arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Skelani - Zločini srebreničkih muslimana, pod komandom Nasera Orića

Dokumentovana smrt ili nestanak 29.070 Srba- od čega 447 djece (VIDEO)

Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica tokom rada na Projektu popisa i evidentiranja srpskih žrtava rata u BiH u periodu 1991-1995. godina dokumentovao je smrt ili nestanak 29.070 lica od čega 2.385 žena i 447 djece, saopštio je danas direktor ovog centra Milorad Kojić. Predstavljajući rezultate ovog projekta, Kojić je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da su u bazu podataka Centra uneseni i podaci za 659 lica srpske nacionalnosti koja su stradala ili umrla od posljedica ranjavanja ili posljedica represije i rata. Kojić je rekao da se za 629 lica rade dodatne provjere i kompletira dokumentacija, jer Centar posjeduje određena saznanja i indicije

Objavljeno dokumentarno delo „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“

U izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske, Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća  iz Podgorice i Društva za istraživanje zločina nad građanima Crne Gore iz Kolašina izašla je iz štampe kapitalna knjiga „Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941-1942“ dvojice autora mr. Tadije Boškovića i Miloša Vojinovića sa blagoslovom Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita Amfilohija.  Na 659.strana možete upoznati dramu koja se odvijala na području Crne Gore i Hercegovine 1941-1942.godine. Knjiga sadrži imena žrtava komunističkog terora u navedenom periodu, 1839 žrtava iz Crne Gore, i 522 iz Hercegovine. Izvor: SLOVOSLOVLjE Vezane vijesti: Stradanje srbske crkve od komunista – Zločini protiv Boga i … Zločini u Foči i okolini 1945. | Jadovno 1941. Streljanja nedužnih | Jadovno 1941. Komunistički teror i zločini: Načini stradanja sveštenika … Srđan

Činjenice i argumenti. Vladimir Umeljić za govornicom Foto: B. Božin

Srbija gorela zbog interesa SAD

Berlin je nedavno bio pozornica zanimljivog političkog performansa švajcarskog reditelja Mila Raua, poznatog po tome da ide do granice ekscesa, kao što je to slučaj s rekonstrukcijom ubistva bračnog para Čaušesku, moskovskim procesom protiv članica pank-rok grupe Pusi rajot, ili oživljavanjem priča dece-žrtava belgijskog ubice Marka Dutroa. Ovog puta je izabrao 60 navodnih delegata Generalne skupštine UN koji su oponašali rad prave Skupštine UN koja, prema mišljenu Mila Raua „neodgovarajuće zastupa svetsku zajednicu“. Među delegatima je bilo poznatih ličnosti, kao što su Katja Kiping, nemačka političarka iz partije Levice, turski pisac Kan Dundar, zatim brojni advokati, istoričari i aktivisti za ljudska prava. Jedan od učesnika bio je i Vladimir Umeljić,

Biciklijada Foto: ilustracija

Doživotna suspenzija zbog fašističkog pozdrava

Austrijski biciklista dobio je doživotnu zabranu takmičenja, jer je prilikom dodjele nagrada podigao ruku u fašistički pozdrav. Njemu je oduzeta i nagrada, jer su svjedoci prijavili da je tokom ceremonije podigao ruku u Hitlerov pozdrav. U nevolji je i voditelj ceremonije, koji je ocijenio da je taj gest „legitiman oblik izražavanja“, ističu austrijski mediji. Austrija ima strog zakon o zabrani veličanja ideologije krajnje desnice. Biciklista, koji se takmičio u kategoriji „75 i više godina“, počinio je incident na austrijski dan državnosti 26. oktobra, ali je njegov postupak otkriven tek nedavno. Izvor: SRNA

sveti-velikomucenici_prebilovacki.jpg

Selo Prebilovci u Hercegovini – srpska Golgota dvadesetog veka

Od 64 miliona ljudi, koliko je u celom svetu stradalo u Drugom svetskom ratu, na srpski narod otpada više od jednog miliona. Prema njegovom ukupnom broju, samo su Jevreji stradali gore od nas. Da podsetimo, u Prvom svetskom ratu Srbija je od 4.500.000 stanovnika izgubila 1.200.000, što je tada bilo 56,7 procenata muškog stanovništva. Koliko bi danas bilo Srba da se ovo nije desilo? Koordinate 43° 06′ 36″ SGŠ i 17° 41′ 60″ IGD, su na prvi pogled kao i svake druge. Međutim, ove koordinate na karti pokazuju jedno malo mesto sa burnom istorijom i mnogo stradanja. Vihor smrti više puta je opustošio ovo selo – Prebilovce. Avgusta 2012. smo

Tuđmanov ministar priznao: Prvi smo napali Srbe

Ministar policije u Tuđmanovoj vladi: Prvi su napadnuti Srbi! Napadnuto je Borovo selo kako bi se isprovocirao rat! Prvi su napadnuti Srbi. Napadnuta je Jugoslavija, a ne Hrvatska!. Šušak, Glavaš i Vice Vukojević napali su Borovo Selo kako bi isprovocirali rat“, tvrdi Boljkovac. U ekskluzivnom intervjuu za dnevni list „Vesti“, koji je namenjen srpskoj dijaspori u Nemačkoj, Josip Boljkovac, prvi ministar policije u Tuđmanovoj vladi rekao je kako je Hrvatska 1991. planski napala Srbe u Hrvatskoj i namerno izazvala rat. Boljkovac tvrdi i da su se Tuđman i Milošević tokom celog rata dogovarali i donosili odluke zajedno. „Glavaš me za vreme svedočenja optužio da sam ga proganjao zbog rušenja mosta

Sveštenici bugarske egzarhije i komite

VMRO stvorio i Pavelića

Serija „Senke nad Balkanom“ i istina o Unutrašnjoj makedonskoj revolucionarnoj organizaciji. Vođa VMRO Aleksandar Protogerov je ubijao žene i decu u Topličkom ustanku Redovni gledaoci serije „Senke nad Balkanom“ svakako se sećaju treće epizode, kada jedan od glavnih junaka ove televizijske storije, inspektor Andra Tanasijević Tane (Dragan Bjeloglić) odlazi u ćeliju Hadži Damjana Arsova (Toni Mihajlovski), jednog od prvaka separatističke i terorističke organizacije VMRO, da pokuša da od njega izvuče podatak ko se krije iza nadimka Kaluđer, odnosno ko je čovek koji se nalazi na čelu lanca koji švercuje opijum. Da podsetimo, ovaj susret se završava tako što pripadnik VMRO-a traži od Taneta da mu angažuje advokata iz Zagreba Antu

Foto M.Anđela

Dejan Mijač: „Golubnjača“ otkrila koliko je Srbija mala

Srpski reditelj: Rat srpskih i vojvođanskih komunista nije me se ticao. Nisam ideološko govedo već čovek na vetrometini koji trpi iskušenja Diplomskom predstavom „Junona i paun“ počeo je davnih pedesetih u Tuzli profesionalni angažman Dejana Mijača, a zvanično se završio pre šest godina „Višnjikom“ u Jugoslovenskom dramskom. Ipak, kulturna javnost još se nada da bi rediteljski mag mogao da prekrši reč. Jer, njegove predstave decenijama su „mera za meru“ pozorišnog trajanja, bio je i ostao uzor mnogim kolegama, a „njegova“ se i danas čuje i sluša u teatru. Ako se i oprostio od scene, od umetničkog života nije: od sutra će predsedavati žirijem 22. Jugoslovenskog pozorišnog festivala u Užicu, nedavno

Hiljade na maršu: „Evropa će biti bela ili bez ljudi“ FOTO

Više hiljada ljudi marširalo je Varšavom u okviru demonstracija desničara, u vreme kada Poljaci proslavljaju Dan nezavisnosti svoje zemlje. Marš krajnjih desničara samo je jedan od brojnih događaja kojima je obeleženo ponovno rađanje Poljske kao nacije 1918. godine, nakon što je bila „zbrisana sa karte“ 123 godine, navodi AP. Predsednik Andžej Duda predvodio je državne ceremonije, kojima su prisustvovali i predsednik Evropskog saveta i bivši premijer Poljske Donald Tusk, ali marš je postao najveći događaj na Dan nezavisnosti proteklih godina i zasenio zvanične državne svetkovine i druge patriotske događaje. Pojedini učesnici pokazali su naklonost prema ksenofobičnim ili rasističkim idejama, a na jednom transparentu je pisalo „bela Evropa bratskih zemalja“. Slogan

Dejan Jović Foto: Jovica Drobnjak

Dejan Jović: Ne može se slobodno govoriti o 1991.

Politolog u povodu nove knjige ‘Rat i mit’: U Hrvatskoj se već 25 godina gradi mitska interpretacija prošlosti, a na kraju tog procesa živimo u sve podijeljenijem društvu, koje upravo zbog tog mita nije dovoljno slobodno. Mitotvorci, zapravo, nisu domoljubi U svojoj novoj knjizi ‘Rat i mit’, objavljenoj u izdanju Frakture, iznosite tezu da je rat bio pretpostavka za priznanje Hrvatske. Malo manje od mjesec dana nakon proglašenja nezavisnosti 25. juna 1991., međunarodna zajednica prisilila je Hrvatsku i Sloveniju da zamrznu svoje odluke o nezavisnosti. Mislite li da je rat onda bio opcija i za hrvatsku i za srpsku stranu? Jesu li ratovi zapravo bili nužni za promjenu društveno-ekonomskog sistema?

Od Tesle do Jašarija: „Balkanci aerodromima ljute komšije“

London — Britanski nedeljnik „Ekonomist“ u jednom članku bavio se fenomenom novih imena aerodroma na Balkanu. U tekstu pod naslovom „Terminali sa stavom: Preimenovanja balkanskih aerodroma sa ciljem nerviranja suseda“ navodi se da se „širom Balkana grade šljašteći novi aerodromski terminali i imenuju se na takav način da uznemire susede“. „Futuristički novi objekat otvoren je u martu u Zagrebu, hrvatskoj prestonici. Preimenovan je po Franji Tuđmanu, ocu hrvatskog pokreta za nezavisnost. On je vodio žestoki rat protiv hrvatskih Srba, koje je podržavala Srbija i koji su stvorili odcepljenu srpsku republiku na trećini teritorije Hrvatske koja je bila kratkog veka. Većina Srba je 1995. proterana iz Hrvatske“, piše u članku. „Ekonomist“

Dr Predrag Ristić: Programska idejna skica za spomen obeležje Jasenovca

13. septembar 2015. Jasenovac -Pakrac Šta sam rekao ili hteo da kažem u nedelju 13. septembra 2015. u Međunarodnom Odboru za Jasenovac! „Al` tirjanstvu stati nogom zavrat dovesti ga poznaniju prava to je ljudska dužnost najsvetija“ Svaki, pa i najnaivniji zločinac se nažalost, obično nikada ne kaje, jer ima izopačenu patološku svest i promenjen odnos prema dobru i zlu, bez obzira na to što se mi dobronamerni nadamo da će se na kraju pokajati, jer smo odgojeni u hrišćanskom moralu. Zločinac – krvnik- ubica natopljen mržnjom je ubeđen sa svoje strane da čini dobro, odnosno čini sebično dobro samo samom sebi, a neki put prošireno samo za svoje pleme, bandu,

Momčilo Pavlović

Momčilo Pavlović: Sretenjski ustav je uzeo najbolje što je mogao iz Evrope

O tom državnom prazniku i našim svetkovinama, razgovarali smo sa Momčilom Pavlovićem, direktorom Instituta za savremenu istoriju Prođe još jedna (ne)mirna nedelja, a sa njom i Dan primirja u Prvom svetskom ratu. O tom državnom prazniku i našim svetkovinama, razgovarali smo sa Momčilom Pavlovićem, direktorom Instituta za savremenu istoriju. * U čemu je važnost tog 11. novembra 1918. godine? – Sećanje na Veliki rat danas u Srbiji učvršćuje srpsku državnost i srpski identitet. To su simboli stradanja, nade i vaskrsenja. Niko nije verovao da će posle 1915. godine srpska vojska i srpska država vaskrsnuti. * Simbol vaskrsnuća je cvet Natalijine ramonde? – On je uzet i za Albansku spomenicu i

Jutarnji: Hrvatska ulazi u „vojni Šengen“

Zagreb — Hrvatska je od NATO-a ovih dana dobila veoma neobičan zahtev. Zagrebački „Jutarnji list“ piše da je hrvatsko Ministarstvo odbrane još u septembru krenulo u prikupljanje podataka, pa su preko Ministarstva saobraćaja „za potrebe međunarodne vojne saradnje“ od svih upravnika auto-puteva u Hrvatskoj zatraženi podaci o dužini, širini mostova i vijadukta, kao i njihovom geografskom položaju i visini i širini tunela. Prema dostupnim informacijama, podaci o logističkim mogućnostima su zatraženi i od aerodromskih uprava i Hrvatskih železnica. „Jutarnji list“ navodi da bi mostovi i vijadukti „bez problema izdržali prolaz konvoja tenkova i drugih teških vojnih vozila“. Objekti bi mogli da podnesu opterećenje nekoliko tenkova „leopard“, od kojih je svaki težak 60 tona, ili nekoliko haubica PzH

© Foto: Javno vlasnistvo

Atak na svest Srba: Evropa traži da izbrišemo velike ratne pobede i žrtve

U godinama našeg puta u EU, stalno smo pod zahtevima da smanjujemo nacionalnu istoriju, da smanjujemo tu komponentu. Čak su nam poručili i početkom 2013. da ne puštamo oduševljenje kroz medije i kroz javnost prilikom obeležavanja stote godišnjice od početka rata, kaže istoričar Mile Bjelajac, povodom Dana primirja. U jednom železničkom vagonu na zabačenoj pruzi u šumi Kompijenj, u Francuskoj, 11. novembra 1918. godine potpisano je primirje. Zbog toga se u Srbiji od 2012. taj dan obeležava kao državni praznik Dan primirja. Srpski vojnici imali su značajnu ulogu u Prvom svetskom ratu, ali čini se da su saveznici nekako uvek umanjivali njihov značaj. S druge strane, potomci boraca u Prvom svetskom ratu možda i olako prihvataju tragičnu sudbinu

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.