arrow up
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

DODIK: Srbi ne treba da ćute o stradanju svog naroda

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Srbi ne treba više da ćute o stradanju svog naroda, da se ono ne bi ponovilo. Dodik je rekao da je prošli vijek bio vijek srpskog stradanja Srba i istakao da je sada vrijeme da Srbi u Srpskoj, Srbiji, ali i u srpskim zajednicama u drugim državama, postave i osmisle srpski nacionali cilj ovog vijeka. „Srpski nacionalni cilj ovog vijeka mora da bude da Srbi moraju imati svoje zajedništvo i svoju državu“, rekao je Dodik sinoć za Radio-televiziju Republike Srpske. Navodeći da se od tog cilja mnogima „kosa diže na glavi“, Dodik je naglasio da je, ako taj cilj danas ne definiše

Zagreb 1943. – pregovori Đilasa i Gleza fon Horstenaua

Dok je pametni i odgovorni Šarl de Gol zabranjivao sukobe sa njemačkim okupacionim vlastima u Francuskoj da bi spasio civile od njemačke odmazde, u to vrijeme je na tlu okupirane Jugoslavije bjesnio građanski rat. Umjesto da rukovodstva naših ustanika, bilo koje opcije, procijene da treba jedinstvenim oružanim pokretom spašavati srpske i crnogorske civile koji su bili pod udarom marinetskih tvorevina: NDH i Velike Albanije, progoniteljskih i genocidnih država- oni su uletjeli u igru kojoj nisu bili dorasli. Umjesto ustanka protiv sveopšeg zla, prije svega monstruozne NDH, desile su se takve kalkulacije rukovodstava podijeljenih ustanika koje su dovele do kosmičkog stradanja našeg naroda. Kako nepametna politika, u vremenima kada u svjetskom

Miloš Ković (Foto D. Ćirkov)

Oslobođenje i ujedinjenje

Od Srba koji su rođeni u zajedničkoj zemlji danas se očekuje da se pomire sa tim da su na silu, ratovima podeljeni na različite države, nastale na ruševinama Jugoslavije Posle razbijanja Jugoslavije, Srbija kao da se vratila u 19. vek. Ona je ponovo mala zemlja, smeštena na fragmentiranom političkom prostoru, ugrožena međusobnim sukobima velikih sila. Možda je, međutim, najvažnije to što je ona danas, baš kao i pre Prvog svetskog rata, samo jedna od zemalja u kojima živi podeljeni srpski narod. U 19. veku se pripovedalo da su Srbi „pre Kosova“ imali svoje carstvo. Današnje generacije, međutim, neposredno pamte da su rođene i do juče živele u Jugoslaviji, zemlji za

Pokušaji obilježavanja logora Jadovno – Knjiga Jadovno 1.

Rat je završen 1945. godine i došla je sloboda. Ali su ostali tragovi, ožiljci. Hiljade zgarišta, stotine hiljada usmrćenih ljudi, veliki broj invalida i siročadi. Utihnulo je oružje i zarasla su groblja, zapustjele brojne bezdane jame i stratišta. Nemar je prekrio i logor smrti Jadovno na Velebitu, Slanu i Metajnu na otoku Pagu, logore Stupačinovo i Ovčaru, koncentracioni logor Gospić, kaznionicu i mučilište u zgradi Okružnog suda u Gospiću. Sve do danas, više od pola vijeka po stradanju tolikih nevinih ljudi, ova mjesta su uglavnom neobilježena, poneka tek označena, i to nedostojanstveno, bez pijeteta prema osuđenima bez suda, bez pravde, prema onima koji su ubijani takvom brzinom da se smrti

Foto: HANZA MEDIA

U četvrtak osnivanje komisije za suočavanje sa prošlošću

Hrvatska Vlada donijeće na sjednici u četvrtak, 2. marta, odluku o osnivanju komisija za sauočavanje sa prošlošću, saznaje hrvatski portal „Dnevnik“. Isti izvor navodi da je konkretno reagovanje hrvatske Vlade podstaklo jučerašnje postrojavanje pripadnika Autohtone hrvatske stranke prava na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, koje je bilo obilježeno ustaškim parolama i simbolima. Komisija za suočavanje sa prošlošću trebalo bi da bude predstvaljena na sjednici Vlade u četvrtak, 2. marta, kada će biti i pojašnjeno šta će ona tačno da radi. Hrvatska Vlada juče je oštro osudila postrojavanje pripadnika Autohtone hrvatske stranke prava u Zagrebu i promovisanje ustaštva i nacizma, kojima se, kako se navodi, napadaju osnovne vrijednosti ustavnog poretka Hrvatske.

Foto: Wikimedia commons

100 godina od bune u Toplici: Zašto je važan „Treći srpski ustanak“

U kaznenoj ekspediciji nastradalo je oko 20.000 ljudi, zapaljeno 50.000 stambenih i ekonomskih objekata i naneta je ogromna materijalna šteta. Do temelja je uništeno pedeset pet sela Ovog 26. februara obeležava se tačno 100 godina od kada su Kosta Vojinović i Kosta Pećanac poveli jedini ustanak u nekoj okupiranoj državi toko Prvog svetskog rata. Bugarske okupacione snage, dobro upamćene u svesti srpskog naroda, a pogotovo u krajevima Toplice i Jablanice, tog februara 1917. godine prešle su tu crvenu liniju posle koje stanovništvu na teritoriji okupirane zemlje, nije preostalo ništa drugo nego da se, kao njihovi preci sto i kusur godina ranije, podignu na oružje i direktno sukobe sa zavojevačem. Teror

Stogodišnjica ruske smutnje – pouke Februarske revolucije

Pre sto godina, u trenutku dok je Ruska Imperija kao aktivni učesnik Prvog svetskog rata stajala pred pobedom nad germanskim divizijama koje su krenule na nju, peta kolona ruske istorije organizovala je „Februarsku revoluciju“ čije se katastrofalne posledice osećaju i posle čitavog jednog veka. Pre nego što nešto kažemo o tom događaju, neophodno je ukratko dati neke napomene o monarhizmu, kako bi neke zaključke sa istorijske distance od jednog veka, uopšte bilo moguće shvatiti. Ruska ideologija utemeljena je u stvari Pravoslavnom verom, jer je praktično od Krštenja Rusije do te nesrećne revolucije, život ruskog čoveka u svim njegovim projavama, na toj veri i bio zasnovan. Zbog te predanosti Pravoslavnoj veri,

Bojan Đokić: Stepinac „naš nasušni“ ili O posledicama kanonizacije

Kanonizacija Alojzija Stepinca je u isključivoj nadležnosti Rimokatoličke crkve. Svi ostali imaju pravo na mišljenje, ali ne i na odluku. Međutim, prilikom kanonizacije, Sveta Stolica treba imati u vidu posledice koje će nastupiti ukoliko Alojzije Stepinac bude proglašen za svetitelja. Pođimo redom. Proglašenje Alojzija Stepinca za svetitelja prvo će izazvati negativan odjek među pravoslavnim crkvama u svetu. Razume se, najveći kod Srpske pravoslavne crkve, koja će tim činom biti najviše pogođena, imajući u vidu njegovu ulogu u Drugom svetskom ratu i ćutnju dok su pravoslavni vernici i njihova Crkva progonjeni na teritoriji Nezavisne države Hrvatske. Na teritoriji NDH događalo se biološko istrebljenje srpskog, jevrejskog i romskog stanovništva, a i duhovno

Morava pamti, a mi?

Moramo da sanjamo svoje snove, a još više da se trudimo da ne ostanu nedosanjani. To ćemo najlakše postići onda kada snove pretvorimo u planove, a u planove nedvosmisleno budemo verovali. Tako malo treba da snovi postanu stvarnost, da plan postane realnost. To malo je vera, nada, hrabrost i odluka. Kada to postignemo počinje i bolja budućnost koju svi tako željno iščekujemo. Osećate da vas problemi stežu, da je nepravda svuda oko nas, ali i dalje nažalost mislite da ne možete ništa, da je nemoguće pobediti zlo. Da li ste to zaista i probali? Kako znate onda da je nemoguće? Naši stari su za razliku od nas probali i dokazali

Stefan Radojković

Logori i sud istorije

Nedićevci nisu uništavali Jevreje na način na koji je to činila NDH Zapljusnuti smo talasom vesti o stradanju Srba, Jevreja, Roma i ostalih antifašista tokom Drugog svetskog rata na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Iako neupućenima može da izgleda nepovezano – pitanje Jasenovca i Starog sajmišta čini elementarno pitanje – šta znamo o stradanju sopstvenog naroda tokom Drugog svetskog rata i šta o tome kaže nauka. Dva su povoda – slučaj famozne izložbe o Jasenovcu u SAD kao i polemika o nacrtu Zakona o Starom sajmištu kojim se konačno uspostavlja Ustanova spomen žrtve na levoj obali Save. u Beogradu, gde će, u doglednoj budućnosti, biti izgrađen memorijalni kompleks za žrtve genocida, Holokausta

Američka Ambasada: Odbacujemo nacističke i proustaške stavove

Američka Ambasada u Hrvatskoj „najsnažnije odbacuje“ neonacističke i proustaške stavove izražene za vrijeme demonstracija nekih osoba u Zagrebu. Reagujući ne činjenicu da su neki od demonstranata, koji su nosili ustaška obilježja i slavili nacizam, slali poruke podrške američkom predsjedniku Donaldu Trampu, Ambasada je osudila „svaki pokušaj povezivanja SAD sa mrskom ideologijom“. Takva sugestija, navodi se u reagovanju američke Ambasade, „uvreda je sjećanju na 186.000 američkih vojnika koji su poginuli u Evropi u borbi protiv nacističke Njemačke“ i za milione nedužnih žrtava ubijenih tokom Drugog svjetskog rata. Na desničarski marš u centru Zagreba koji je održan u subotu, reagovao je i ratni veteran Zoran Erceg. Erceg upozorava da je „proslava“ osnivanja

Milanka Opačić Foto: Screenshot

SDP traži policijsku zaštitu za Milanku Opačić

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milanka Opačić izložena je napadima desničarskih portala u kojima se aludira na njeno nacionalno porijeklo, a ona optužuje da nosi „četnička obilježja“. Predsjednik Socijaldemokratske partije /SDP/ Davor Bernardić poslao je pismo predsjedniku Sabora Boži Petrovu i ministru unutrašnjih poslova Vlahi Orepiću, tražeći da policija odmah počne da štiti Milanku Opačić. Bernardić traži da Državno tužilaštvo pokrene krivični postupak protiv portala „Dnevno.hr“ zbog, kako je navedeno, „vrijeđanja državnog funkcionera“. Taj desničarski portal objavio je tekst pod naslovom: „Milanka, objasni ovaj selfi! Hrvatska političarka obukla majicu sa četiri `S`“. U tekstu se tvrdi da je fotografija Milanke Opačić u crvenoj majici sa simbolima, koje portal nazova „četničkim“, autentična i

Budva: Oskrnavljena ploča srpskoj vojsci iznad ulaza u stari grad

Ploča postavljena u čast oslobodilačkoj srpskoj vojsci koja je oslobodila srpsko primorje 1918. godine odolijevala je brojnim okupatorima pa i komunistima danas, ponovo, je meta napada. Sramni čin skrnavljenja podgrijava podjele u Crnoj Gori, ali potvrđuje da iako poraženi u Budvi antisrbi ne miruju. Budvanska ploča je postavljena odlukom budvanske opštine iz 1931. godine, dakle u Kraljevini Jugoslaviji, što će reći da je preživjela period italijanske i njemačke okupacije, ali i gotovo šest decenija rigidnog antisrpskog komunističkog režima. Stari Grad Budva kao spomenik kulture utvrđen je 1961. godine i ploča je sastavni dio spomenika kulture. Inače, podsjećanja radi, Liberalna partija je prije dvije godine pokrenula inicijativu za skidanje spomen ploče

mira.jpg

Jadovno je preteča Jasenovca

English Prvi logoraši Jasenovca, bili su preživjeli zatočenici kompleksa logora smrti NDH, Gospić-Jadovno-Pag. Prije 73 godine, 23. avgusta 1941. godine, list Hrvatski narod objavljuje: „..ovih dana završene su barake na Lonjskom polju, gdje će biti smješteno radništvo, koje će u najskorijoj budućnosti započeti radom.“ Među prvim logorašima Jasenovca, našli su se i zatočenici sa hrvatskog ostrva Paga, dijela logorskog kompleksa Jadovno. Preživjeli Zlatko Vajler, logoraš Slane na ostrvu Pag, opisuje put od logora Slana do logora Jasenovac: „Naši logori su likvidirani krajem avgusta kada je Italija po sporazumu stekla taj deo Jadrana. One u solani i u ženskom logoru su ubili, nas nisu stigli…poveli su nas na put. Bili smo

Kako danas zaista izgleda Knin i život Srba u njemu

Knin – U Kninu je danas samo prividno mirna atmosfera. Srbi koji su se vratili u ovaj grad ne žele čak ni u priči da se vraćaju u prošla vremena, kada je tokom vojno – policijske operacije “Oluja” proterano više od 250.000, a ubijeno više od 1.000 Srba iz Hrvatske. Strah kod Srba i dalje postoji, a Hrvati svakodnevno potpaljuju vatru, ispričali su samo za Telegraf.rs meštani ovog grada.  – Naši ljudi tamo nemaju osnovne uslove za život. Жive bez vode i struje, a prodavnice i domovi zdravlja su udaljeni i po nekoliko kilometara. Mladi imaju veliku želju da se vrate u svoje rodno mesto, ali na tome sve i ostaje. Oni jednostavno

NAJNOVIJE VIJESTI

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.