinama kada čovjek svodi životne račune, ostavim svoj skromni zapis o sebi i svojoj porodici? Šta me je to inspirisalo da se najednom prisjetim davno minulih događaja koji su uveliko odredili ne samo moju, nego, rekao bih, i sudbinu naroda iz koga potičem i kome pripadam?   BOŠKO JUGOVIĆ MOJ PUT KROZ JASENOVAC   Sjenima majke Jele i oca Steve Uvaženom čitaocu Zašto sam se odlučio da, u godinama kada čovjek svodi životne račune, ostavim svoj skromni zapis o sebi i svojoj porodici? Šta me je to inspirisalo da se najednom prisjetim davno minulih događaja koji su uveliko odredili ne samo moju, nego, rekao

Sramni pokušaji prekrajanja istorije o koncentracionom logoru

1. septembar 2018.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da sramni pokušaji u Hrvatskoj da koncentracioni logor Jasenovac, najstrašnije mjesto stradanja srpskog naroda, „pretvore“ u radni logor govore koliko ih to boli. „Oni su tamo pobili Srbe. Ubili su ogroman broj naših ljudi. Bivša Jugoslavija se solidarisala sa tim stradanjem, jer nije izdvojila krivce za tako nešto“, rekao je Dodik novinarima u Romanovcima kod Gradiške. Prema njegovim riječima, Jasenovac je ostao stalno skriven od stručne i političke javnosti u svijetu i zadatak ove generacije jeste da dođe do te istine. Dodik je podsjetio da jevrejski izvori u „Jad Vašemu“ u Jerusalimu govore da je u Jasenovcu ubijeno pola miliona ljudi od čega

Bogdan Petković

Bogdan Petković: 135 dana Jasenovca

1. septembar 2018.

Ratni put bivšeg SKOJ-evca, partizana i logoraša: Bogdan Petković, penzionisani oficir JNA, bio je tokom života i njemački zarobljenik i Titov partizan, a svoje dane u ustaškom logoru Jasenovac ovjekovječio je u knjizi „Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac“. Nekoliko je životnih situacija u kojima sam mogao izgubiti glavu, uz ostalo i u Jasenovcu, prisjeća se Bogdan Petković, penzionisani potpukovnik JNA i autor knjige „Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac“, svoga burnoga života. Razgovaramo s njime u njegovu rodnom selu Gornji Marinkovac, u moslavačkoj općini Dubrava. Njegov neobičan ratni put počinje u novembru 1942. godine, kad su ga Nijemci poslali na prisilni rad u Beč. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog

Nezaboravno veče Matije Bećkovića u Budvi

1. septembar 2018.

Akademik Matija Bećković nastupio je na Književnom festivalu „Ćirilicom“ u Budvi, gdje je pred oko 300 posjetilaca govorio stihove svojih pjesama. Pjesnik Radomir Uljarević rekao je da Bećković zvuči kao antički pjesnik, a da je njegova poezija velika drama reprodukovana u stihovima, koji teško da imaju premca u savremenoj književnosti. „Bećković praktikuje umjetnost govorenja poezije, koju su poznavali narodni pjesnici, koji su svoje epove kazivali zapisivačima, najčešće uz gusle“, dodao je Uljarević. Prema njegovim riječima, Bećković je, kao i Njegoš, sve stranice svoga djela posvetio Crnoj Gori bilo da je o njoj govorio kao Nojevoj barki ili o manastiru. „Sa više ljubavi o Crnoj Gori, teško da je iko pisao,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA